+ 15 Preporuka

Interes za nevidljivo i svakodnevno

autor: vizkultura


PODIJELI:

Donosimo vam pregled izložbi i događanja koje možete posjetiti ovoga tjedna!

 

 

Miron Milić u MSU galeriji

U utorak, 20. studenog u 19 sati u MSU galeriji otvara se izložba Kongres sjena, na kojoj će svoje nove radove predstaviti Miron Milić.

U novom ciklusu radova pod nazivom Kongres sjena Miron Milić zaokupljen je imaginarijem vojnih odora. Nastavlja vizualno istraživanje započeto motivom vojničke kape te uključujući u piktogramski niz i uniforme i odlikovanja tematizira strukturu staru koliko i sama povijest. Uniforme kao ostaci prošlosti, ali ujedno i vrlo čvrsti postojani svjedoci sadašnjosti neminovno u autorovom kompozicijskom kontrapunktu izmiču uvriježenim definicijama. Ljudska fascinacija pojavnošću i prošlošću vizualizirana kroz odore uspostavlja ovdje dijalog sa sjenama kao predodžbama ljudskog nepostojanja, odnosno u ovom slučaju, postupnog prevladavanja općeg procesa ne primjećivanja očiglednog te kontinuiranog zaboravljanja. Nepostojanje je tu sagledano u našoj svakodnevici do kojeg dolazi zbog brzine mijena koje postaju same sebi svrhom poput opetovanih ponavljanja riječi i djela koje se stalnim opticajem troše do karikaturalnosti. Kako podsjeća i naziv ciklusa, okruženi smo važnim skupovima i maglovitim zaključcima donesenim od strane samouspostavljenih autoritetita kojima je u inauguraciji pripomogla i posvemašnja kako naša tako i njihova pragmatičnost, a povlače, i sve je izglednije da će i ubuduće nastaviti povlačiti, konce svakidašnjeg.

Kustosica izložbe je Ivana Kancir, a izložba će se moći razgledati do 9. prosinca.

 

 

Izložba Dejana Kršića u KIC-u

U Galeriji na katu Kulturno informativnog centra u Zagrebu u srijedu, 21. studenog u 20 sati otvara se izložba Svijet oko nas Dejana Kršića.

“Izdvojiti motive koji u sebi sadrže složene i zahvalne teme u zgusnutoj ponudi koju suvremeno življenje neprestano nudi kroz društveno ili političko djelovanje, izgleda kao Sizifov posao. Taman kada smo nešto pronašli, pojavljuje se drugo, još besmislenije, a opet s nekim dubokim smislom kojim ga je slučaj ili namjerna ruka posložila. Kršićevo nadahnuće je upravo u toj neograničenoj ponudi koju nam stvarnost nudi i koja se neprestano obnavlja pri svakom prolazu našim slonovskim urbanim stazama.
Pronaći u tom mnoštvu beskorisnog korisne motive, one koji sadrže zeitgeist, svojevrsna je odlika posebnih urbanih svećenika koji svojom crkvom ili hramom drže upravo grad, ulice, izloge, ljude u njima, tj. sve ono što u svojim prolascima susreću i dokumentiraju, osobno ili kroz obradu tuđeg rada u nekom svojevrsnom vizualnom ready made-u.
Imaginarni zidovi Dejanovog hrama građeni su od slika u izlozima, na zidovima, na svim površinama koje mogu nositi neki prikaz koji predstavlja suvremenu, onu aktualnu, vremenu prilagođenu inačicu crkvenih fresaka. Unutar tih zidova u tihoj šetnji, iskusno oko fascinirano onim što slučaj ili namjera može posložiti, Dejan sakuplja motive koji u formi jednokadra postaju poglavlja njegovih propovijedi, svojevrsna urbana mudrost sa zidova spontanog porijekla.” (iz teksta Emila Matešića)

Izložba ostaje otvorena do 13. prosinca.

 

 

Predavanje o Splitu 3

U srijedu, 21. studenog u 19 sati u Oris Kući arhitekture u Zagrebu održat će se predavanje splitskog arhitekta Dinka Kovačića pod naslovom SPLIT 3 – moja sjećanja.

Na predavanju će biti riječi o vremenu kada su gradili kuće i kovali radost, o demografskom prasku, o prijateljstvu prostora i ljudi, o istini u betonu i betonskim bićima, o nastojanju kako pomoći ljudima u okolnostima nadirućeg otuđenja, o utopističkoj bajci El Dorado u gradu Splitu, o tome kako je Split 3 želio biti Grad i kako to nikada nije postao, o tome kako je završilo i s kojim posljedicama.

