Scenarij u kojem se multidisciplinarnost niza profesionalaca iz raznih struka spaja u uspješan, atraktivan, zabavan, interaktivan, suvremen i turistički itekako potentan projekt, čiji je važni ‘sastojak’ bogata kulturna baština, u ovom vremenu u kojem živimo doima se poput priče iz bajke.
No jedan takav, doslovno bajkoviti scenarij, koji podrazumijeva sve navedeno, događao se unazad par godina, kulminirajući krajem 2013. godine kada je u Ogulinu otvoren Centar za posjetitelje Ivanina kuća bajke.
Kao nekom vječnom djetetu, koje je upravo na bajkama Ivane Brlić Mažuranić i svjetskih joj kolega odraslo, teško mi je objektivno sagledati projekt Centra za posjetitelje IKB bez subjektivnog oduševljenja čitavim konceptom i finalnom izvedbom. No sve činjenice vezane za ovaj projekt, i fotografije koje prate tekst u nastavku, uvjerit će vas da se u Ogulinu, kao posljedica metodičnog kolaboracijskog nadopunjavanja ideja, znanja i vještina niza aktera, dogodio jedan od najvažnijih projekata suvremene kulturno-turističke ponude Hrvatske.
Omanja kuća u kojoj se Centar IKB nalazi smještena je unutar zidina starog grada Ogulina, a radi se o nekadašnjoj ogulinskoj knjižnici. Sama zgrada niti svojom dimenzijom niti vanjskim izgledom ne otkriva da unutar sebe krije bezbrojan svijet bajke, mašte, interakcije, aktivnosti, zabave, znanja, smijeha, informacija, ilustracija, šarenila i kulturnog nasljeđa, slojevito pričajući o bajkovitom svijetu naše istaknute književnice Ivane Brlić Mažuranić.
Ako kojim slučajem niste znali, Ogulin je grad u kojem je Ivana Mažuranić rođena, gdje je živjela do svoje 18 godine, do preseljenja u Slavonski brod. Upravo odrastanje u Ogulinu, ambijentalnost i upečatljivost prirodnih karakteristika ogulinskog krajolika, te lokalno povijesno nasljeđe nematerijalne baštine, predaja i legendi, bili su osnovna inspiracija za nastanak Priča iz davnine, njezinog najpoznatijeg i najuspješnijeg djela.
Ideja za stvaranje Centra koji će novim i sljedećim generacijama pričati, a one starije podsjećati na Ivanin svijet bajki, priča i mašte, rodila se 2006. godine, s vizijom direktorice Turističke zajednice Grada Ogulina Ankice Puškarić, koja je zamislila da uz pomoć struke i kreativnih profesionalaca osmisli razvoj do tada razmjerno nerazvijenog te sadržajima i izgledom zapuštenog grada, i pretvori ga ugodnije mjesto za život te zanimljivu i privlačnu kulturno-turističku destinaciju. Na poziv ogulinske turističke zajednice Dragana Lucija Ratković Aydemir iz tvrtke Muze d.o.o., specijalizirane za savjetovanje i upravljanje projektima u kulturi i turizmu, je izradila projektnu ideju i studiju razvojno istraživačkog projekta kulturnog turizma „Ogulin – zavičaj bajke“.
Koncept projekta podrazumijevao je da budući centar za posjetitelje Ivanina kuća bajke, uz manifestaciju Ogulinski festival bajke, stvori okosnicu razvoja jedne sasvim nove kulturne i turističke infrastrukture, prepoznatljive i specifične destinacije i niše kulturnog turizma bazirane na bajci, locirane u kontinentalnom dijelu Hrvatske i području kojem apsolutno manjka i treba ovakvih sadržaja.
Jedinstvenost načina interpretacije kulturne baštine u Centru za posjetitelje Ivanina kuća bajke i tematiziranje krajolika Ogulina Rutom bajke, ciljano osnažuje identitet grada Ogulina – zavičaja bajke, te ga tako precizno pozicionira na turističku i kulturnu kartu Hrvatske, ali i Europe te svijeta, kao poželjnu destinaciju doživljaja te mjesto koje razvija i obogaćuje svoj „sense of place“, segment itekako važan za lokalno stanovništvo.
Ivanina kuća bajke paradigmatski je primjer kako se mikrocjeline, lokalne zajednice, i nišne, ali osebujne specifičnosti pojedinog kraja, mogu kulturno revitalizirati i turistički reaktivirati konceptima koji su bazirani na kulturnom nasljeđu, u kombinaciji s kreativnom multidisciplinarnom kolaboracijom više raznih struka.
Ivanina kuća bajke jedinstvenošću svoje stalne izložbe koja je bazirana na znanju, kreativnosti i upotrebi novih tehnologija slavi bajke i bajkovito stvaralaštvo, s jedne strane djela najznačajnije hrvatske spisateljice bajki, ali i svih ostalih značajnih hrvatskih i svjetskih bajkopisaca.
U Ivaninoj kući bajke bili smo usred tjedna i usred dana, kada je Centar ‘lišen’ vreve, dječje vike i gužve rezervirane za vikend i popodnevne sate.
Svijetu Ivaninih likova, bezbroj ilustracija i priča, ogromnih stabala Čudesne šume, glasova i uzbudljivih krikova te Domaćih koji trepere u ognjištu, čovjek se lako prepusti i teleportira na neki daleki, a tako bliski i nostalgijom obavijen svijet bezbrižnosti i mašte.
