Mikotekturom prema održivoj arhitekturi

U sklopu projekta Kvartovski objektiv, koji Ured za fotografiju već nekoliko godina provodi u suradnji s organizacijama koje djeluju na području zagrebačke četvrti Črnomerec, u Galeriji VN održava se izložba o rezultatima koji mogu nastati spajanjem arhitekture i mikologije, grane biologije posvećene proučavanju gljiva. Riječ je o projektu MyCera, čije ime predstavlja spoj riječi micelij i keramika, posvećenom istraživanjima kompozitnog materijala koji raste i sastoji se od micelija, poljoprivrednog otpada i gline. Projekt provodi istraživačka skupina s Instituta za arhitekturu i medije Tehničkog sveučilišta u Grazu, ShapeLab, koja koristi elemente znanosti o materijalima, mikrobiologije, geoznanosti i drugih srodnih područja. Skupinu čine tri doktoranda – Hana Vašatko, Lukas Gosch i Julian Jauk pod mentorstvom Milene Stavric, a projektom MyCera povezuju različite discipine: mikologiju, geologiju i arhitekturu. S obzirom na velik ugljični otisak građevinske industrije, osnovni cilj projekta – razvijanje ugljično neutralnih građevinskih materijala – nudi izvrstan odgovor na ključnu potrebu za održivim alternativama. Izložba naslovljena Gljive i arhitektura – digitalna fabrikacija održivih materijala u Galeriji VN može se pogledati još danas, 2. svibnja, a više o njoj doznajte u nastavku.

*Postav izložbe “Gljive i arhitektura – digitalna fabrikacija održivih materijala”, Galerija VN / fotografije: Ivan Buvinić

U predgovoru Tena Starčević piše sljedeće:

U posljednjih desetak godina zamjetan je porast zanimanja za korištenje micelija gljiva kao održivog građevinskog materijala. Mikotektura (eng. mycotecture) nova je disciplina koja povezuje mikologiju – granu biologije posvećenu proučavanju gljiva, i arhitekturu. Tehnike korištenja održivih građevinskih materijala postupno zamjenjuju tradicionalnu gradnju betonom i čelikom, a miceliji gljiva, kao ekološki prihvatljiva alternativa, pokazuju brojne prednosti u primjeni. Riječ je o biorazgradivom i obnovljivom materijalu koji pokazuje izvrsna izolacijska svojstva i visok stupanj isplativosti te nudi mogućnosti za inovativan i jedinstven dizajn.

Strast prema gljivama, ali ne u gastronomskom smislu, povezala je i članove ShapeLab kolektiva, doktorande Instituta für Architektur und Medien (TU Graz) koji već godinama istražuju biološki održive materijale i njihovu digitalnu fabrikaciju u svrhu primjene u arhitekturi. Koristeći prirodna svojstva micelija gljiva i tehnologiju trodimenzionalnog ispisa, skupina stručnjaka istražuje različite mogućnosti za stvaranje ekološki održivih struktura. Tako pomoću 3D printera stvaraju glinene konstrukcije na koje potom stavljaju micelije iz gljiva koji očvrsnu materijal i dobivaju nešto poput opeka koje se mogu koristiti u izgradnji. No, kako zapravo izgleda takav, oku nevidljiv, proces? I kako koriste medije fotografije i videa u svom radu?

*SEM (pretražna elektronska mikroskopija) uzorka koji sadrži glinu, piljevinu i micelij. Ispitivanje primarnih pora koje nastaju pri izradi uzorka i sekundarne (ovalne) poroznosti koja ukazuje na preoblikovanje gline rastom micelija.

*3D tiskana keramička opeka inokulirana tekućom kulturom uzgojenom iz micelija gljive bukovače (Pleurotus ostreatus). Predmet je izrađen za zbirku održivih materijala izloženih u MaterialLabu Ars Electronica Centra.

*Niz uzoraka nakon ispitivanja čvrstoće savijanjem u tri točke nekoliko različitih kombinacija supstrata i micelija.

*Obična babura ili mokrica koja istražuje 3D tiskani keramički modul, izrađen u sklopu istraživačkog interdisciplinarnog projekta “Beeing, Beecoming”, usmjerenog na istraživanje odnosa među vrstama s naglaskom na insekte.

*Uzorak koji istražuje vezu između organskih i anorganskih materijala promatra pijesak povezan u kubičnu strukturu uz pomoć vlage i micelija. Nakon sušenja, anorganske su se komponente raspale, a ostala je samo piljevina vezana micelijem, iz koje je kasnije izrasla gljiva.

*Kompozicija keramičkih modula ispisanih 3D pisačem, prožetih celuloznim vlaknima i micelijem, čiji rast povezuje pojedinačne dijelove.

Proces implementacije micelija u arhitekturu uključuje njihov uzgoj u kontroliranom okruženju uz korištenje poljoprivrednih otpadnih proizvoda kao što su piljevina, slama ili kukuruzna ljuska kao supstrat. Tijekom vremena, micelij parazitira na glinenu strukturu te stvara gustu mrežu vlakana, pa tako nastaje izuzetno izdržljiv i otporan materijal – kompozit micelija. Nakon što kompozit micelija u potpunosti očvrsne, prikladan je za korištenje u području arhitekture, kao primjer održivog građevinskog materijala. Biorazgradivi materijali nastali implementacijom micelija gljiva pokazuju izvrsna toplinska i akustična svojstva te visok stupanj otpornosti na vatru. Istraživanje ShapeLab kolektiva uključuje brojna ispitivanja, a u tom kontekstu, fotografija i time-lapse video zapisi igraju ključnu ulogu zbog sposobnosti da vizualno zabilježe različite biološke procese. Tako nastaju fotografije s prikazom detaljnih uzoraka micelija, a koje pružaju vrijedne informacije o strukturi, ponašanju i karakteristikama gljiva kao živih organizama. S druge strane, time-lapse video zapisi pružaju mogućnosti za proučavanje i praćenje sporih i naizgled nezamjetnih promjena, kao što su rast i kretanje micelija.

*Uzorci kompozita na bazi micelija uzgojeni za ispitivanje materijala. Korištenje specifičnog soja micelija gljive (Ganoderma lucidum) rezultira stvaranjem jedinstvenog zaštitnog omotača oko kompozita koji je sličan koži.

*U sklopu kolegija studenti su imali priliku izraditi 1:1 prototipove fasadnih elemenata od keramike ispisane 3D tehnologijom. Ukupno 36 različitih modula prikazuje potencijal ove tehnike u području arhitekture.

*Konstrukcija stupa MyCera visine 2,3 m sastoji se od 76 dijelova. Moduli nalik na cigle ispisani su 3D tehnologijom iz gline u omjeru 1:1. Printanje 3D tehnologijom omogućuje stvaranje složenih i laganih oblika, koji se razlikuju s obzirom na otvore između pojedinačnih šupljih komora elemenata. Sličan pristup bio bi nezamisliv s konvencionalnim postupkom ekstruzije opeke.

*Felix je modul kojeg je moguće slagati u obliku stupa, ali se razvija i kao samostalna struktura u prostoru. Osim toga, cjevasti oblik elementa omogućuje punjenje njegove unutrašnjosti supstratom cijepljenim micelijem. Živi materijal djeluje kao vezivno sredstvo i povezuje module naslagane jedan na drugi u jedinstveni čvrsti komad.

*Detalj stupa MyCera koji prikazuje kompozitni materijal koji se sastoji od gline, celuloze i micelija. Prirodnim rastom, međusobno povezani dijelovi imaju sposobnost poslužiti kao plodno tlo za nicanje gljiva kada ih se prebaci iz kontroliranog okruženja za uzgoj u “normalne” atmosferske uvjete.

*Skupina studenata dizajnirala je stupove unutar pravokutne kutije dimenzija 1 x 1 x 3 metra, u sklopu izbornog predmeta na Sveučilištu u Innsbrucku. Odabrano je pet verzija dizajna koji su spojeni u konačni stup sačinjen od pet vertikalnih segmenata. Tiskanje je trajalo 80 sati što je rezultiralo stupom od 275 kg. Sastavljanje je uključivalo ručno slaganje, a stup je dosegao visinu od 2,8 metara.

Izložba Gljive i arhitektura – digitalna fabrikacija održivih materijala uključuje dvanaest fotografija koje prikazuju vizualne prikaze micelija gljiva potrebne za analizu i razumijevanje ovih složenih bioloških procesa. Razvojem tehnologije medij fotografije omogućuje stvaranje vizualno atraktivnih uvećanja koja svojim izgledom podsjećaju na mikroskopske prikaze. Osim toga, fotografije i prikazuju strukture dobivene implementacijom micelija gljiva, a koje je moguće koristiti kao bioodržive građevinske materijale. Pored fotografija, postav izložbe čini i time-lapse video zapis nastao pažljivim snimanjem sporog rasta micelija gljiva. Na ubrzanom snimku jasnije vidimo oku nevidljive promjene, a na taj način istraživači mogu lakše vizualizirati procese koji se događaju u stvarnom vremenu. U slučaju istraživačkog projekta ShapeLab kolektiva, fotografija služi kao pomoćni alat za vizualno dokumentiranje i analizu ponašanja micelija gljiva, istovremeno nam pomažući da bolje razumijemo prirodne procese te barem pokušamo živjeti po principu održivog razvoja.