Odnos krajolika i sjećanja te (ne)vidljivi slojevi poovijesti u fokusu su izložbe SLANA – Radikalni krajobraz Davora Konjikušića, Nike Petković i Gorana Andlara, koja se u srijedu, 2. lipnja u 19 sati otvara u zagrebačkoj Galeriji Nova. Izložba će ostati otvorena do 23. lipnja, a 2. i 10. lipnja u 18 sati zakazana su i vodstva.
Od 2017. Davor Konjikušić i Nika Petković rade na opsežnom umjetničko-istraživačkom projektu koji za svoje polazište uzima prostor Uvale Slana na otoku Pagu gdje se od lipnja do kolovoza 1941. godine nalazio prvi koncentracijski logor u NDH. Spomen-obilježja na njegove žrtve se sustavno i nasilno uništavaju. Upisujući se u taj brisani prostor, SLANA – Radikalni krajobraz obuhvaća film, fotografije te interdisciplinarno istraživanje u formi 3D rekonstrukcije nekadašnjeg koncentracijskog logora. Od mletačkih vremena krajobraz Slane obilježen je brutalnim ljudskim djelovanjem: od ekstrakcije i prekomjerne ispaše preko uspostave koncentracijskog logora pa sve do recentne turističke eksploatacije.
Središnji dio izložbe je film Uvala koji redukcijom prikaza razotkriva neraskidivu povezanost krajobraza s povijesnim kontekstom koji je iz njega izbrisan. Koristeći se metodama “pejzažnog filma”, Davor Konjikušić i Nika Petković propituju postupak (povijesnog) brisanja i negiranja mjesta zločina koje se u ljeto 1941. zauvijek upisalo u surovi kameni krajobraz. Putovanjem ka prošlom vremenu iz sadašnje perspektive film poziva na perceptivnu komemoraciju i propitivanje političkog okvira slike u kojoj je odsustvo čovjeka zapravo njegova trajna prisutnost a prazan prostor mjesto zločina. Kao što ističe teoretičar filma Pavle Levi u publikaciji projekta: “Ono što na prvi pogled djeluje kao ‘prazan’ prostor, kako film odmiče, sve se eksplicitnije razotkriva kao ništa manje nego mjesto zločina. Drugim riječima, dok film traje gledatelj kao da se – linearnom vremenskom putanjom – vraća u prošlost, u doba zločina. Ali na kraju puta – što je ključno – taj linearni vremenski tok razotkriva se kao sredstvo jednog politički daleko emancipiranijeg pristupa vremenu. Taj je pristup zasnovan na vremenskom ‘kratkom spoju’ ili superimpoziciji: na spoznaji da je zločin (iz prošlosti) zapravo sve vrijeme prisutan (u sadašnjosti), ali je potisnut, ‘izbrisan iz slike’. Upravo je to brisanje rezultat i simptom današnje dominantne – i problematične – ideološke paradigme.”
Projekt obuhvaća interdisciplinarno istraživanje nastalo u bliskoj suradnji s doc. dr. sc. Goranom Andlarom s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, uz podršku doc. dr. sc. Hrvoja Tomića s Geodetskog fakulteta u Zagrebu i arhitekta Juraja Božića. Ovo opsežno istraživanje lokaliteta uz terenska istraživanja obuhvatilo je znanstvene postupke kartiranja, mapiranja i analize krajobraza i arhivsku povijesnu građu – što je poslužilo kao temelj za izradu 3D model dispozicije logora.
Damir Gamulin autor je postava izložbe i grafičkog oblikovanja publikacije koja uz arhivsku građu o povijesti logora uključuje tekstove Gorana Andlara, Davora Konjikušića, Pavla Levija, Nike Petković, Anete Vladimirov i Ante Zemljara. Kustosica izložbe je Ana Dević (WHW).
