Na perifernom istočnom dijelu Splita smjestio se kvart Sućidar omeđen Velebitskom, Vukovarskom i ulicom Bruna Bušića koji bilježi iznimnu gustoću naseljenosti. Po nekim pokazateljima, upravo je taj kvart, uz pomoć dijelova susjednih kvartova, najgušće naseljen dio u Hrvatskoj, sa skoro 19.000 ljudi na jednom četvornom kilometru. Ova prestižna titula sa sobom nosi brojne komunalne probleme, stigmu skučenosti, neplansku gradnju, problem parking mjesta, ali takva vrsta trenja među ljudima i zgradama može uroditi i nekim pozitivnim primjerima poput onog o kojem pišemo u ovom tekstu naše serije Refleksije aktualnog. Na rubu tog kvarta, točno na mjestu gdje on izlazi na zavojitu i dugu Velebitsku ulicu, našao se galerijski prostor Studio -21- s bogatim kulturno-umjetničkim sadržajem. Nastojat ćemo taj opsežni program obuhvatiti ovim člankom, u čemu nam je pomogla voditeljica prostora Natalija Čelan.
Spomenuti prostor sastoji se od radionice i galerijskog prostora, koji je u fokusu našeg interesa. Galerija Studio -21- usko je vezana uz udrugu Beat koju je 2004. godine osnovao Predrag Lovrinčević Lovre, kako bi u sklopu nje održavao brojne glazbene koncerte i festivale mahom u blues i rock žanru. Čelan je 2009. godine izabrana za predsjednicu udruge, nakon što je godinu ranije počela voditi galeriju pripojivši je udruzi. To je bio ključni trenutak kada je udruga pored glazbenih aktivnosti dobila i brojne likovne koje su je usmjerile prema ovom što je ona danas. Natalija Čelan se prisjetila kako je nastanak galerije izgledao: S obzirom na to da živim u privatnoj zgradi, a u prizemlju posjedujemo prostor površine cca 150 metara četvornih koji se ranije koristio u razne svrhe, 2008. godine došli smo na ideju da otvorimo polivalentni prostor za društvene svrhe. Te smo godine, nakon jedne neočekivano dobro posjećene izložbe, zapazili kako u našem kvartu Sućidar postoji nedostatak prostora za umjetničko izlaganje. Zbog sve većeg interesa s vremenom smo se povezali s Udrugom za kulturu Beat i time ostvarili suradnju i na glazbenom području, dok smo sam program udruge proširili i na likovnu djelatnost, te galeriju nazvali Studio -21-. Nakon 6 godina, 2014. godine naš je konstantni galerijski rad prepoznat te smo dobili status žirirane galerije i nastavili s radom do današnjeg dana.
Nakon toga, djelatnost se usmjerila na brojne suradnje, ciljajući također na aktivnosti koje uključuju djecu, mlade i starije što odražava svijest o velikoj važnosti zajednice na kojoj je rad ove galerije utemeljen, smatrajući kako je fokusiranje na aktiviranje kreativnih procesa i potencijala vrlo bitna komponenta razvijanja kvalitete života kako pojedinca, tako i zajednice.
Izmještenost iz centra grada, te održavanje kulturnog života na periferiji, vide istovremeno kao prednost i manu, međutim i kao činjenicu koju mogu okrenuti u svoju korist sa sviješću kako im gravitiraju brojni susjedni splitski kvartovi koji također bilježe iznimnu naseljenost: Brda, Kman, Pujanke, Ravne njive, Plokite. Kao jedini galerijski prostor u tom dijelu grada njeguju potrebu da doprinose i pruže dovoljno širok i inkluzivan program koji bi privukao stanovnike tih kvartova, ali još važnije, i djecu i mlade kako bi ih usmjerili prema kulturi i umjetnosti od malih nogu. Čelan u tom smislu ističe: U slučaju djece predškolske i osnovnoškolske dobi postoji potreba za prostorom u njihovoj blizini koji bi im omogućio okupljanje, kvalitetno provođenje slobodnog vremena, ali i doticaj s kulturnim životom grada. U slučaju učenika Umjetničke škole, postoji potreba za prostorom u kojem bi mogli dodatno razvijati vještine za koje se školuju te u kojem imaju priliku prvi put izlagati svoje radove, predstaviti se javnosti te se tako približiti budućoj profesiji i aktivnoj participaciji na likovnoj sceni, ali i u kulturnom životu grada općenito.
Uz ove programe uveden je i sustav volontiranja preko kojeg se studenti mogu okušati i steći direktno iskustvo rada u struci i tako unaprijediti svoje vještine. Upravo su sve ove suradnje bazirane na prepoznatoj potrebi da se učenicima, studentima i drugima pruže dodatne mogućnosti usavršavanja i razvijanja specifičnih vještina koje ne mogu dobiti u obrazovnom sustavu i na tome je bazirana suradnja s Umjetničkom akademijom. Dugoročno je to i pitanje razvoja publike, ne samo galerije Studio -21-, nego i drugih galerija ovog grada jer onda ti studenti, učenici, osnovnoškolci, čak i oni najmlađi iz dječjeg vrtića (polaznici Kreativnog centra Studija -21-) postaju posjetitelji na izložbama u sklopu kojih budu organizirani i razgovori s umjetnicima, te radionice i vodstva. Čelan ističe kako sva ta naša nastojanja i ohrabrujuće rezultate sažeo je Jakša Matošić u naslovu kataloga godišnje izložbe naših polaznika, kao svojevrstan moto: Na periferiji rastu kriteriji.
Važan dio aktivnosti Studija -21- baziran je na radionicama, te serijama predavanja i razgovora u sklopu programa StudiozNo.21 u kojem gostujući predavači i moderatori obrađuju i prezentiraju aktualne teme iz svijeta umjetnosti. Po pitanju dječjih radionica put je tekao oprezno, počevši s grupom od tek 5 polaznika da bi sada, svega nekoliko godina kasnije, brojke narasle na preko 100 djece koja redovito sudjeluju na radionicama u različitim grupama i aktivno doprinose atmosferi kreativnosti donoseći živost u prostore Studija -21-. Čelan u tome vidi veliku važnost i pojašnjava zašto im je toliko važno imati dječje radionice, te zašto toliko vremena i energije ulažu u njih: Smatramo da razvijanjem afiniteta prema umjetnosti od najranije dobi, naročito većeg broja djece s perifernih područja grada, pridonosimo ne samo razvoju kreativnog i kritičkog mišljenja pojedinca već i oblikovanju aktivnih građana i buduće umjetničke publike. Činimo to sustavno kroz stručne edukacije u našem Kreativnom centru, ali i recentnim izlagačkim programom suvremene umjetnosti u Galeriji Studija -21-.
Također, ističe se i važnost angažmana studenata u radu, kao i brojnih drugih skupina u širim aktivnostima Studija -21-: Angažman studenata u aktivnostima za koje se traže stručna znanja predstavlja značajan doprinos našim nastojanjima. Konkretno je to rad kroz: likovne, glazbene i grafičke radionice, izdvojena predavanja, organiziranje izložbi, te organiziranje koncerata. Ciljana skupina su mladi od 5 do 30 godina. Sve aktivnosti su organizirane u grupama koje su prilagođene uzrastu polaznika. U svaku grupu su uključeni i mladi s poteškoćama, koji rade s ostalima; odnosno rad se temelji na bliskosti, te se tako razvija stvaranje osjećaja pripadnosti kroz druženje i timski rad s vršnjacima koji im mogu biti uzori za različite vještine i ponašanja.
Koncept galerije Studio -21- baziran je na njenom imenu, pa tako izložbe traju 21 dan, a sam prostor galerije odvojen je od prostora radionice, pa ne dolazi do preklapanja sadržaja. Što se tiče preferiranog umjetničkog sadržaja okrenuti su suvremenim umjetničkim praksama u raznim medijima prateći paralelno radove starijih, iskusnijih umjetnika, ne zanemarujući one mlađe koji su tek na početku svog djelovanja. Želja za aktualnošću osnažena je brojnim diskurzivnim sadržajima koji uz izlagački dio pokazuju težnju da istraživački, kritički i angažirano pristupaju aktualnim fenomenima te pruže drugačije viđenje područja u kojem djeluju. Čelan ističe kako im je cilj kroz izložbeni program obuhvatiti i uključiti inovativne i istraživačkom pristupu sklone autore koji su svojim umjetničkim djelovanjem obilježili hrvatsku suvremenu likovnu scenu u posljednjih 20 godina, ali i autore koji su na samom početku svojih karijera. Podržavamo sve oblike umjetničkog izražavanja, od klasičnog slikarstva i kiparstva pa do objekata, instalacija, site specific radova, urbanih intervencija, happeninga, performansa i tako dalje.
U širem smislu, sa sviješću o lokaciji koje galerija zauzima, postavlja se logičnim cilj da oplemene ovaj dio grada kvalitetnim likovnim sadržajem, kao i svojevrsna misija da se suvremena umjetnost predstavi bliskom, pristupačnom i zanimljivom. Po pitanju publike zato ističu kako naša publika nisu samo slučajni prolaznici, stručna javnost i umjetnici nego studenti, polaznici osnovnih i srednjih škola u blizini, kao i dječji vrtić Popaj čiji su nam polaznici, zahvaljujući odgajateljicama, redoviti posjetitelji kojima je to u životu prvi ili jedan od prvih kontakata sa suvremenom umjetnošću.
Ovakav rad bio bi težak bez šireg tima koji djeluje u radu ove galerije, a čine ga akademski slikar Ivan Pezer koji je aktivan od 2010. godine do danas, a najzaslužniji je za radionice polaznika različite dobi, od djece, mladih do onih starijih. Dio šireg tima također čine brojni umjetnici, restauratori, grafičari, dizajneri i fotografi, pa se kao jezgra kolektiva tu nalaze Damjan Barić, Damir Žitko, Nikola Rajić, Jakša Grabovac, Žaklina Antonijević te Jakša Matošić. Suradnja Studija -21- ostvarena je s Centrom za socijalnu skrb, vrtićem Popaj, UMAS-om, Školom likovnih umjetnosti Split, Glazbenom akademijom te osnovnim školama Dugopolje, Petar Kružić Klis te Ante Starčevića u Dicmu s kojom su partneri na projektu koji ima za cilj poticanje rada s talentiranom djecom i mladima kroz niz kreativnih (slikarskih, kiparskih, keramičkih, glazbenih i drugih) radionica.
Zanimljiva je praksa kako imaju određene kustose zadužene za izlagački program, pa tako neke izložbe nose vidljivi potpis, prijedlog poznatih splitskih umjetnika sklonih kustoskoj praksi. Neli Ružić je primjerice jedna od umjetnica i kustosica koje surađuju s galerijom Studio -21- i koja je u ovoj godini kurirala dvije izložbe, one Marije Grazi i Ane Opalić te je predložila izložbe mladih umjetnica Marije Petrović za ovu godinu i Palmine Roglić za sljedeću, što odražava duh galerije da potiče stvaranje i izlaganje mladih autora na početku njihove karijere.
Na ovom je mjesto jako važno spomenuti doprinos kustosa Tonija Horvatića koji je tijekom pet godina osmišljavao izložbeni program galerije davši mu naziv Mogućnost rubnog kojim je ukazao na karakter izložbenog djelovanja Studija -21-. Nakon njegove rane i iznenadne smrti galerija je nastavila rad s kustosima i umjetnicima koji se bave kustoskim praksama poput Vedrana Perkova i spomenute Neli Ružić. Čelan ističe kako je u tom periodu bilo jako važno nastaviti putem kojim je Toni Horvatić zacrtao, pa se Perkov pokazao kao logičan izbor: Budući da su on i Toni usko surađivali, družili se profesionalno i privatno, razmjenjivali ideje, razgovarali o projektima i planovima, bilo je logično da upravo njega pozovem. Važno je napomenuti kako je upravo izložbom Vedrana Perkova Toni Horvatić inaugurirao projekt Mogućnost rubnog.
Perkov se nije pokazao kao zamjena, već nastavak jasnog projekta i vizije ove galerije. Nakon te izložbe Perkov je kurirao izložbu Denisa Kraškovića, a za ovu godinu je predložio izložbe umjetnika Đorđa Jandrića, Igora Rufa te Vojina Hraste. Uz suradnje s brojnim kustosima starije generacije, mahom afirmiranim umjetnicima, ostvarena je suradnja i s kustosicama mlađe generacije poput Jasmine Šarić, Ane Bratić, Dore Derado Giljanović te Danijele Pavlinović.
Od brojnih izložbi održanih u Studiju -21- na jednu su posebno ponosni jer se ticala vruće teme umjetnosti, tehnologije, ali i šireg svijeta: umjetne inteligencije. Čelan ističe: U ožujku smo u galeriji predstavili intrigantnu ekskluzivu bez presedana, prvi put u povijesti umjetnosti jednu umjetničku izložbu u ulozi kustosice otvorila je umjetna inteligencija i to generiranim tekstom ali i glasom. Osim toga, originalan i duhovit koncept izložbe Digitalna_uljudba / Digital_humanization multimedijalnog autora Jakše Matošića uz njegove grafike i videa uključuje i katalog kao zaseban radu u kojem umjetnik o svom djelu intervjuira dvije kustosice, jednu umjetnu, transkript Draga A.I., i drugu, živu kustosicu, Doru Derado Giljanović, transkript Draga Dora.“
Dotičući se daljnjih planova ove galerije koja na istočnoj periferiji grada radi velikim intenzitetom, nudeći brojan sadržaj u vidu izložbi koje se pravilno rotiraju svakih 21 dan, osnažene radionicama, predavanjima i ostalim sadržajem za stanovništvo ove i susjednih četvrti grada Splita, Natalija Čelan najavljuje nam kako utjecaj ove galerije neće ostati samo na kvartu, ni na gradu u kojem postojano djeluje već će pružiti vrijedne doprinose širem kulturno-umjetničkom razvoju Republike Hrvatske što planiramo kroz inovaciju, suradnju i kontinuirano širenje kulturnih sadržaja.
Za kraj vrijedi istaknuti – i ovom prilikom pozvati na praćenje rada ove galerije – suradnju koja je ostvarena s kustosom Željkom Marciušem koji je predložio tri zanimljive izložbe za 2024. godinu koje će njihov program, kako kažu, obogatiti raznovrsnošću i kvalitetom, te doprinijeti širenju suvremenih praksi i estetika. Čelan završava u pozitivnom i samouvjerenom tonu: Program u 2024. će dodatno ojačati i profilirati galeriju Studio-21- nastavljanjem kvalitetnih samostalnih izložbi suvremenih autora, edukativnih programa i volonterskog angažmana što znači kontinuiranu afirmaciju suvremene umjetnosti, promociju umjetničke produkcije i pružanje prilika za mlade umjetnike.
Autor: Dario Dunatov / sve tekstove ovog autora čitajte na linku
