U zagrebačkom Etnografskom muzeju prošloga proljeća otvorena je izložba o braći Seljan i njihovim multidisciplinarnim istraživanjima s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Izložba pod nazivom Braća Seljan kroz prašume i pustinju, čija je kustosica Marija Živković, prati tijek njihovih putovanja i predstavlja brojne predmete, pisma, dnevnike, fotografije i rukom crtane geografske karte koje su braća donijela sa svojih ekspedicija po istočnoj Africi i Južnoj Americi. Stavljajući njihovo djelovanje u povijesni kontekst i predstavljajući ih kao izuzetno značajne osobe za hrvatsku i svjetsku kulturu, izložba otvara i teme kolonijalizma, eurocentrizma te fenomena putovanja i putnika.
Koncepciju postava i vizualnog identiteta potpisuju Katarina Perić, Iva Hrvatin i Marita Bonačić iz Market kolektiva, koje su naslanjajući se na bogatu “ostavštinu” živopisnih predmeta donesenih s ekspedicija – postav koncipirale kao kronološko putovanje koje prati korake braće Seljan po Europi, Africi i Južnoj Americi, težeći pritom stvaranju atmosferičnosti specifičnih lokacija te približavanje načina života svjetskih istraživača tog doba.
Postav prati zvukovna podloga šumova iz prašume, odnosno pustinje, a čitava je građa prezentirana koristeći kompleksnu mrežu horizontalno i vertikalno postavljene užadi, koja u prvom dijelu izložbe nosi veoma uredan sistem izlaganja, dok u drugom igra i scenografsku ulogu lijana što vise sa stropa i dočaravaju prašumu.
Izložba od posjetitelja traži interakciju – mehaničkim pokretanjem trake hodanjem “izlistavaju” se sve etape Mirkova putovanja pješice od Sankt Petersburga do Pariza, a kontinuirani zaveslaji na spravi za veslanje omogućuju slušanje audio snimaka dnevničkih zapisa o zahtjevnom putovanju rijekom Paranapanemom. Autentični predmeti poput diploma, pisama, razglednica, ručno crtanih geografskih karata, fotografija, sitnog nakita i impresivnih perjanica te životinjskih koža posjetitelju su ostavljeni na detaljno proučavanje, potičući ih korisnim rekvizitima: povećalima, lampionima za rasvjetljivanje i knjižicama s dodatnim informacijama za one koji žele saznati još više. Kompleksnost postava na koncu leži u postignutoj nemultimedijalnoj interakciji izložaka s posjetiteljima, odnosno u poticanju njihova istraživačkoga impulsa, ostajući tako u duhu vremena u kojem su braća Seljan djelovala.
Izložba se može pogledati u Etnografskom muzeju u Zagrebu do 18. studenog ove godine.
Fotografije: Marija Gašparović
