Prošlog je tjedna u Zagrebu, u 83. godini života, preminuo istaknuti hrvatski arhitekt i akademik Boris Magaš.
*Boris Magaš (1930. Karlovac – 2013. Zagreb)
Boris Magaš je rođen 1930. u Karlovcu. Diplomirao je 1955. na Arhitektonskom odjelu Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Asistent je na Katedri za arhitektonsko projektiranje 1956.-61., a u Kabinetu za teoriju arhitekture 1961.-66. Voditelj projektne grupe Projektnog biroa „Interinženjering“ u Zagrebu bio je 1967.-69., a vodeći projektant Građevnog projektnog zavoda u Rijeci 1969.-78. Za izvanrednoga profesora za kolegij „Elementi visokogradnje“ na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci izabran je 1974. Doktorat tehničkih znanosti iz područja arhitekture i urbanizma obranio je 1977. Na Fakultetu graditeljskih znanosti u Rijeci izabran je 1978. za izvanrednoga, a 1980. za redovitoga profesora iz kolegija „Elementi visokogradnje“ i „Zgradarstvo“. Za redovitoga profesora kolegija „Teorija arhitekture“ i „Arhitektonsko projektiranje VIII i IX“ na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izabran je 1983. Za izvanrednoga člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 1988., a za redovitoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 1991. Savjetnik za arhitekturu i urbanizam Predsjednika Republike Hrvatske bio je 1991. Za profesora emeritusa Sveučilišta u Zagrebu izabran je 2001. Za člana predsjedništva HAZU izabran je 2004., za tajnika Razreda za likovne umjetnosti HAZU 2011., za člana Savjeta prostornog uređenja Republike Hrvatske 2008.
*Stadion Poljud, Split
Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja: nagrada za životno djelo „Vladimir Nazor“ (1991.), „Viktor Kovačić“ za životno djelo (1993.), „Nikola Tesla“ (1979.), „Viktor Kovačić“ (1963.), godišnja nagrada „Vladimir Nazor“ (1979.), savezna nagrada „Borba“ (1967. i 1979.), republička nagrada „Borba“ (1973.), Velika nagrada Zagrebačkog salona (1980.), nagrada Sveučilišta u Zagrebu «Fran Bošnjaković» (1997.), red Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1997.), Zlatni grb grada Splita (1979.), medalja grada Šibenika (1969.), diploma i plaketa Savezne privredne komore (1972.), spomen medalja Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1969.) i dr.
*Muzejoslobođenja (sa Šmidihenom i Horvatom), Sarajevo
Autor je brojnih arhitektonskih projekata. Od ostvarenih djela važno je istaknuti antologijska dijela hrvatske i svjetske arhitekture poput remek-djela – Gradskog stadiona Poljud u Splitu (1976.-79.), koji je bio uzor mnogim svjetskim stadionima koji su ga oblikovno slijedili. Hotelski sklop „Haludovo“ (1969.-70.) na Krku, najvažnije djelo hrvatske hotelske arhitekture sedamdesetih godina, nastalo u desteljeću u kojem je izgrađena većina hotelskih kapaciteta i u vremenu kada se zemlja okrenula turizmu. Haludovo je postalo poznato i izvan granica bivče zemlje, a u njemu su odsjedali mnoge poznate svjetske osobe iz javnog đivota te koje je postalo simbol turističkog booma sedamdesetih.
*Solaris, Šibenik
Nadalje potrebno je spomenuti i Crkvu sv. Nikole u Rijeci (1983.-88.), hotelski sklop „Solaris“ (1967.-68., prva faza), dječju ustanovu „Mihaljevac“ u Zagrebu (1973.), Muzej oslobođenja u Sarajevu (sa Šmidihenom i Horvatom, 1959.-63.), Crkvu Blaženog Augustina Kažotića u Zagrebu (1995.-2004.), Pravni fakultet u Rijeci (s Olgom Magaš) te Ambulantu „Dina“ na Krku (s M. Uravić, 1980.) i dr.
*Haludovo, Malinska, Krk
Njegovi arhitektonski radovi publicirani su u inozemnim knjigama i časopisima, poput: Architecture in the 20th Century (Udo Kulterman); Zeitgenossische Architectur in Osteuropa (Udo Kulterman); Hotels, Motels and Condominiums (Fred Lawson), L’architecture d’aujourdhui, Detail, Bauwelt, Domus, Deutsche Bauzeitschrift, The architects Journal, Progressive Architecture, Polytechnisch tijdschrift i dr. Njegovi radovi i projekti izlagani su na izložbama u Frankfurtu (1986.), New Yorku (1985.), Brightonu (1987.) i drugdje.
*Crkva Sv. Nikole, Rijeka
Prošle godine, polazeći od predavanja koja je održavao od 1983. do 2000. godine na kolegiju „Teorija arhitekture” Arhitektonskog fakulteta, izdao je knjigu „Arhitektura – pristup arhitektonskom djelu“ u kojem nastoji obraditi elemente pristupa arhitektonskom djelu u povijesnom prikazu misli koje su vodile čovjekovo stvaralaštvo te u prikazu praktičnog saznanja nužnoga za shvaćanje i metodu rada.
Nedavno objavljeni Magašev intervju za “Vijenac” možete pročitati ovdje
via DAZ