Više o predavanju doznajte ovdje.

 

 

Želimir Žilnik u Galeriji Nova

U četvrtak, 22. studenog u Galeriji Nova u Zagrebu s početkom u 19 sati otvara se izložba Građani iz sjene Želimira Žilnika, a kao uvod u izložbu, u utorak, 20. studenog u 19 i 21 sat u kinu Tuškanac, u sklopu programa Kratki utorak, održat će se projekcije Žilnikovih filmova, uz prisustvo autora.

U Galeriji Nova bit će predstavljena sažetija verzija istoimene izložbe, održane u proljeće 2018. godine u Edith-Russ-Haus für Medienkunst u Oldenburgu, a pratit će ju niz popratnih programa koji kontekstualiziraju Žilnikov rad. Mnogi Žilnikovi filmovi svojim su temama i pristupima proročki nagovještavali događaje kao što su raspad Jugoslavije, prijelaz iz socijalizma u neoliberalni poredak, gaženje prava radnika, kao i širu društvenu eroziju koja je pokrenula nove procese migracija. Naziv izložbe Građani iz sjene odražava Žilnikov cjeloživotni interes za nevidljive, potlačene i nedovoljno ili pogrešno predstavljane građane. Kao koncept je povezan uz oblik političkog angažmana kroz “amatersku politiku” – maštovito i subverzivno nenormativno znanje i alternativne senzibilitete koji latentno postoje u društvu, a ponekad i vidljivo pomiču “svakodnevnu politiku”. Žilnikove filmove prožima hrabar amaterizam koncepta i metode, koje izložba razrađuje s interesom za potencijal građana iz sjene kao doprinos emancipatorskoj politici i angažiranoj umjetničkoj produkciji.

Od početaka svog rada na živoj sceni amaterskog filma u Jugoslaviji šezdesetih godina Želimir Žilnik snimio je više od pedeset filmova. Rano je postao međunarodno priznat, osvojivši Zlatnog medvjeda za film Rani radovi kao najbolji film 1969. godine na Berlinskom međunarodnom filmskom festivalu. Tokom sedamdesetih godina njegovi filmovi nailaze na protivljenje političkog establišmenta, pa napušta Jugoslaviju i odlazi u Njemačku gdje je realizirao nekoliko nezavisnih filmova, uključujući i neke od najranijih filmova koji se bave temom gastarbajterа. Njemačku je napustio nakon što se i tamo susreo s protivljenjem političkog establišmenta. Po povratku u Jugoslaviju osamdesetih godina snima brojne TV i igrane filmove u kojima predstavlja početne simptome rastućih društvenih sukoba u zemlji, a devedesetih nastavlja sa snimanjem filmova koji se bave gorućim problemima post-socijalističke tranzicije.

Publikacija s novo naručenim esejima o radu Želimira Žilnika koju uređuju članice kustoskog kolektiva WHW bit će objavljena u izdanju Sternberg Pressa u proljeće 2019. godine.

Iscrpne informacije o radu Želimira Žilnika mogu se naći na stranici www.zilnikzelimir.net koja je nastala u sklopu projekta Za ideju – protiv stanja koji su od 2009. do 2011. organizirali kuda.org i Playground produkcija iz Novog Sada. Stranica sadrži i informacije o Građanima iz sjene i novonastale opise filmova.

Izložba će biti otvorena do 2. veljače 2019., a paralelno će se održavati niz popratnih programa (info).

 

 

Grafički opus Gorana Trbuljaka u HDD galeriji

U petak, 23. studenog u 19 sati u HDD galeriji otvara se izložba Gorana Trbuljaka pod nazivom Oblikovanje linijom manjeg otpora. Izložba po prvi put na jednom mjestu predstavlja djelovanje tog istaknutog hrvatskog suvremenog umjetnika u području grafičkog dizajna, te uključuje Trbuljakov dizajn i grafičko uređivanje časopisa (Polet, Novine Galerije SC, Film, Gordogan, Svijet), izložbene plakate (Galerija suvremene umjetnosti, Galerija SC, Galerija VN), kataloge, filmske plakate i špice, ali i nekoliko primjera umjetničkih radova realiziranih u formama karakterističnim za dizajn. Kustos izložbe je Darko Fritz.

