Jučer su objavljeni novi datumi, nova lokacija i novi natječaj za Dan D 2014.!
5. međunarodni festival dizajna Dan D ove se godine održava nešto ranije nego lanjskih godina, točnije od 30. svibnja do 1. lipnja.
Novost malog jubilarca festivala dizajna je i nova lokacija održavanja, a to je ove godine kompleks bivše vojne bolnice u Vlaškoj ulici u Zagrebu.
Tema ovogodišnjeg festivala je: DESIGN BORDERLINE / DIZAJN NA RUBU, a rok za prijavu na natječaj za izlaganje na D-IZLOŽBI je do 14. travnja 2014. do ponoći!
Centralno događanje festivala i dalje je D-IZLOŽBA, namijenjena mladim autorima do 35 godina koji će u vibrantnom festivalskom okruženju predstaviti svoje radove – samoinicirane ili naručene projekte koje razvijaju, proizvode, koncepte ili prijedloge u rasponu od dizajna vizualnih komunikacija, produkt dizajna, dizajna elektronskih medija, interakcija, do modnog dizajna, ilustracije, itd.
Glavna događanja festivala, uključujući i izložbu mladih dizajnera, D-market, gostujuće izložbe, izložbe fakulteta i škola iz regije, edukativni program, predavanja, okrugle stolove, odvijaju se od petka 30. svibnja do nedjelje 1. lipnja. Dio programa odvijat će se i izvan kompleksa u Vlaškoj na drugim lokacijama u gradu, s produženim trajanjem do 5. lipnja.
Kroz bogat izložbeni i diskurzivni program, Dan D će se ove godine baviti rubnim područjima dizajnerskog djelovanja, iskoračivanjem iz uobičajenih okvira samog pojma dizajna, kao i isklizavanjem prema drugim disciplinama. Odabirom nove lokacije nastavlja se i oživljavanje zapuštenih prostornih resursa u Zagrebu, te nakon industrijskih kompleksa Stare klaonice i bivše Tvornice željezničkih vozila Gredelj, u ovogodišnjem petom izdanju selimo u prostore bivše vojne bolnice u Vlaškoj ulici u Zagrebu.
Detaljnije o programskim aktivnostima festivala moći ćete čitati uskoro na www.dizajn.hr i dan-d.info.
U nastavku pročitajte više o ovogodišnjem natječaju za izlaganje na D-izložbi te o ovogodišnjoj temi festivala;
D-IZLOŽBA
Gdje
Bivša vojna bolnica u Vlaškoj ulici br. 87, Zagreb
Kada
Petak-nedjelja, 30. 5. – 1. 6. 2014.
Rok za prijavu:
14. travnja 2014. do ponoći
Tko se može prijaviti
Svi zainteresirani studenti i profesionalni dizajneri , pojedinci i timovi starosti do 35 godina (ako je riječ o timu prosjek njihovih godina ne smije prijeći 35) iz zemalja regije (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Slovenija, Srbija) koji djeluju u područjima dizajna interakcija, produkt, grafičkog, modnog, konceptualnog dizajna i sl.
Što se može prijaviti
Naručene ili samoinicirane radove, mentorirane i samostalne projekte. Dobrodošli su projekti koji su osmišljeni za nastup na festivalu odnosno u skladu s ovogodišnjom temom, ali to nije uvjet.
Kako se prijaviti
Ispunjavanjem priložene prijavnice koju treba zajedno s prilozima poslati putem emaila ili web servisa (we transfer, jumbo mail i sl.) na email adresu: [email protected] najkasnije do 14. travnja 2014. do ponoći. Prijavnica osim općih podataka o autoru/timu sadržava i osnovni koncept izložbene prezentacije na Danu D te autorski statement. Studenti mogu izlagati radove nastale u okviru obrazovnih institucija, pod uvjetom da jasno istaknu da su radovi mentorirani (odnosno da nastup usklade sa pravilima svoje edukativne institucije, ako su ona propisana).
PRIJAVNICU MOŽETE PREUZETI OVDJE
Uz prijavnicu potrebno je priložiti:
• Fotografije/skice koncepta ili radova (do 5, .jpg format, 1000 px širine)
• Fotografija izlagača ili tima (.jpg format, 1000 px širine)
Fotografije će se koristiti u svrhu objave na webu i Dan D novinama.
Molimo vas da prijavnicu zajedno s prilozima stavite u zipani dokument koji treba nazvati imenom autora/tima.
Organizatori će na osnovu kvalitete predloženih koncepata napraviti selekciju, a konačan popis izlagača bit će objavljen do 19. travnja.
O temi festivala: DESIGN: BORDERLINE / DIZAJN: NA RUBU
Ovogodišnja tema festivala Dan D – Design: Borderline / Dizajn: Na rubu pokušat će reflektirati dramatične transformacije samog okruženja u kojem dizajn i dizajneri djeluju, kao i klizanja uloge i pojma dizajna izvan njihovih uvriježenih okvira i parametara. Tema se utoliko može shvatiti višestruko – kao dijagnoza trenutne situacije i strukture odnosa u dizajnerskoj produkciji, kao „izokrenuto“ očište koje nam može pomoći da te odnose bolje razumijemo, kao prepoznavanje prožimanja s drugim disciplinama, aktivnostima i praksama, kao dekonstrukcija samog dizajnerskog procesa, kao afirmacija nestabilnosti i iščašenosti ili, suprotno tome, traženje reda, novih uporišta i novih modela rada i suradnje.
Neprekidno se mijenjajući ovisno o socijalnom, ekonomskom i političkom kontekstu, dizajn kao profesija više se ne može klasificirati prema uvriježenim podjelama na “industrijski”, “grafički” ili kakav god već dizajn, jer gotovo svakodnevne tektonske promjene u načinima proizvodnje i distribucije slika i predmeta brišu granice između nekoć jasno odvojivih kategorija, a dizajneri, čime se god bavili, moraju ovladati stalno rastućim brojem vještina kako bi mogli opstati na globalnom tržištu rada. Prostor regije bivših južnoslavenskih i regionalnih zemalja u neprekidnom je procesu tranzicije prema drugačijem ekonomskom i političkom društvenom modelu kojeg nikad do sad nismo uspjeli precizno definirati, niti ga učiniti univerzalnim i primjenjivim. Progresivne društvene inicijative upozoravaju da su regionalno povezivanje i aktivacija autentičnih domaćih resursa, kao i ekološki održivih načina industrijske proizvodnje, mogući smjer stvaranja inovativnih i kulturno relevantnih iskustava i proizvoda.
Gdje su u svemu tome dizajneri? Trebaju li oni postavljati pitanja ili nuditi odgovore? Kakve im se društvene uloge i radni uvjeti nude? Mogu li sami stvoriti svoja radna mjesta ili se moraju prilagoditi postojećim modelima zapošljavanja? Kako se povezuju s korisnicima svojih rješenja i proizvoda? Trebamo li prigrliti i produbiti model djelovanja u kojem dizajner, suočen sa zamiranjem industrije, preuzima ulogu poduzetnika i investitora, ili je i ta pozicija podložna kritici? Predstavljaju li samoinicirani projekti put ka emancipaciji, ili je riječ o samozavaravanju, maniri i eskapizmu? Što za nas danas znači pojam “dobar dizajn”, a što je on značio nekad? Kome se obraćamo i tko se obraća nama? Možemo li učeći iz vlastite dizajnerske prošlosti sagledati konture budućnosti? Možemo li izvrnuti naglavce sam pojam dizajna, sagledati njegove obrise i dodire s drugim disciplinama i područjima kreativnog i društvenog djelovanja, izoštriti ga na samom njegovom rubu, kako bismo ga bolje razumjeli?
