U prosincu će u Zagrebu, na iznimnoj lokaciji koju ćete doznati u nastavku, biti otvoren 59. zagrebački salon arhitekture i urbanizma s krovnim naslovom Dijalozi/monolozi. U tijeku je natječaj za izlaganje na Salonu, a prijave za sudjelovanje produljene su do 10. listopada 2024.
Vizkultura će Salon pratiti kao medijski pokrovitelj. Ususret tom datumu sa selektorima Salona, arhitektima Ivom Letilović i Igorom Pedišićem, smo za Vizkulturu porazgovarali o samom raspisu, projektima koji se očekuju i ostalim detaljima, kako bi zainteresiranoj arhitektonskoj i umjetničkoj javnosti što jasnije objasnili uvjete natječaja i kontekst projekata za koje je poziv otvoren.
U pozivu za izlaganje Letilović i Pedišić naglašavaju: „Intrigantna je činjenica da u vremenu hiperprodukcije arhitektonskih realizacija, esenciju arhitekture ili arhitektonske misli sve intenzivnije pokušavamo pronaći u ponovnom korištenju već postojećih struktura. Davno izgrađene kuće, palače, škole, vijećnice, crkve, samostani, tvornice, skladišta, ulice, trgovi, pa i čitavi dijelovi gradova, otporniji su i trajniji od namjena za koje su nastali, kao i od društvenog i povijesnog konteksta koji ih je oblikovao.“
Njihov se selektorski koncept fokusira na REUSE i intervencije u prostoru koje stvaraju svojevrstan dijalog i(li) monolog s postojećim strukturama, čuvaju i transformiraju povijesni integritet, stvarajući napetost između prošlosti i suvremenosti. Ključna forma za izlaganje na ovom Salonu je maketa, arhitektonski alat koji spaja virtualno i materijalno, a omogućit će posjetiteljima da fizički dožive projekte, pružajući im taktilno iskustvo arhitektonskog dijaloga.
Čitav raspis natječaja za izlaganje možete pogledati ovdje ili na kraju ovog teksta. U nastavku donosimo svojevrsni FAQ o detaljima prijava s dvojcem Letilović/Pedišić u formi pitanja i odgovora. Kroz razgovor se budući sudionici Salona i potencijalni prijavitelji mogu informirati o svim detaljima i nedoumicama vezanim uz prijave.
Više o Salonu možete pratiti na službenoj Instagram stranici instagram.com/zagrebacki_salon_arhitekture/, a nastavak ovog teksta prate vizuali koji prikazuju referentne povijesne primjere koji korespondiraju s temom Salona. Vizualni identitet 59. izdanja Zagrebačkog salona arhitekture i urbanizma potpisuje Ira Payer / Superstudio, autorica tekstova koji pojašnjavaju izabrane primjere je Ana Šverko, a koncept službenog Instagram profila Salona osmislila je i vodi Iva Maria Jurić. Organizaciju Salona provodi Udruženje hrvatskih arhitekata – UHA. Koncepcija, postav i organizacija Salona: Iva Letilović, Igor Pedišić, Mia Roth Čerina, Ana Šverko, Ira Payer, Ivan Dorotić, Frano Petar Zovko.
Q: Koji je vremenski okvir za projekte koji se prijavljuju? Moraju li projekti prijavljeni za Salon biti iz posljednjih nekoliko godina ili mogu biti i od prije pet, deset ili petnaest godina..?
A: Ovaj Salon trebao bi postati svojevrsni katalog poticajnih, realiziranih i nerealiziranih projekata koji se bave ponovnim korištenjem ili prenamjenom već izgrađenih struktura na ovome prostoru, stoga nije određen vremenski okvir početka ili dovršetka projekta.
Q: Mogu li se prijaviti projekti koji su već nekada sudjelovali na nekom ranijem Salonu arhitekture i urbanizma?
A: Svjesni smo da se teme prethodnih Salona mogu preklapati s temom ovogodišnjeg Salona, ali upravo zbog razloga navedenih u prethodnom pitanju mogu se prijaviti radovi koji su već nekada sudjelovali na Salonu.
Q: Mogu li se prijaviti natječajni i studentski/mentorirani projekti i je li za mentorirane projekte potrebna dozvola mentora/obrazovne institucije?
A: Snažno potičemo prijavu natječajnih i studentskih/mentoriranih radova jer bi svaki Salon, pa tako i ovaj, trebao biti mjesto koji afirmira i pokazuje nerealizirane projekte pogotovo koji pružaju neki novi pogled na zadanu temu. Je li za mentorirane projekte potrebna dozvola mentora ili obrazovne ustanove ovisi o internim pravilima ustanove.
Q: Mogli li se na natječaj prijaviti konceptualni i samoinicirani projekti?
A: Konceptualni i samoinicirani projekti čine jednakovrijedan dio naše arhitektonske scene. Upravo je Salon prostor za njihovu prezentaciju i afirmaciju. Pozivamo i da se dostave prijedlozi, studije, analize koje mogu otvoriti prostor za diskurzivnu razinu Salona.
Q: Moraju li se za prijavu priložiti fotografije makete ili se maketa može izraditi tek u trenutku kada projekt bude primljen na Salon?
A: Ukoliko autori već posjeduju maktetu, molimo da uz projekt prilože i njezinu fotografiju. Projekt može biti prijavljen bez makete i ona se može izraditi kada projekt bude primljen na Salon.
Q: Koliko precizna treba biti maketa, koliko detaljno mora prikazivati projekt (cjelokupnu strukturu ili samo pojedine dijelove) i kojem mjerilu/dimenzijama? Mogu li makete biti radne, konceptualne ili detaljne?
A: Materijali, mjerilo i dimenzije maketa nisu zadane, one mogu prikazivati detaljno cjeloviti projekt, ali mogu prikazivati samo pojedini dio projekta. One mogu biti i nesavršene, radne i konceptualne. Makete su osnovni izlagački alat ovog Salona
Q: Hoće li maketa biti primarni način prezentacije projekta na Salonu, ili su uz nju potrebni i drugi formati (tekstualni opis, fotografije, nacrti, vizuali…)?
A: Makete jesu osnovni, jedini fizički artefakt na ovome Salonu, poput polja fragmenata arheoloških iskopina ili povijesnih struktura. Ostali, dvodimenzionalni prilozi kojima se opisuju projekti bit će prikazani digitalno.
Q: Jesu li prijave otvorene samo za arhitekte i urbaniste ili i za interdisciplinarne timove (umjetnici, dizajneri…)?
A: Prijave su otvorene za sve projekte koji se uklapaju u temu Salona.
Q: Trebaju li se prijavljeni projekti odnositi isključivo na Reuse / ponovnu upotrebu postojećih struktura, ili su prihvatljivi i drugi tipovi projekata?
A: Prijavljeni projekti se moraju odnositi, u širem ili užem smislu, na ponovnu upotrebu već postojećih struktura u raznim oblicima.
Q: Mogli se prijaviti projekti nastali izvan Hrvatske?
A: Salon nema vremenski okvir, ali ima prostorni, stoga se prijavljuju projekti koji se nalaze na prostoru Hrvatske.
Q: Kako je zamišljen kontekst prijave „teksta“ – u kojem smjeru vidite taj segment prijave?
A: Očekuju se tekstovi, u bilo kojoj formu, koji na teoretskoj ili publicističkoj razini pridonose sagledavanju krovne teme Salona.
Q: Može li jedan prijavitelj prijaviti više projekata ili je prijava ograničena na jedan projekt po sudioniku?
A: Broj prijava po sudioniku je neograničen.
Q: Hoće li biti online prezentacije izložbe ili tiskane publikacije ili je izložba isključivo fizička?
A: Uz izložbu planirana je i online prezentacije izložbe i tiskana publikacija.
Q: Na kojoj će se lokaciji održati Salon i zašto upravo tamo?
A: Planirano je održavanje Salona u Umjetničkom paviljonu, u procesu dok još traje njegova obnova kako bi mogao biti ponovno korišten. Na istom mjestu je prije 59. godina bio održan prvi Zagrebački salon (1965. godine – Zagrebački salon arhitektura, urbanizam, oblikovanje) pa je i odluka da upravo tamo održimo ovaj Salon svojevrsni reuse.
PRIJAVA
Poziv je otvoren svim arhitektima i projektima u Hrvatskoj, neovisno o trenutku nastanka: realizacije, projekti (natječajni, samoinicirani, novi, stari, studentski, mentorirani) i tekstovi.
Prijaviti je moguće dva formata: projekt i tekst.
Prijava projekta u prvoj fazi uključuje: do 15 grafičkih priloga, tekst duljine do 500 znakova s razmacima. Predajom projekta autori uvršteni u selekciju obvezuju se na predaju izložbene makete.
Prijava teksta uključuje predaju sažetka (do 500 znakova s razmacima) te dva fizička primjerka, ako je riječ o publikaciji. Ako je predmet prijave rad koji nema fizički format (npr. esej, znanstveni rad, članak i sl.), dokument u *pdf formatu moguće je priložiti kao jedan od grafičkih priloga. Ako autor_ica želi napisati tekst specifično za izlaganje na Salonu, u prvoj je fazi potrebno predati samo sažetak, a format konačnog rada dogovara se nakon selekcije.
Rok za prijavu je 10. listopada 2024.
Kotizacija iznosi 30 eura po prijavljenom radu (PDV uključen). Moguće je prijaviti neograničen broj radova, a studentice i studenti (osobe sa studentskim statusom u trenutku prijave) imaju pravo na jednu besplatnu prijavu
REUSE
Ponekad postojeće strukture imaju očuvan svoj materijalni i prostorni integritet, povijesnu čistoću i mirnoću, a implementirana arhitektonska intervencija gotovo da i nema fizičku pojavnost. Ponekad arhitektonska intervencija nadjačava slabe povijesne konstrukte, probija se iz zatečene forme i stvara njihovu ekstenziju. Povijesna struktura tako, prisutna jasno definiranom formom, poput plašta, oklopa, odijela ili maske prikriva, prigušuje ili dozira pojavnost implementirane suvremene intervencije.
Projekt kojim bi trebao započeti novi životni ciklus arhitektonskog djela nastaje u napetosti između fizički prisutnog artefakta, relikta prošlog vremena, namjene i društvenog konteksta, te još uvijek virtualne arhitektonske misli, odraza današnjeg trenutka. Kao dijalog između tih dviju krajnosti ili kao monolog jedne od njih.
DIJALOG/MONOLOG
Godine 1978. godine konceptualni umjetnik Dalibor Martinis snimio je video u kojem je sam sebi postavio pitanja s namjerom da na njih odgovori u budućnosti. Martinis vs. Martinis. Je li ovdje riječ o dijalogu ili monologu? Neka Salon bude mjesto gdje izlažemo svoje arhitektonske misli, materijalizirane u realizacijama ili projektima, samodopadno vidljivim ili mimikrijski prigušenim. Mjesto na kojem suprotstavljamo različite teorije, stavove, ali i dileme o tome nastaju li projekti ponovnog korištenja u monologu ili dijalogu. U kojoj mjeri je moguć dijalog, koji pretpostavlja ravnopravnost, kada je starija struktura pod konzervatorskom zaštitom višeg ili nižeg reda? Stupanj zaštite uglavnom je proporcionalan sa starošću prvotne strukture, a time gotovo u pravilu dijalog sve više postaje monolog.
Možda je stav da je reuse dijalog samo izlika za arhitektonsku nemoć ili pak moć, koja se ponekad pretvara u destrukciju.
MAKETA
Neosporno jest da projekt intervencije u izgrađene strukture (još) ne postoji u fizičkom obliku te da ga sljubljujemo s fizički (već) postojećim artefaktom. Egalizacija materijalnoga i virtualnoga moguća je jedino putem fizičkog modela. Stoga je osnovni izlagački alat ovog Salona maketa, bez obzira na mjerilo i bez obzira na to prikazuje li detalj, segment ili cjelinu, bez obzira je li radna ili izrađena a posteriori. Putem makete projekt postaje taktilan i posjetiteljima Salona pruža neposredno iskustvo dodira, dijaloga svoje vrste.
Selektori 59. zagrebačkog salona arhitekture i urbanizma su Iva Letilović i Igor Pedišić.
Iva Letilović i Igor Pedišić diplomirali su na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, a žive i rade u Zadru. Do 2007. godine, kada započinju suradnju u sklopu arhitektonskog ureda AB forum, djeluju unutar vlastitih arhitektonskih praksi. Aktivno su prisutni na arhitektonskoj sceni nizom realizacija, natječaja, projekata, izložbi i predavanja. Na arhitektonskim natječajima osvajaju brojne nagrade. Uz višestruke nominacije, dobitnici su mnogih strukovnih nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu, kao što su nagrade „Vladimir Nazor“, „Viktor Kovačić“, „Bernardo Bernardi“ i „Drago Galić“, te nagrade na Trijenalu arhitekture u Bukureštu. Igor Pedišić predavao je Dizajn i vizualne komunikacije na Filozofskom fakultetu u Zadru. Iva Letilović izvanredna je profesorica na Fakultetu građevine, arhitekture i geodezije u Splitu. Godine 2022. za projekt rekonstrukcije Providurove palače u Zadru nagrađeni su Godišnjom nagradom „Viktor Kovačić“ za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva Udruženja hrvatskih arhitekata, a Ministarstvo kulture dodijelilo im je Godišnju nagradu „Vladimir Nazor“ za najbolje umjetničko djelo na području arhitekture i urbanizma. Iste godine primili su i nagradu Oris za izuzetan arhitektonski projekt.