Formalno malen, ali sadržajno itekako ‘velik’ prostor u kojem se Centar nalazi, odiše šarenilom, interaktivnošću i uspješnim baratanjem storytellingom kroz prostor, ilustraciju, formu, interakciju i zvuk, vješto spajajući suvremeni dizajn, znanje, baštinu, ilustraciju i tehnologiju.
Interdisciplinarnost kao glavna odrednica Centra IKB razlog je zašto se krediti za autore zaslužne za nastanak ove Kuće apsolutno ne mogu pripisati samo jednom retku linija stvaraoca, već nizu suradnika koji su radili na projektu i osigurali da Ivanina Kuća Bajke postane najzanimljivija nova destinacija domaće turističke i kulturne ponude.
Muzeološki program i koncepciju projekta osmislila je Dragana Lucija Ratković Aydemir iz tvrtke Muze. Multimedijalni segment projekta, nezaobilazan u brojnim interaktivnim ekranima, pričama i naracijama zasluga je tima od tridesetak ljudi iz tvrtke Revolucija, čiji je glavni autor dizajner za multimediju Vladimir Končar.
Autorica projekta rekonstrukcije i prenamijene stare ogulinske knjižnice u Ivaninu kuću bajke i ključna spona svih izvođača radova, od građevine do elektroinstalacija, bila je arhitektica Kristina Špigl Uhrl.
Produkt dizajneri Ivana Fabrio i Vedran Kasap osmislili su i dizajnirali cjelokupni produkt dizajn postava Ivanine kuće bajki i scenografiju muzejske izložbe te opremu interijera. Izvedbu opreme i elemenata u interijerima radila je tvrtka Internova.
Vizuali identitet Ivanine kuće bajki, kao i sve dizajnerske segmente, vizuale i ilustracije projekta, potpisuje tim grafičkih dizajnera predvođen Vanjom Cuculićem, koji je, uz Maju Draganić iz Studija Cuculić okupio niz ilustratorskih suradnika; nezaobilaznu BooBoo Tannenbaum čije prepoznatljive i uvijek duhovite ilustracije nose identitet izložbe, a uz nju se u projektu još pojavljuje nekoliko mladih ilustratora poput Tomislava Lončarića, Ane Kovačić, Tene Letice Takalčević i Ive Matića čiji su uradci većinom integrirani u produkcije brojnih interaktivnih izložaka.
Glazbeni postav koji prati izložbu potpisuje Vjeran Šalamon, interpretacijske tekstove radila je Selma Kanazir iz tvrtke Muze, a Dragana Lucija Ratković Aydemir okupila je stručne suradnice Marijanu Hameršak i Dubravku Zimu na čelu s mladom znanstvenicom Nadom Kujundžić, koje su sve zajedno zaslužne za odabir i znanstvenu razradu predstavljenih tema, garantirajući za znanstvenu utemeljenost svih podataka sadržaja izložbe.
U današnje vrijeme nezaobilazan segment postava je dvojezičnost, pa je čitav postav Ivanine kuće bajki, osim na hrvatskom dostupan i na engleskom jeziku. Za prijevode svih tekstualnih sadržaja zaslužne su Nada Kujundžić i Martin Mayhew.
Kako koautorica projekta Dragana Lucija Ratković Aydemir ističe, uz sve stručne suradnike na projektu, postizanje uspješnosti i realizacije prvotne ideje ne bi bilo moguće bez potpune predanosti i posvećenosti voditeljice projekta Ankice Puškarić i njezine suradnice Aleksandre Kolić-Puškarić u pripremi i razradi ovog projekta. Kako Ratković Aydemir naglašava, one su najzaslužnije što je Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Zagreb dodjelila bespovratna sredstva za realizaciju projekta.
Ukupna vrijednost projekta Centra IKB iznosi oko 1 milijun i 360 tisuća eura, od kojih su nešto manje od milijun kuna bespovratna sredstva Europske unije, a u financiranje su bili uključeni i Grad Ogulin, Ministarstvo kulture i Turistička zajednica Ogulina. Valja istaknuti da uspješnost ovog projekta počiva na visoko motiviranom lokalnom stanovništvu koje je prošlo brojne edukacije. U Ogulinu, primjerice, djeluje nekoliko vrsnih pripovjedača koji su završili radionice za profesionalne storytellere. Kroz angažiran volonterski rad lokalno stanovništvo sudjelovalo je u brojnim aktivnostima ostvarenja projekta i podržavalo svoj grad kao zavičaj bajke.
Također, kako Ratković Aydemir objašnjava, bajka kao široko rasprostranjena književna vrsta značajan je potencijal za kreativno djelovanje koje može biti podloga za komuniciranje i brendiranje Ogulina u turističkom kontekstu, koji otvara put i poticaj za interkulturnu razmjenu i bogatu međunarodnu suradnju, te počiva na vrlo snažnoj europskoj ideji.
Svojim konceptom i planom daljnjeg razvoja Centar za posjetitelje Ivanina kuća bajke, kroz ovaj jedinstveni način interpretacije baštine, razvija kulturnu i turističku infrastrukturu baziranu na bajci.
Ogulin je samo nešto više od sat vremena udaljen od Zagreba. Ovih proljetnih dana koji slijede ukrcajte svoje klince, ili one malo starije vječne klince u automobile, i zaputite se do ogulinskog kraja i do Centra IKB.
Na par sati se ‘izgubite’ proučavajući i istražujući Ivaninu kuću bajke, podsjećajući se starih ili upijajući neke nove priče, bajkovito maštajući, sanjajući i opuštajući se. Vjerujte mi, vrijedit će svake minute.
Fotografije: Domagoj Blažević i Ivan Dorotić