Izložba Gorana Trbuljaka Oblikovanje linijom manjeg otpora ujedno je i nastavak neformalne serije izložbi posvećene upravo odnosu i dodirima suvremene umjetnosti – i specifično konceptualne umjetnosti – i grafičkog dizajna. U tom smislu prethodile su joj izložbe posvećene dizajnerskom i umjetničkom djelovanju Željka Borčića (2016.), Dalibora Martinisa (2017.) i Sanje Iveković (2018.).

Izložba je otvorena do 7. prosinca, a više informacija potražite ovdje.

 

 

Izvođenje rada Frane Rogića 

U subotu, 24. studenog u 12 sati pridružite se izvođenju drugog dijela rada pod naslovom Snađi se, druže (umjetniče)! koji je nastao u suradnji umjetnika Frane Rogića i Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII) tijekom 2018.

Prvi dio rada biti će objavljen u publikaciji Koraci grada: NOVI NOVI Zagreb u okviru istoimenog projekta krajem godine. Projekt Koraci grada: NOVI NOVI Zagreb, između ostalog, istražuje i posljedice modernističkog zoniranja – i danas izoliranu (post) industrijsku zonu Žitnjak u čijem se srcu nalazi i djeluje umjetnička organizacija Atelieri Žitnjak. Frane Rogić član je i korisnik Ateliera Žitnjak, a svoje svakodnevno kretanje od kuće do radnog mjesta pasionirano bilježi u foto- i video-mediju. Kroz dosljednu medijatizaciju svog svakodnevnog kretanja ogromnim potezom gradskog prostora, Rogić čini (post)industrijsku zonu (koju inače doživljavamo kao dosadnu i sivu) živim i sve-samo-ne-monotonim mjestom gdje se mnogo toga zbiva.

Kako bi svojim tijelima i čulima percepirali i osvijestili zbivanja u zagrebačkom (post)industrial district-u, transformirat će se običan ZET-ov autobus u pokretnu istraživačku stanicu (svaka sličnost sa hop on – hop offturističkim autobusima je slučajna), s koje će sudionici silaziti na odabranim mjestima pri čemu će se terra incognita Žitnjaka sudionicima otkrivati u posve novom svjetlu.

Cilj putovanja su Atelieri Žitnjak, gdje će sudionike čekati okrepa i gdje će moći razmijeniti iskustva. Dolazak u Ateliere Žitnjak očekuje se otprilike u 15 sati. Povratak je predviđen busom sa Žitnjaka u 16 sati (dolazak na Kvaternikov trg u 16.20). U slučaju potrebe, sudionici mogu u bilo kojem trenutku prekinuti putovanje i vratiti se na polaznu točku – Kvaternikov trg.

Polazna točka: Kvaternikov trg, sastanak ispod sata, u 12.00.

Maksimalan broj sudionika: 10

Obavezna prijava na: [email protected], najkasnije do petka 23. 11. u podne.

 

 

Multimedijalna izvedba u sklopu Improspekcija

Posljednja etapa ovogodišnjeg izdanja međunarodnog festivala Improspekcija održat će se u nedjelju, 25. studenog, od 14 do 21 sat, u Galeriji Studentskog centra u Zagrebu, gdje će Eva Karczag, Chris Crickmay i Sylvia Hallett izvesti svoj novi rad pod nazivom PROMENADA 7: “Teatar sjećanja”, posebno kreiran za Zagreb.

Riječ je o multimedijalnoj izvedbi uživo koja kombinira pokret, instalaciju i zvuk uz korištenje video dokumentacije šest prethodnih Promenada istih autora.

Posjetitelji mogu slobodno dolaziti i odlaziti bilo kada između 14 i 21 h; ulaz nije ograničen na navedeno vrijeme početka.

Jednosatna izvedba uživo/instalacija izmjenjivat će se s video instalacijom koja će prikazivati prethodnih šest Promenada. Četiri prezentacije uživo razvijat će se iz prikazivanja u prikazivanje – neće biti identične. Posjetitelji će se moći slobodno kretati prostorom i približiti se instalaciji, koristeći galeriju kao za vrijeme izložbe.

Improspekcije su inicijativa za razvoj improvizacijske scene u Hrvatskoj te za promicanje međunarodne i međudisciplinarne suradnje na polju izvedbene improvizacije koja kontinuirano postoji i djeluje od 2007. godine.

 

 

Željko Beljan u Galeriji Siva

U Galeriji Siva u AKC-u Medika u Zagrebu održava se izložba Željka Beljana pod nazivom Cartoon Core. Izložba je otvorena do 21. studenog, svaki dan, osim nedjelje, od 17 do 20 sati.

Cartoon Core, projekt je koji je nastao kao vizualni identitet za grupu Crawander i koji je s vremenom nadišao funkciju plakata. Likovni koncept postava predstavljen je kroz naoko grube, vulgarne i groteskne ilustracije. Protagonisti ilustracija su prepoznatljivi likovi iz crtanih filmova smješteni u neočekivane situacije. Ilustracije svojom provokativnošću i groteskom šokiraju i zabavljaju. Radovi u ovom postavu predstavljaju razvoj Cartoon Corea, prvo kao pratećeg identiteta benda, a zatim kao samostalnih ilustracija koje teže daljnjoj nadogradnji.

 

 

Vladimir Novak izlaže u Kazamatu

Do 2. prosinca u osječkoj Galeriji Kazamat održava se izložba umjetnika Vladimira Novaka pod nazivom CGK11_18.

“Novakova djela dijelom nastaju na tragu iskustava kakva su umjetnici šezdesetih godina razvijali kroz pokret siromašne umjetnosti u kojem se naglasak stavljao na primarnost i izvornost materijala koji je “siromašan” jer je “izvoran”. Međutim, materijal i oblik kod Novaka tek su početak priče koju on gradi svojim izložbenim koncepcijama, a ta je priča fokusirana na “trsku koja misli”. Gledajući vlat stabljike trske pojedinačno kada je izdvojena iz gomile, može se uočiti njezina lomljivost i krhkost. Međutim, spajanjem velikoga broja pojedinačne trske u cjelinu, odnosno snop, dobiva se forma koja je prilično čvrsta te čini upravo opreku (ne)snazi pojedinačne vlati trske. Ovom su se usporedbom poslužili i talijanski fašisti čiji naziv, etimološki gledano, dolazi od talijanske riječi fascio što znači svežanj, snop, a slikovita je usporedbe trebala ukazati kako i krhke jedinke uključene u svežanj postaju snažna i moćna cjelina. U Novakovim djelima oblici oblikovani od trske izražavaju snagu organskoga materijala. Ta se snaga u kontekstu izložbenoga prostora stavlja u korelaciju s posjetiteljima koji su kao pojedinačne jedinke već samim posjetom izložbe uključeni u dijalog između organske i mentalne sfere u kojem “trska koja misli” gleda trsku te time zatvara naznačeni perceptivni krug. Kada se pojedinačan posjetitelje nađe okružen gomilom sebi istih jedinki, primjerice na stručnom vodstvu kroz izložbu, odnos između posjetitelja i djela se mijenja jer sada na obje strane imamo svežanj; organski i društveni. Nalazeći se u različitim pozicijama – bilo kao pojedinac bilo kao dio grupe – posjetitelju se šire značenjske mogućnosti koje je u djelo upisao autor. Prostor galerije postaje svojevrsni inkubator u kojem izložak i posjetitelj bivaju izmješteni iz svog svakodnevnog okruženja čime organičnost materijala i misaono dohvaćanje istoga postaju platformom otvorenom za semantičku igru i produbljivanje značenja koja su implicitno upisana u rad, ali ih nije moguće odmah dokučiti. (…)” (I.L.)

 

 

Ida Blažičko u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik

Do 12. prosinca u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik može se pogledati izložba pod nazivom Tragovi vremena Ide Blažičko, jedne od najzapaženijih imena hrvatske suvremene scene.

Izložba mlade suvremene zagrebačke kiparice obuhvaća ambijentalni postav autoričinih skulptura – tekstilnih fragilnih struktura vegetabilnog ishodišta u prostor atrija i drugog kata građevine, čime se ostvaruje dijalog između formi organskog porijekla, modernističke arhitekture Umjetničke galerije Dubrovnik (vile Banac), te sveukupnog mediteranskog okruženja. Ambijentalnu skulpturu umjetnica naziva Tragovi vremena sugerirajući krhkost i privremenost tvorevine, ali i njenu životnost i promjenjivost. Potpuno nenametljivo, ali u velikim zamasima, prostorna instalacija Ide Blažičko usmjerava na taktilno-vizualno iščitavanje ambijenta; u zatvorenom prostoru vodi promatrača u prepoznavanje silnica unutarnje dinamike i međuigre vanjskog i unutarnjeg prostora, a na otvorenim punktovima kroz poetične verzije “visećih vrtova” nad atrijem i na terasi Galerije navodi na novu doživljajnost kamena građevine i brončanih skulptura postavljenih na otvorenom.

Kustosica izložbe je dr. sc. Rozana Vojvoda, viša kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik.

 

 

+ 15 Preporuka