“Histography” je završni rad umjetnika Matana Staubera, nastao na izraelskoj Bezazel akademiji umjetnosti i dizajna. Impresivni projekt sastoji se od interaktivnog Timelinea, doslovno beskrajnog prostora za istraživanje i pregledavanje, koji počinje Velikim praskom i proteže se sve do danas, odnosno do 2015. godine, što bi značilo da obuhvaća razmak od 14 milijardi godina. Idejno je projekt zamišljen kao vizualizacija brojnih Wikipedijinih unosa na vodoravnoj neprekidnoj vremenskoj crti. Histography crpi povijesne događaje iz Wikipedije i svakodnevno se ažurira s novim zabilježenim događajima. Interaktivno sučelje omogućuje korisnicima da browsaju između desetljeća i milijuna godina, pronalazeći točno po godinama kada se odvio koji, za ljudsku povijest važan događaj. Gledatelj odnosno korisnik suludog i sveznajućeg Timelinea odabire želi li pregledavati razne događaje koji su se dogodili u određenom razdoblju ili cilja na određeni događaj u vremenu.
U narativnom opisu, svaka prikazana točka odgovara jednom događaju. Događaji koji su se dešavali istovremeno se nižu okomito jedan na drugi. No osim vizualnog segmenta postoji i onaj audio segment projekta.
Nanizane točke tvore grafikon uređen poput zvučnog vala: amplituda pokazuje da je godina bila jaka/glasna, u smislu značajnih događaja koji su se odvijali širom svijeta. Na samom početku, tj uokolo događaja Velikog praska čujemo mrmljanje, dok se u doba neandertalaca mrmljanje postupna pretvara u pokoje blip –zvukove.
Nasuprot tome, godine oko 1920. su bile “bučne”, uključujući Oktobarsku revoluciju, policijski štrajk u Bostonu, premijerno prikazivanje zvučnih filmova i razvoj inzulina. Točkice su nagomilane u visinu , što se u zvučnom smislu transformira u riku i visoke decibele.
Događaji se također mogu gledati u obliku spiralnog timeline-a. Širi, vanjski prstenovi su puni kronika. Ako dođete do dna, najužem će se segment otvori klimati na granicama pisane povijesti. Ipak, datumi nisu posve precizni već su aproksimirano definirani kada je određeni događaj zgotovljen. Na primjer, razvoj telefona bio je proces od mnogih desetljeća pokušaja i pogrešaka, od ideje do održivih komercijalnih proizvoda, pa je teško uzimati samo jednu godinu za razvoj istog.
Projekt pogledajte na linku histography.io
VK JE PODRŽANA
*Portal Vizkultura.hr i objave pod temom“Vizualne umjetnosti u medijima” sufinancirane su sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije
