Ponedjeljkom predstavljamo autorske projekte i radove iz sfere suvremenih vizualnih umjetnosti
Lana Stojićević – ‘Crno Brdo’
O projektu (izjava autorice):
Ukoliko krajolik smatramo čimbenikom koji na mnogo načina utječe na život stanovništva, kakav je utjecaj suvremenog, artificijelnog i opasnog postindustrijskog krajolika?
Usred sela Donje Biljane u Ravnim kotarima 2010. godine deponirana je gomila od gotovo 200 000 tona industrijskog otpada, silikomanganske troske koja je među lokalnim stanovništvom poznata pod imenom Crno Brdo. Umjesto na adekvatnom odlagalištu otpada, troska je deponirana usred sela zahvaljujući preimenovanju iz otpada u sirovinu. Unatoč brojnim prosvjedima, mještani Donjih Biljana još uvijek su ugroženi troskom koja zagađuje zemlju, vodu i zrak.
Silikomanganska troska u Donjim Biljanima je nusprodukt proizvodnje bivše Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) u Šibeniku koja je zatvorena 1994. godine. Usprkos nedovršenoj i neadekvatnoj sanaciji otpada kojom je ugroženo okolno stanovništvo, na atraktivnom terenu TEF-a, na mjestu na kojem se prethodno nalazila najveća gomila troske, uređena je gradska plaža, što Crno Brdo čini indirektnom cijenom šibenskog turizma.
Osobno iskustvo odrastanja u Šibeniku, u neposrednoj blizini TEF-a, gdje sam živjela u vrijeme problematične sanacije troske, navelo me da se upustim u istraživanje dugotrajnih i prostorno raširenih posljedica navedene tvornice. Iako su problematike procesa industrijalizacije i deindustrijalizacije početna točka ovog multimedijalnog projekta, pod utjecajem etnologije, fokus je na suvremenom tretmanu sela, na utjecaju Crnog Brda na ruralni, iznimno plodni kraj koji nikada nije imao doticaj s industrijom.
Apsurdno prisustvo prijetećeg stranog tijela u selu kreira gotovo nadrealnu situaciju prividnog suživota mještana i postindustrijskog krajolika. Uzimajući u obzir teorije o povezanosti krajolika i njegova stanovništva, nakon provedenog terenskog istraživanja o utjecaju umjetnog i opasnog krajolika na stanovništvo Donjih Biljana, pokušala sam zamisliti kakav bi bio njegov utjecaj na narodno stvaralaštvo, za koje je uobičajeno da se transformira s promjenama životnih uvjeta. Zato izrađujem kostim, kombinaciju narodne nošnje i zaštitnog odijela, s maskom koja u potpunosti prekriva lice, kao simboličku zaštitu od ekocida. Kostim je, u korist dodatne uzaludne zaštite, prekriven tradicionalnim ravnokotarskim vezom četverokukom, simbolom nade i zaštite. Crno sivi koloritet, naspram žarkih boja originalne četverokuke, prilagođen je novom krajoliku.
Figura u nošnji, kao reprezentacija mještana, luta Crnim Brdom kao po limbu. Začudna impresija oblikom prirodnog, no bojom i sastavom artificijelnog brda troske, stvara distopijsku atmosferu, poetičnu, ali i disfunkcionalnu jer se naslućuje opasnost. Kretanje maskirane figure, koja je stalno na rubu, ali ne uspijeva prijeći granicu umjetnog brda, naglašava tenziju između prirodnog i neprirodnog krajolika.
Dokumentirani nasilno razrušeni i napušteni domovi u Donjim Biljanima, kao porozni zaštitni omotači čovjeka, vizualiziraju nemogućnost pružanja utočišta od ekocida. Nadovezujući se na fragilnost kuća bez krovova, konstantna prijetnja prikazana je maketom kuće na znakovitoj adresi Prilaz tvornici 14, nad kojom komad troske prijeteći lebdi.
U radovima iz projekta Crno Brdo „sveprisutan je određeni strah i tiha panika nevidljivih utjecaja Crnog Brda“ (Beović, Lana: predgovor katalogu izložbe Crno Brdo, Galerija SC, Zagreb, 2015.). U skladu s etnološkim pristupom, dio rada je i audio intervju s najbližim susjedom Crnog Brda „koji lokalnim jezikom priča priču o Crnome Brdu i Ravnim kotarima prije njegova nastanka, priču o nekadašnjoj idili što se ljudskom neodgovornošću pretvorila u mučnu i nadasve opasnu distopiju“ (Bagarić, Iva: „Brdo onkraj stvarnosti“, Vijenac, #548, Zagreb, 2015.).
* Update slučaja „Crno Brdo“: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 31. ožujka 2015. donijelo je rješenje kojim je vlasniku naređeno uklanjanje Crnog Brda iz Donjih Biljana.
Crno Brdo Video from Lana Stojicevic on Vimeo.
Crno Brdo Audio from Lana Stojicevic on Vimeo.
O autorici:
Lana Stojićević rođena je 1989. godine u Šibeniku. Diplomirala je slikarstvo 2012. godine na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu u klasi profesora Deana Jokanovića Toumina. Sudjelovala je na 11. Erste Fragmentima, 38. Splitskom salonu, 6. Nagradi T-HTmsu.hr, 31. Salonu mladih… Samostalno je izlagala u Galeriji SC u Zagrebu, Galeriji Contra u Kopru, Galeriji umjetnina u Splitu… Dobitnica je prve otkupne nagrade Zavičajnog muzeja grada Rovinja 2011., Rektorove i Dekanove nagrade 2012. Od 2015. članica je Hrvatskog udruženja likovnih umjetnika.
Kategorija ARTODROM otvorena je za prijave vaših autorskih radova, koje primamo na naš mail [email protected]. Više informacija saznajte klikom na tirkizni prikaz iznad
*Portal Vizkultura.hr i objave pod temom“Vizualne umjetnosti u medijima” sufinancirane su sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije
