[ Arhitekt i urbanist Nikša Božić piše o nedavno objavljenom zborniku manifestacije “50 godina Splita 3 – ulice, kvartovi, stanovnici” ]
Projekt i realizacija Splita 3 ostavili su neizbrisiv trag ne samo u prostoru splitskog poluotoka, već i u povijesti razvoja urbanističkog planiranja i razvoja grada i to izvan današnjih uskih nacionalnih granica. Nastao u snažnoj sinergiji političke odluke, ekonomskog planiranja te koordinirane suradnje planera, projektanata i građevinske industrije, Split 3 i pola stoljeća nakon njegovog nastanka ostaje spomenik jednog vremena kada se vjerovalo da se planiranjem može stvoriti bolji i humaniji gradski okoliš.
Na prestižnoj izložbi Toward a Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia održanoj 2018. godine u Muzeju moderne umjetnosti (MoMA) u New Yorku, projekt i realizacija Splita 3 zauzimao je s pravom zapaženo mjesto među projektima socijalne arhitekture koja je obilježila razdoblje Jugoslavije druge polovice 20. stoljeća. Još jednom je ovaj fascinantan projekt koji je značio prekretnicu u odnosu na tadašnje planiranje novih dijelova grada postao predmet zanimanja domaćih i svjetskih istraživača razvoja grada i arhitekture.
Te iste 2018. godine grupa lokalnih entuzijasta i istraživača predvođenih arhitekticama Jelenom Borotom i Višnjom Kukoč nizom je događanja u lokalnoj sredini obilježila pola stoljeća od početka gradnje Splita 3. Predstavljalo je to i krunu višegodišnjeg istraživanja ovog urbanog fenomena koji i danas ostaje izuzetan pothvat u urbanom i kulturološkom razvoju Splita. U gradu koji se kroz dobar dio svojeg povijesnog razvoja razvijao spontano, ovaj izuzetni fenomen planiranog grada postaje još zanimljivijim za istraživanje ali i poticajan za promišljanje mogućih pravaca budućeg razvoja.
S odmakom od tri godine od centralne manifestacije, ali kao dio kontinuiranih nastojanja za popularizaciju teme nastanka, razvoja i moguće budućnosti Splita 3, ove godine iz tiska je izašao Zbornik manifestacije 50 godina Splita 3 – ulice, kvartovi, stanovnici u izdanju Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu. Zbornik donosi pregled manifestacije održane 2018. godine, pri čemu su održana predavanja pretočena u autorske tekstove koji izgradnju Splita 3 stavljaju u kontekst sličnih realizacija u nekadašnjoj državi. Zbornik donosi i pretiske originalnih planova i projekata koji su bili predstavljeni na izložbi održanoj 2018. godine te preglednu kartu realiziranih ulica i pojedinačnih građevina na prostoru Splita 3.
Urednice zbornika su Višnja Kukoč i Jelena Borota, koje su ujedno bile i glavne začetnice ideje obilježavanja pedeset godina Splita 3. U dva i pol mjeseca obilježavanja ove obljetnice održana je velika izložba, okrugli stol ali i niz koncerata, predavanja i urbanih šetnji kojima se kompleksna ideja stvaranja ovog dijela grada pokušala što više približiti mlađim generacijama arhitekata i urbanista te u konačnici i samim građanima. Na ovim događajima ukupno je sudjelovalo više od 900 sudionika različitih profila.
*foto via www.facebook.com/50godinaSplita3/
Središnji događaj manifestacije bila je izložba 50 godina Splita 3 – ulice, kvartovi, stanovnici koja je otvorena 17. travnja 2018. godine u Sveučilišnoj galeriji Vasko Lipovac u Splitu, točno pedeset godina nakon prvog javnog predstavljanja ideje o gradnji Splita 3. Tom prilikom izloženi su originalni urbanistički planovi i projekti, posuđeni iz Arhiva Republike Slovenije i Hrvatskog muzeja arhitekture. Ovi planovi i projekti zauzimaju i veliki prostor u tiskanom zborniku, a i danas oduševljavaju dubinom prostornih analiza i jednostavnošću grafičkog izraza iz vremena prije široke upotrebe računalne grafike.
Kao popratna manifestacija izložbi organiziran je okrugli stol na temu Kako na Split 3 gledamo danas: prednosti, mane i potencijali na kojem su sudjelovali lokalni urbanisti i predstavnici Grada Splita. Zaključeno je kako je ovom manifestacijom Split 3 aktualiziran, povećana mu je vidljivost. Navodi se i kako je to prvi korak ka rješavanju urbanističkih problema unutar njegovog obuhvata. Zagovaraju se manje realizacije kojima se može dovršiti prostorna ideja bez puno sredstava ali i razvoj jasnih smjernica za zaštitu prostora Splita 3, posebno njegovih još neizgrađenih prostora.
Za šire su građanstvo organizirane urbane šetnje (Jane’s Walks) ulicama Splita 3. Posjetitelji izložbe i drugi zainteresirani građani na taj su se način mogli uz stručno vodstvo na terenu upoznati s najznačajnijim realizacijama pojedinih ulica Splita 3. S ciljem aktiviranja javnih prostora ovog dijela grada organiziran je koncert Papandopulo kvarteta u Papandopulovoj ulici. Ovi događaji organizirani u autentičnim ambijentima ulica Splita 3 bili su prilika da se i šira populacija podsjeti na kvalitete stvorenih prostora ali i da se potakne mogućnost njihovog aktivnijeg korištenja.
Nizom predavanja o Splitu 3 i kontekstu u kojem je on nastao, koje su održali stručnjaci koji se bave urbanim razvojem, zaokružen je stručni dio manifestacije. Većina predavača pripremila je i autorske tekstove koji su tiskani u zborniku. Ovi tekstovi nastanak Splita 3 stavljaju u širi kontekst usporedivih poduhvata nastalih na području bivše države, te donose izvorna svjedočanstva ljudi koji su aktivno bili uključeni u ovaj projekt.
*foto via www.facebook.com/50godinaSplita3/
Bruce Appleyard u svojem tekstu govori o humanom urbanizmu Splita 3 i to kroz osobno obiteljsko iskustvo svojeg oca, urbanista Donalda Appleyarda, koji je pratio izgradnju Splita 3 te kroz svoj osobni doživljaj Splita 3. U tekstu naglašava važnost političke volje za stvaranje humanih urbanističkih rješenja.
Arhitektica Ljiljana Blagojević u svojem tekstu nudi interpretaciju nastanka Novog Beograda te povlači poveznice ove nove strukture s kontekstom prostora u kojemu nastaje.
Teoretičar urbanističkog planiranja Leonardo Ciacci u svojem tekstu daje prikaz Splita 3 kroz medij dokumentarnog filma Grad se nastavlja kojeg su snimili Vladimir Braco Mušič i Ivan Martinac. Film osim arhitekture bilježi i međususjedske odnose koji Split 3 čine uspješnom zajednicom.
Profesor Janez Koželj u svojem tekstu donosi viziju dugoročnog razvoja Ljubljane kroz transformaciju u održivi grad. Zaključuje kako su središnju ulogu u ovom procesu imali upravo javni prostori prilagođeni pješaku što na najbolji način pokazuje kako osnovna ideja Splita 3 može i nakon pola stoljeća biti aktualni instrument stvaranja boljih gradskih prostora.
Zanimljiv tekst profesora građevine Ante Mihanovića donosi do sada malo poznat podatak da je za izračun konstrukcija pri stvaranju Splita 3 po prvi put na jugoslavenskim prostorima korišteno računalo, pri čemu su lokalni stručnjaci stvarali i programske pakete za potrebne statičke izračune.
Gradonačelnik Splita iz vremena nastanka Splita 3 Jakša Miličić u svojem se tekstu osvrće na širi društveni i gospodarski kontekst u kojem je nastao ovaj veliki zahvat. Ambiciozni dugoročni program razvoja grada uključivao je realizaciju cijelog niza važnih gradskih projekata te je bio pokretač društvenog optimizma koji je te programe u većem dijelu uspio i realizirati.
Povjesničar arhitekture Luka Skansi u svojem tekstu analizira stručne aspekte rada slovenskih stručnjaka iz Urbanističkog instituta SR Slovenije koji su osmislili urbanu strukturu Splita 3. Pri tom se naglašava značaj interdisciplinarnih istraživanja i načina rada u takvim institutima (kojih je u Jugoslaviji bilo nekoliko) te njihov doprinos izgradnji države ali i stvaranju profesionalne kulture koja u kasnijem tržišnom modelu poslovanja uglavnom nestaje.
Arhitekt Ante Svarčić donosi iskustvo stvaranja ulice Ruđera Boškovića, ključne urbane osi Splita 3, kao i osvrt na neke recentne procese u okruženju te važne dijagonale.
*foto via www.facebook.com/50godinaSplita3/
Uz zbornik je otisnuta i vrijedna pregledna karta realizacija na području Splita 3 s popisom svih autora projekata zgrada u pojedinim ulicama s navedenim vremenima njihova nastanka. Ovo je značajan doprinos promociji arhitekture Splita 3 jer se u našoj stručnoj publicistici često spominje tek nekoliko ulica i njihovih autora (Frane Gotovac, Ante Svarčić, Ivo Radić, Dinko Kovačić) dok autori poput Danka Lendića, Marjana Cerara, Slavena Rožića, Tonka Mladine, Mihajla Zorića ili Jugane Petrović ostaju uglavnom nespomenuti u kontekstu Splita 3. Na karti su označene i lokacije i autori i zgrada javne namjene, poslovne namjene te zgrada nastalih u sveučilišnom kampusu. Ova karta mogla bi se, uz manju doradu i prilagodbu, pripremiti i kao arhitektonsko-turistički vodič za posjetitelje Splita zainteresirane za naslijeđe modernističkog planiranja.
Manifestacija 50 godina Splita 3 – ulice, kvartovi, stanovnici vrijedan je doprinos istraživanju i popularizaciji fenomena planiranja grada. Split 3 ostaje neiscrpan izvor iz kojega možemo učiti kako se gradi grad i što je potrebno za takve poduhvate: od društvene odluke o stvaranju dobro oblikovanih i humanih prostora, političke volje i potpore za provedbu, sveobuhvatnog i interdisciplinarnog planiranja do pažljive izrade i realizacije pojedinačnih projekata. Tema stvaranja uspješnog grada je posebno aktualna u današnje vrijeme kada ni tri desetljeća od promjene društvenog uređenja nismo uspjeli pronaći model kojim bi se uspješno planirali i realizirali ovakvi zahvati humanog urbanizma. Bijeg u niže visine zgrada, tradicionalne oblike i materijale bez zajedničkog nastojanja stvaranja grada ne rezultira privlačnim gradskim prostorima. Javni prostori i sadržaji Splita 3 te njihov mediteranski duh stvoren onodobnim suvremenim jezikom i velikim mjerilom građevina ostaje neizbrisiv i živi arhitektonski spomenik u urbanom tkivu Splita.
Tekstovi i materijali objavljeni u ovom zborniku ne pričaju priču o još jednom spomeniku iz prošlosti kojega treba konzervirati i zaštititi. Nastanak Splita 3 analizira se prvenstveno kao proces stvaranja uspješnog grada, proces iz kojega i danas možemo učiti ali ga i razvijati i prilagođavati današnjem kontekstu. Ovakve manifestacije i publikacije istodobno doprinose razvoju svijesti o prostornim kvalitetama urbanih ambijenata Splita 3 kod šire populacije. Time se stvara i najučinkovitiji oblik zaštite ovih prostora od neprimjerenih intervencija. Takva svijest ujedno može biti i poticaj za pronalaženje boljih modela budućeg razvoja.
Nikša Božić
*foto via www.facebook.com/50godinaSplita3/
Zbornik manifestacije 50 godina Splita 3 – ulice, kvartovi, stanovnici
Izdavač: Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilište u Splitu
Urednice: Višnja Kukoč, Jelena Borota
Autori tekstova: Bruce Appleyard/Eda Vujević, Ivan Basić, Ljiljana Blagojević, Leonardo Ciacci, Janez Koželj, Ante Mihanović, Jakša Miličić, Ivan Mlinar, Luka Skansi, Ante Svarčić
Izložene fotografije: Lea Jurčić
Fotografije događaja: Jelena Borota, Marko Borota, Petar Ivanković, Anamarija Buljan
Video: Sanja Jarić, Marco Zanella
Lektura: Linda Bakotić
Recenzenti: Ana Grgić, Robert Plejić
Dizajn: Marko Borota
Pismo: Source Serif Pro, Source Sans Pro, Kaleta
Izdavač: Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilište u Splitu
Tisak i uvez: Kerschoffset
Naklada: 300
ISBN: 978-953-6116-81-2
Sveučilište u Splitu, 2021.
