Otkako je početkom 2016. kustoski kolektiv [BLOK] – Lokalna baza za osvježavanje kulture nakon gotovo 15 godina djelovanja napokon dobio vlastiti prostor u Ulici Božidara Adžije 11 na zagrebačkoj Trešnjevci, fokus njihovog djelovanja postao je sam kvart. Kustosice Ana Kutleša, Ivana Hanaček i Vesna Vuković, uz ostale godišnje izložbene, predavačke i istraživačke programe, pokrenule su i program pod nazivom Umjetnici za kvart, višegodišnji projekt vezan uz Trešnjevku i temeljen na istraživanju, novim umjetničkim produkcijama, multidisciplinarnosti, multimedijalnosti i društvenom angažmanu kroz umjetnost, s ciljem razvijanja dugoročnijih i čvršćih suradnji u okviru kvarta. Time je ovaj program svojevrstan direktan nasljednik njihovog dotadašnjeg projekta, UrbanFestivala, koji se na različitim lokacijama u Zagrebu odvijao od 2001. do 2015.
*V. Vuković, I. Hanaček, A. Kutleša / foto: Marina Paulenka (izvor: FB strnica BLOK-a)
Programi unutar projekta Umjetnici za kvart odvijaju se kako u BAZI, BLOK-ovom službenom uredsko-izložbenom prostoru, tako i u različitim javnim prostorima Trešnjevke, a prve dvije godine projekta (2016.-2018.) posvećene su temi stanovanja na Trešnjevci. Krečući od ideje da se u današnjoj Trešnjevci mogu istraživati različita pitanja, poput tko uopće ima pristup trajnom rješenju stambenog pitanja i kako se u takvim okolnostima gradi zajednica i zajedničko, kustosice BLOK-a i različiti umjetnici/ce i autori/ce koji su u projekt (bili/e) uključeni/e propituju različite procese vezane uz stanovanje. “Povijesno, riječ je o radničkom naselju, prijeratnim gradnjama slabije kvalitete u kojima je između ostalog izrastao i radnički pokret i dao važan doprinos zagrebačkom antifašističkom pokretu, da bi se nakon 2. svjetskog rata, kao i u drugim dijelovima Zagreba, mogle pratiti težnje ka ostvarenju tzv. socijalističkog grada kroz projekte kolektivnog stanovanja i izgradnju infrastrukture poput kvartovskog kulturnog centra, i danas živog CeKaTe-a. U tranzicijskom pak periodu Trešnjevku snažno obilježava tzv. divlja gradnja, upliv privatnog tržišta u stanogradnju, otkupi dotrajalih stambenih jedinica radi izgradnje i tržišnog plasmana novih zgrada koje parametrima potpuno mijenjaju organizaciju naselja”, pišu kustosice BLOK-a.
*Projekcija filma “Čija Trešnjevka” B. Mrđenovića (izvor: FB strnica BLOK-a)
Tako je prošle godine Bojan Gagić izradio zvučnu mapu Trešnjevke, Bojan Mrđenović snimio je film Čija Trešnjevka, u kojem snima ambijente suvremene Trešnjevke artikulirajući pitanje na koji način se do danas razvijala ideja razvoja crvene, radničke Trešnjevke, Božena Končić Badurina istraživala je samu zgradu u kojoj je smještena BAZA, izradivši audio-vodič i zidni crtež, dok je Marko Gutić Mižimakov organizirao izlaganje o svojem istraživanju rada Biroa za stambena pitanja umjetnika u Zagrebu, utemeljenog 1929. godine, kritički promišljajući ideju osnivanja i postojanja takve institucije, kao i današnje prekarne pozicije umjetnika. Selma Banich pokrenula je i vodila istraživački projekt Trešnjevački dérive u kojem je niz sudionika/ca istraživalo Trešnjevku, njezine stanovnike i fenomene suvremenog stanovanja, a Petra Belc osmislila je filmski program s projekcijama različitih filmova na temu stabenog pitanja, a filmski je ciklus nastavljen i ove godine.
*Filmski program kustosice Petre Belc (izvor: FB strnica BLOK-a)
*Predavanje Marka Gutića Mižimakova u BAZI (izvor: FB strnica BLOK-a)
*Božena Končić Badurina predstavlja svoj audio-vodič u BAZI (izvor: FB strnica BLOK-a)
U tekućoj je godini Frano Petar Zovko izradio zidne novine, upotpunjene ilustracijama Lucije Mrzljak, o primjeni novih propisa kojim se postojeće zgrade prilagođavaju novim standardima za regulaciju potrošnje energije, preispitujući na tom primjeru ideologiju i ideju održivog grada u neoliberalnom kontekstu. Ana Kuzmanić izvela je intervenciju u parku u Voltinom naselju, gdje je na drvene klupe postavila pločice s fragmentima razgovora sa stanovnicima Trešnjevke. Ljubica Letinić u prostoru BAZE u lipnju je postavila jednodnevnu radio postaju pod nazivom Radio BAZA, koristeći medij radija kao alat za širenje kritičke misli (s posebnim naglaskom na feminističku perspektivu) o suvremenom stanovanju, ali i kao prostor za radiofonske i umjetničke eksperimente.
*Radio BAZA Ljubice Letinić (izvor: FB strnica BLOK-a)
Program Umjetnika za kvart nastavlja se ovog četvrtka, 5. listopada otvaranjem “izložbenog diptiha”, u kojem će dvoje umjetnika, David Kerr i Ina Wudtke, predstaviti svoje radove u kojima su istraživali uzroke i posljedice stambenog problema na lokalnim primjerima Glasgowa i Berlina. Prvi dio ovog izložbenog diptiha, Dužničko ropstvo, donosi izbor stripova i ilustracija Davida Kerra: tri priče iz Kerrova opusa obuhvaćaju dugi period od prvih podstanarskih štrajkova u Škotskoj tijekom Prvog svjetskog rata do danas. Prolazeći kroz širok vremenski luk autor propituje povijesno nasljeđe radničkih borbi i njihovu vezu sa suvremenim organiziranjem, a aktualne mehanizme komodifikacije stanovanja, upogonjene velikim kulturnim i sportskim manifestacijama, stavlja u prošireni historijski kontekst: kapitalistički razvoj i njegov duboko destruktivni karakter.
Drugi dio diptiha, The Fine Art of Living Ine Wudtke zasijeca u specifični istočnonjemački kontekst: privatizaciju javnog stambenog fonda nakon pada Zida i gentrifikaciju koja je uslijedila. Mehanizme istjerivanja siromašnijeg stanovništva kako bi se zgrade mogle adaptirati u luksuznu robu na nekretninskom tržištu umjetnica je osjetila na vlastitoj koži, a svoje iskustvo koristi kao ulaz u problem berlinskog stanovanja na sistemskoj razini.
Na otvaranju izložbe (četvrtak, 5. listopada u 19 sati u BAZI, Adžijana 11) dvoje umjetnika održat će vodstvo po izložbi, a na zadnji dan izložbe, u petak, 3. studenog u 19 sati Ina Wudtke će održati predavanje pod naslovom Poetska agitacija: o revolucionarnim komunističkim radnicima piscima u Weimarskoj republici.
Rad BLOK-a i BAZE pratite na službenoj stranici: blok.hr.
