“Granica je relativan pojam. Kao i ljepota, ona je često samo u oku promatrača.”
Chris Burden, LACMA, Los Angeles County Museum of Art, 1980. godina
Američki umjetnik Chris Burden godinama se u svojim umjetničkim radovima bavio izradom modela koji ilustriraju specifično viđenje gradova budućnosti te oslikavaju dinamiku, složenost, ali i nepredvidivost suvremene metropole. Goleme makete i kolažirani modeli “Priča o dva grada” iz 1981. godine te “Metropolis II” iz 2010. jasno ilustriraju razmišljanja o urbanom životu i društvu, kulturnim institucijama, podjelama i antagonizmima među ljudima te jasno ispituju postavljene granice između znanosti, napretka i tehnologije.
Chris Burden se u svojim ranim radovima prvenstveno bavio performansom. Zahvaljujući svojim radovima “Shot” iz 1971. godine, u kojem se pred očima kamere prostrjeljuje puščanim metkom kroz nadlakticu, te Trans-Fixed iz 1974. godine, u kojem se Burden pribija na šasiju jurećeg Volkswagena, pozicionirao se vrlo rano kao izuzetno utjecajan umjetnik. Svojim radom inspirirao je David Bowiea za pjesmu “Joe the Lion” te Laurie Anderson za “It’s Not the Bullet that Kills You (It’s the Hole)” te trajno obilježio temelje američke punk kulture i okruženje CBGB kluba 70-ih godina dvadesetog stoljeća. Burdon se kroz svoje rane radove nudi publici kao dobrovoljni mučenik njihove kritičke svijesti. Snažna i naoko pobjedonosna senzacija, traumatična i beskompromisna akcija u tim se ranim djelima pozicionira i prikazuje kao jasna poruka i svojevrsna protuteža sveopćoj komercijalizaciji instrumenata moći na tlu Amerike.
Tijekom 1980. godine Chris Burden otkriva nove medije, kroz brojne galerije i muzeje otvara nove prostorne mogućnosti umjetnosti, istražuje mjerila i materijale te započinje s realizacijom niza ambicioznih skulptura-maketa neočekivane i do tada neviđene golemosti. Burden gradi modele koji zauzimaju cijele sobe muzeja, velike makete koje svojim materijalima, elementima i komponentama predstavljaju svojevrsne prostorne dijagrame i kolaže nabijene socijalnom, društvenom, političkom i povijesnom vezom. Makete Crisa Burdena registriraju i potiču dubinu naše mehaničke i tehnološke mašte, razbijaju granice očekivanog, viđenog i uobičajenog.
Tale of Two Cities (Priča o dva grada) – Burdenov rad iz 1981. godine, prva je takva maketa inspirirana umjetnikovom fascinacijom ratnim igračkama, modelima aviona, automobila, tenkova i samohotki, brodova, građevina, kula, utvrda i različitih plastičnih vojnika. Sve nabrojeno precizno je selektirano, posloženo i promišljeno uklopljeno u prostornoj fantazija dvadeset i petog stoljeća, koja nas transponira u vrijeme kada će se prema umjetnikovom objašnjenju civilizacija vratiti u sustav feudalnih država. Minijaturna rekonstrukcija dvaju gradova-država, spremnih na rat i samouništenje, sadrži 5.000 komada raznih ratnih igračaka iz SAD-a, Japana i Europe.
Gradovi su postavljeni na pješčanoj bazi od stotinjak kvadratnih metara, simulirajući pustinju i ocean, položeni su u podnožju kamenih brda i okruženi gustom džunglom napravljenom od raznih tropskih biljaka. Gledatelju je ostavljena samo jedna mogućnost shvaćanja pojedinosti modela, gledajući kroz postavljeni dalekozor on postaje dio instalacije Chrisa Burdena. Priča o dva grada se istovremeno može shvaćati kao razdragana dječja igra, ali i kao sofisticiran komentar na svu apsurdnosti rata, kao što se i društvo kreće s jedne strane unutar politika hladnih ratova te borbe unutar razigranih te naoko benignih medija zabave, u predstojećem će vremenu dominirati bitke između novih imperija. “Priča o dva grada” postaje tako proročanski precizna najava i zastrašujući scenariji bliske budućnosti.
Na poziv LACMA muzeja u Los Angelesu tijekom 2010. godine Chris Burden izvodi kolosalni projekt Metropolis II. To je velika, složena kinetička skulptura koja prikazuje i precizno oslikava brzinu i tempo modernog grada. Bardenova metropola je veliki prostrani okvir sastavljen od tisuća čeličnih i aluminijskih gredica – okvira koji tvore precizno isprojektiranu i elektrificiranu mrežu isprepletenu s osamnaest različitih prometnica, uključujući šest traka velike i prostrane autoceste, tri odvojene željezničke pruge te stotine zgrada i građevina. Maketa sadrži tisuću minijaturnih igračaka automobila, koji u jednom trenu lete kroz grad nevjerojatnom brzinom od 240 milja na sat, čvrsto užlijebljeni u precizno projektiranim plastičnim prometnicama. Svaki sat nevjerojatan broj od oko stotinu tisuća automobila cirkulira kroz ovu veliku skulpturu. Buka, kontinuirani protok vlakova, ubrzanje automobila proizvodi u gledatelju stres življenja u dinamičnom, aktivnom i užurbanog gradu 21. stoljeća.
Dimenzija Metropolisa je 297 cm x 862 cm x 584 cm, a ovu specifičnu umjetničku instalaciju pogoni motor snage 3,5 konja s pripadajućim kontrolerima te 1.100 specijalno naručenih i proizvedenih automobila, 13 modela željeznice s pripadajućim vlakovima, kompozicijama, kontrolerima i šinama, konstrukcija od čelika, aluminija, bakrene žice, bakrenih listića, mjedenih cijevi, razne plastike, proizvoda od drveta, Lego kocki, Lincoln Logs igrački, Dado kocki, stakla, keramike i prirodnog kamena te premaza na bazi akrila i ulja, gume i raznovrsnih ljepila.
Chris Burdena ne interesira svima očigledna i jasna tema prometa, njega ne fascinira fenomen prijevoza ili kontrola urbanizmom, njega inspirira i intrigira tema korištenja i značenja igračke, shvaćanje i potencijal modela, uloga maketa u otvaranju novih pogleda. Burdenove makete u njegovim umjetničkim djelima od ranih 80-ih godina pa sve do Metropolisa II prostorni su kolaži, dijagrami intenziteta i akcije. Modeli su nakupine i gomile igračaka i maketa kuća koje su tako posložene da postaju zanimljivije od objekata samih. Oni su alat i medij kojeg djeca koristite da bi prešli i prerasli u odrasle, ali jednako tako ove makete služe odraslima da se vrate svježini ideja, povratku igri unutar koje rastu nove ideje.
*Tekst je dio Vizkulturinog projekta “Vizkulturiranje društva” koji je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije
