U izdanju berlinske izdavačke kuće JOVIS, posvećene literaturi s područja arhitekture, pejzažne arhitekture, urbanog planiranja, suvremene umjetnosti, fotografije i dizajna, objavljena je knjiga o jadranskoj obali na engleskom jeziku. U publikaciji nazvanoj Mapping the Croatian Coast: A Road Trip to Architectural Legacies of Cold War and Tourism Boom (Mapiranje hrvatske obale: putovanje arhitektonskim nasljeđem Hladnoga rata i turističkog booma) urednice Antonia Dika i Bernadette Krejs čitatelje/ice vode različitim lokacijama duž Jadranske magistrale, slikovitom obalnom cestom iz 1960-ih, impresivnim hotelskim kompleksima i tajnim vojnim strukturama iz istoga vremena, koje danas dijele sličnu sudbinu zapuštenih ruševina s kojih se pruža pogled na more. U knjizi su objavljeni tekstovi Nataše Bodrožić i Lidije Butković Mićin, Melite Čavlović, Antonije Dike, Bernadette Krejs, Michaela Obrista i Michaela Zinganela.
*foto: Paul Sebesta (FoB Wohnbau und Entwerfen, TU Wien)
*foto: Paul Sebesta (FoB Wohnbau und Entwerfen, TU Wien)
Knjiga je nastala kao popratna publikacija istraživačko-dizajnerskog studija koji su vodile Antonia Dika i Bernadette Krejs na istraživačkom odjelu za stanovanje i dizajn, Wohnbau und Entwerfen, na Arhitektonskom Fakultetu Tehničkog sveučilišta u Beču. Ishodište čitavoga projekta bila je ekskurzija u formi road tripa Jadranskom magistralom, što je odredilo naziv publikacije te njezinu strukturu. Cilj je bio metodom mapiranja pristupiti jadranskoj obali i istražiti aktualnu situaciju i stanje lokacija i objekata nastalih u vrijeme Hladnoga rata i turističkog booma, u razdoblju od kraja Drugoga svjetskog rata pa do kraja 1980-ih. Fokus je pritom stavljen na turističke i vojne objekte kao bitne čimbenike u tadašnjem prostornom i arhitektonskom planiranju, a koji su danas u najvećom mjeri napušteni i zapušteni.
“Nastojale smo izbjeći pristup ovim ruinama kao lokacijama za lijepe ili simpatične prijedloge studenata arhitekture za njihovo novo korištenje; željele smo dublje sagledati fenomene i čimbenike koji su utjecali ili još uvijek utječu na njihovu sudbinu, sagledati specifičnost lokacija, dubinski istražiti utjecaje fenomena kao što su sezonalnost, mobilnost i temporalnost na ovaj specifičan prostor. Pokušali smo sagledati modernu ruinu kao arhitektonski element, istražiti njezin današnji ‘status’ i propitati razloge njezine atraktivnosti za, primjerice, urbane istraživače, kao i za sve nas. Stoga smo izbjegavale danas prilično popularan termin ‘ruin porn’ i prateći pristup takvim objektima. Kao istraživačku metodu koristili smo mapping, koji nam je služio kao alat za prikazivanje istraženih fenomena, ali i za daljnje spekulativno razmišljanje o njima”, pojašnjava Antonia Dika.
*foto: Maria Groiss (FoB Wohnbau und Entwerfen, TU Wien)
*foto: Carina Bliem (FoB Wohnbau und Entwerfen, TU Wien); foto: Maria Groiss (FoB Wohnbau und Entwerfen, TU Wien)
*foto: Michael Lindinger (FoB Wohnbau und Entwerfen, TU Wien)
*foto: Maria Groiss (FoB Wohnbau und Entwerfen, TU Wien)
*kolaži: Joana Gritsch i Cristina Krois (FoB Wohnbau und Entwerfen, TU Wien)
*foto: Carina Bliem (FoB Wohnbau und Entwerfen, TU Wien)
*foto: Bernadette Krejs (FoB Wohnbau und Entwerfen, TU Wien)
*foto: Maria Groiss (FoB Wohnbau und Entwerfen, TU Wien)
Knjiga se s jedne se strane može čitati kao arhitektonski turistički vodič Jadranskom magistralom, u kojem su predstavljeni napušteni objekti kao bivši Motel Sljeme na Preluku, bivši hotel Marina Lučica u Primoštenu, bivše dječje odmaralište Krvavica ili bivši vojno-turistički kompleks Kupari, ali i objekti koji se još koriste bez puno preinaka poput Uvale Scott u Kraljevici i Hotela Maestral u Brelima. Dio objekata predstavljenih u knjizi transformirani su do neprepoznatljivosti, primjerice Hotel Libertas u Dubrovniku te djelomično i hotelski kompleks Solaris kraj Šibenika. Vojni objekti i vojne zone redom su sve napuštene i u vrlo lošem su stanju, te se o njima više može razmišljati kao “teritoriju” ili građevinskom zemljištu (npr. bivša vojna zona Šepurine kod Zadra, ili bivše vojno područje na Zlarinu).
Knjiga je dopunjena nizom teorijskih tekstova: Nataša Bodrožić i Lidija Butković Mićin predstavile su inicijativu Motel Trogir, Melita Čavlović se u tekstu Opposing Ambitions Shaping the Ground of the Eastern Adriatic Coast bavila nastankom Jadranske magistrale i njezinim utjecajem na obalni prostor, Michael Obrist se u uvodnom tekstu (Coastal Tour Meditations) osvrnuo na metode “učenja”, dok je Michael Zinganel objasnio razvoj turističke moderne arhitekture na Jadranskoj obali (From “Social Tourism” to a Mass Market Consumer Paradise). Antonia Dika opisala je povezanost vojnog i turističkog korištenja obale (Adriatic Coast Between Mass Tourism & Cold War), a Bernadette Krejs je opisala mapping kao metodu za istraživanje u arhitekturi.
*foto: Paul Sebesta (FoB Wohnbau und Entwerfen, TU Wien)
*ilustracija: Maria Groiss (FoB Wohnbau und Entwerfen, TU Wien); ilustracija: Joana Gritsch i Cristina Krois (FoB Wohnbau und Entwerfen, TU Wien)
Kao dodatak u koricama knjige nalazi se 8 karata, koje su studenti arhitekture izradili primjenom metode mapiranja. Priložene karte detaljno se bave specifičnim obalnim fenomenima – od teme razvoja malih turističkih mjesta na obali, preko starih i novih strategija mobilnosti u turizmu, pa do ruine kao utopijskog elementa arhitektonskog planiranja “raja” – pretvarajući ovu knjigu u praktičan vodič po skrivenim draguljima jadranske obale u Hrvatskoj.
Podatke o knjizi možete pronaći na internetskoj stranici izdavača.
*Vizkulturin projekt “Vizkulturiranje društva 2020.” sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije
