Večeras, 20 travnja, se u Galeriji Kranjčar u Zagrebu u 19 sati otvara nova izložba ciklusa Mentalni sklop
Peta po redu izložba drugog djela ciklusa Mentalni sklop ponešto je drugačija od uobičajenog dosadašnjeg sučeljavanja mentora i njegova sljedbenika (ove pojmove treba samo uvjetno tumačiti) jer ova, ukupno petnaesta izložba ovog serijala, po prvi put predstavlja kao mentora jednog kustosa, točnije kustosicu. Riječ je o prerano preminuloj Marini Viculin, koja je u svojem kustosko-kritičarskom radu ostavila dubok trag u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti, te je svojim izložbama i tekstovima iskazala istančani senzibilitet i visoki rafirman za suvremenu umjetnost, a posebno za nove medije i fotografiju.
Otvaranju izložbe prethodit će razgovor s umjetnicima čiji su radovi predstavljeni na izložbi.
Više o izložbi pročitajte u nastakvu teksta Mladena Lučića:
Marina je svakako trajno zadužila hrvatsku fotografsku scenu svojim predanim radom na afirmaciji medija i time promijenila pogled na fotografiju u općoj društvenoj percepciji, te se bez imalo pretjerivanja može reći da je Marina, nakon duže šutnje likovne kritike, vratila fotografiju na mjesto koje joj i pripada. Ova izložba izdvaja Marinin rad na hrvatskoj fotografiji koja je, uz velike izložbe svjetskih majstora moderne što ih je postavila u svojoj matičnoj instituciji (Galerija Klovićevi dvori), obilježila njezino kustosko stvaralaštvo jer je fotografiji iskreno i nesebično davala sebe. Uspostavila je izuzetan odnos s fotografima te se može reći da je njezin kustoski posao bio i izuzetno kreativan, a gotovo sve izložbe koje je radila bile su rezultat sinergije zasnovane na bipolarnosti kustos-umjetnik. Brojne izložbe, od kojih svakako treba spomenuti velike retrospektive (Marija Braut, Nenad Gattin, Ivan Posavec, Josip Klarica, Mio Vesović, Pero Dabac, Ivan Faktor…), te manje, studijske, iz serije Snapshot koje su predstavljale uglavnom mlađe fotografe, zauvijek će uz njezine tekstove, knjige i kataloge ostati testamentom njenog predanog rada, poslanja i ljubavi.
Ostajući vjerni koncepciji Mentalnog sklopa, odnosno relaciji mentora i sljedbenika koja se u ovom ciklusu prvenstveno (a pogotovo u ovoj izložbi) tretira kao duhovna povezanost, na izložbu smo pozvali niz fotografa s kojima je Marina radila, a koje nije smatrala samo umjetnicima, već i prijateljima pošto ona nikada nije odvajala poslovno od privatnog, što je svakako bitno definiralo njezin cjelokupni kustoski i kritičarski opus.
Sljedbenici:
Darko Bavoljak, Jelena Blagović, Darije Petković, Boris Cvjetanović, Pero Dabac, Marko Ercegović, Ivan Faktor, Stanko Herceg, Josip Klarica, Silvestar Kolbas, Igor Kuduz, Maja Moro, Mejra Mujčić, Ana Opalić, Ivan Posavec, Nika Radić, Jasenko Rasol, Davor Sanvincenti , Sven Stilinović, Mio Vesović, Sandra Vitaljić
MARINA VICULIN
Rođena je 13. veljače 1957. godine u Zagrebu. Godine 1982. diplomirala je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a magistrirala 1987. godine s temom Citat u francuskom slikarstvu osamdesetih godina, Paris IV – Sorbonne, gdje je 2010. i doktorirala kod mentora Sergea Lemoinea s doktorskom tezom Pripovijest o Novim tendencijama. Napustila nas je iznenada 19.01.2015. u Zagrebu.
1988.: Samostalna likovna kritičarka – predgovori kataloga i likovna kritika u dnevnim novinama. Član ULUPUH-a i ZUH-a.
Od 1989. stalno zaposlena na mjestu kustosice u Galeriji Klovićevi dvori.
1989-1991.: Kustosica u odjelu za odnose s javnošću u Galeriji Klovićevi dvori.
1994-1996.: Voditeljica Galerije Gradec specijalizirane za suvremenu umjetnost unutar sustava galerija GKD (tada Muzejsko-galerijski centar).
1996-1998.: Postaje izvršna direktorica Zagrebačkog salona (u razdoblju dok se on održavao u GKD).
Stekla je zvanje viša kustosica u Galeriji Klovićevi dvori; radi velike retrospektivne izložbe fotografije (Braut, Posavec, Vesović, Klarica, Nenad Gattin) i manje kustoske fotografske snapshotove u Kuli Lotrščak (Kučera, Merc, Šolić, Rasol, Efendić, Posavec, Vesović, Dabac, Kožarić, Bavoljak, Herceg, Jurjević, Radić…). Zamislila je i realizirala s autoricom Anne Baldassari, kustosicom fotografije u pariškom Muzeju Picasso, izložbu „Dora Maar i Picasso – dodir pogledima“ održanu u Galeriji Klovićevi dvori 2004. godine, te 2007. godine s Jean-Michel Forayom „Marc Chagall – priča nad pričama“.
Od 2004. na Visokoj školi za poslovanje i upravljanje „Baltazar Adam Krčelić“ predaje kolegij Dizajn u kulturi.
Udrugu Punta Arta pokrenula je 2006. godine s umjetnikom Vedranom Perkovom. Projekt koji se odvija na otoku Zlarinu kroz umjetničke rezidencije i izložbe teži preispitivanju recepcije suvremene umjetnosti u uvjetima jedne otočke sredine.
2007. s Igorom Kuduzom napravila je autorsku izložbu „Volimo li gledati druge ljude?“ u Umjetničkom paviljonu, u organizaciji Hrvatskog foto-saveza.
2008.: Autorski projekt grupne izložbe bazirane na rezidenciji umjetnika na otoku Zlarinu „Otočka karta“ (Radić, Vodopija, Žanić, Kuduz, Kovač, Martek, Artuković, Eškinja, Perkov, Ivana Jelavić, Labrović, Cvijanović, Meštrović, Mujičić); u Galeriji Waldinger izložba Igora Kuduza.
2009.: „Oltari avangarde“, izložba suvremene umjetnosti srednje i istočne Europe te bivše Jugoslavije s Jadranom Adamovićem, GKD; vodi program osječke Galerije Waldinger: izložbe Ivana Posavaca i Nike Radić.
2010. stječe zvanje muzejske savjetnice. Postavlja retrospektivnu izložbu Ivana Faktora u Galeriji Klovićevi dvori, te 10 izložbi u sklopu ciklusa Snapshot. Kustosica izložbe „Zagovori svetom Tripunu – blago Kotorske biskupije“; izložbe u Galeriji Waldinger: Tanja Vujasinović, Goran Petercol/Robert Sošić, Mio Vesović, Vedran Perkov, Marko Ercegović.
2011. postavlja monografsku izložba Petra Dabca; kustosica izložbe autora Radoslava Tomića „Tizian, Tintoretto, Veronese, veliki majstori renesanse“.
Od 17. travnja 2012. na funkciji ravnateljice Galerije Klovićevi dvori; kustosica izložbi „Edgar Degas – skulpture“ i „Martin Arnold, ledeni zagrljaj“; sudjelovanje na festivalu Croatie, la voici izložbom „L’oeil de Peter Knapp sur la photographie croate“.
2013.: Kustosica izložbe autorice Anne Baldassari „Remek djela iz Muzeja Picasso, Pariz“; monografska izložba Damira Sokića.
2014. primila odličje Viteza reda umjetnosti i književnosti Republike Francuske kao znak priznanja doprinosu umjetničkoj suradnji između Francuske i Hrvatske; organizira izložbu „Normandija/Rađanje impresionizma“.
MENTALNI SKLOP mentor – sljedbenik
Ciklus izložbi, problemski je postavljen kako bi propitivao odnose na relaciji mentor – sljedbenik u kontekstu idejne i umjetničke povezanosti, a ne kao odnos profesora i učenika, mada je ova serija izložbi imala i takve primjere. Pod pojmom mentor ovdje se prvenstveno misli na osobu, koja je svojim djelovanjem ili dijelom svog opusa umjetnička inspiracija autoru koji barem jednim djelom stvara pod duhovnom aurom ili inspiracijom svog trenutnog ili stalnog uzora.
