Osma po redu Izložba hrvatskog dizajna u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva održat će se od 4. do 28. rujna 2014. u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt, koji već treći puta ugošćuje ovaj izložbeni projekt (prva, Izložba hrvatskog dizajna 01, održana je u Galeriji Forum 1999. godine).
Recentna dizajnerska produkcija predstavljena je ove godine s rekordnih 326 radova (274 profesionalna i 52 studentska rada) razvrstanih u šest kategorija: dizajn vizualnih komunikacija, dizajn u digitalnim medijima / dizajn interakcija, industrijski / produkt dizajn, prostorne i grafičke intervencije i sistemi, modni i odjevni dizajn te koncept.
*Parabureau: Novosti / vizualne komunikacije
Izložba se otvara u četvrtak, 4. rujna 2014. u 20 sati, kada će članovi Ocjenjivačkog suda dodijeliti nagrade i priznanja najboljim radovima u svakoj od kategorija, uključujući i Icograda Excellence Award koja se dodjeljuje najboljem radu u području kategorije vizualnih komunikacija te Veliku nagradu HDD-a. Upravni odbor HDD-a dodijelit će Nagradu za životno djelo Bogdanu Budimirovu za izniman doprinos hrvatskom dizajnu.
U petak 5. rujna s početkom u 18 sati, u atriju MUO održat će se predavanja inozemnih članova Ocjenjivačkog suda:
u 18:00 – Jan Boelen: Designing everyday life. The biennial as a tool
u 19.00 – Armin Vit: UnderConsideration Exposed
Na izložbi će, u kategoriji KONCEPT, biti izložena i Vizkulturina kolekcija autorskih plakata PLAKATIRANJE
*Vizkultura/Ivan Dorotić: Plakatiranje / kategorija Koncept
U nastavku pročitajte uvodnik Izložbe 1314 kojeg potpisuje predsjednica Hrvatskog dizajnerskog društva dizajnerica Ivana Borovnjak:
Od prve Izložbe hrvatskog dizajna 01 u Galeriji Forum 1999. godine do danas prošlo je 15 godina, a izložba 1314 osma je po redu takva manifestacija u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva. U međuvremenu je uspostavljen bijenalni ritam održavanja koji predstavlja recentnu dizajnersku produkciju iz područja dizajna vizualnih komunikacija, dizajna u digitalnim medijima i dizajna interakcija, produkt dizajna, modnog dizajna i dizajna koncepata. Proširenje kategorija u odnosu na prve izložbe, nužnost je koja prati hibridizaciju dizajna uslijed brzih socijalnih i kulturoloških promjena. U prilog tome da je potrebna još radikalnija revizija ovakve kategorizacije govori činjenica da se na svaku sljedeću izložbu prijavljuje čitav niz najrazličitijih projekata – od eksperimentalnih do istraživačkih i konceptualnih – koje sve prati jedna te ista poveznica, a to je generalna tendencija brisanja granica među disciplinama i sve teže podvlačenje jasne crte između pojedinih povijesno etabliranih kategorizacija. Primjena dizajnerske metodologije u procesu mišljenja i stvaranja unutar različitih sfera društvenog djelovanja jedna je od bitnih odrednica same naše discipline danas.
* Numen ForUse: Polygon / kategorija produkt
Istovremeno, u Hrvatskoj još uvijek postoji potreba da se dizajn snažnije legitimira kao profesija. U tom su smislu posljednjih godina kroz djelovanje strukovnih udruženja i visokoškolskih ustanova učinjeni veliki koraci, te se danas u određenoj mjeri već može govoriti o prepoznatljivosti hrvatskog dizajna ili barem pojedinačnih autora na regionalnoj i svjetskoj razini, posebice u nekim subspecijalističkim stvaralačkim granama, ali i o generalno jako dobroj recepciji hrvatskog dizajna od domaće publike. Svjesni napor doveo je, osim u dizajnu vizualnih komunikacija, i do snažnog profiliranja produkt i modnih dizajnera, što je evidentno i kroz količinu ovogodišnjih izložbenih prijava. Zanimljiv je, međutim, nesrazmjer između broja stasalih dizajnera s artikuliranim stavovima i infrastrukturne podrške u obrtničkoj i industrijskoj proizvodnji, koja izostaje zahvaljujući vrlo lošoj međusektorskoj povezanosti i nedostatku obrazovanih menadžera i teoretičara dizajna. Fenomen inflacije dizajnerskih prototipova koji najčešće još uvijek zapnu prilikom samog početka proizvodnje ili se proizvode u limitiranim serijama, zato je još uvijek najčešća slika stvarnosti. Na sreću ili ne, usmjerenost europskih fondova za kulturu na dizajn i kreativne industrije možda je pretpostavka za svjetliju budućnost suživota dizajna i gospodarstva, te dizajna i kritike.
* Vanja Veselić: IIII / studentski rad / kategorija modni i odjevni dizajn
U području vizualnih komunikacija kroz prijave se može iščitati svojevrsna stagnacija proizvodnje uvjetovana višegodišnjim stanjem krize, ali u konačnici je ipak vidljiv i kontinuirani rast kvalitete, pogotovo studijskih projekata koji mada često isforsirani u kalup socijalno angažiranog, pokazuju znatan pomak u odnosu na donedavnu dominantnu orijentiranost prema projektima u službi oglašavanja. Sve veći broj novootvorenih dizajnerskih škola i fakulteta u zemlji i regiji, razmjena studenata i fluktuacija znanja obećava zdraviji i raznolikiji pristup dizajniranju. U konačnici, izbor radova na izložbi koji su predstavljeni ovim katalogom samo je jedan od mogućih scenarija prezentacije suvremene dizajnerske produkcije. U budućnosti bi zbog svih gore navedenih razloga trebalo razmisliti koji su alternativni načini predstavljanja dizajna javnosti. Možda će jedan od prvih takvih pokušaja preobrazbe konzervativnog izložbenog formata u regiji – BIO50 sa svojom koncepcijom interaktivnih i multidisciplinarnih stvaralačkih platformi kroz široko umrežavanje pojedinaca i institucija – poslužiti kao pokazatelj nužnosti promjene u prezentiranju, dizajna koja vodi intelektualnom i društvenom napretku, a ne udovoljava isključivo galerijskom i muzejskom okviru za koji je izvorno osmišljen.
*Damir Gamulin, Margita Grubiša, Igor Presečan, Ivana Žalac: Gradska knjižnica Labin / kategorija Prostorne i grafičke intervencije i sistemi
*Grupa: Arigato / kategorija produkt
*Kuna Zlatica: Ćelava pjevačica / kategorija vizualne komunikacije
* Lana Grahek: Knjiga letteringa / kategorija vizualne komunikacije
* Nikola Đurek, Marija Juza: Balkan tiposistem / kategorija Koncept
Dizajn vizualnog identiteta i kataloga izložbe: Marko Hrastovec, Oleg Šuran i Oleg Morović
Direktorica Izložbe hrvatskog dizajna 1314: Zlatka Salopek
Urednik publikacije Pregled hrvatskog dizajna 1314: Marko Golub
Dizajn postava izložbe: Neven Kovačić
Realizaciju izložbe omogućili su: Ministarstvo kulture, Grad Zagreb, Turistička zajednica grada Zagreba, Box ambalaža, Iskon, Arskopija, Agrokor
Partner projekta je Muzej za umjetnost i obrt, a izložba se održava pod pokroviteljstvom Icograde
