Donosimo vam pregled izložbi i događanja koje možete posjetiti ovoga tjedna!
Davor Sanvincenti u Galeriji Spot
U ponedjeljak, 5. studenog u 19 sati u Galeriji Spot u Zagrebu otvara se izložba Nula je bila u zraku multimedijalnog umjetnika Davora Sanvincentija. Izložba će ostati otvorena do 30. studenog.
“Ne znam apsolutno ništa. Ništa od onog što bih trebao znati, osjećam to. Ima toliko stvari koje nam je starac trebao objasniti dok smo bili mali; trebalo bi biti normalno da ih znamo kad odrastemo. Na primjer, zvjezdano nebo. Misao je u nama. Za sada nemamo nikakvog dokaza da je i drugdje. I ne znamo je strogo definirati.”
Za Davora Sanvincentija, film putuje oko žarulje kao Zemlja oko Sunca, a svjetlo čini film vidljivim. Krhki film može se poistovjetiti s našim postojanjem. “U orbiti tragedije filma i naše zbilje, slika se odupire okrutnosti eksperimenta.” Eksperimentalni kratkometražni film Skoro ništa: i dalje noć, fotografije neba, objekt iz prirode (mineralni magnetit) dijelovi su izložbe Nula je bila u zraku, kojom umjetnik nastavlja svoj osobit, zaokružen proces. Odabrani elementi govore o njegovom interesu za krhkost tijela, filma i sjećanja; uz ostalo, zanima se za zračenja prirodnih elemenata koji utječu na stanje umjetničkog medija i dovode nas pred vrata spoznaje o velikim temama, poput ljudske misli, našeg poimanja besmrtnosti, relativnosti prostor-vremena te odnosa filma i neuhvatljive zbilje koju bilježi. Sve je “u igri”, i vizualno, i zvukovi i osjet i mirisi. Njegov antropološki pristup zašao je u dubinu kuće u kojoj je Galerija Spot, u obiteljski arhiv u kojem između uredno poslaganih predmeta i nadalje stoji miris iz nekog drugog doba. Jedino što je u prilici ove izložbe potrebno, jest prepustiti se. Granice postavljamo i prekoračujemo sami.
Tea Ivković izlaže u Galeriji Karas
U utorak, 6. studenog u 19 sati u zagrebačkoj Galeriji Karas otvorit će se izložba umjetnice Tee Ivković pod nazivom Nothing is personal.
“Rad se sastoji od nakupine fotografija u layerima koji tvore novu realnost, prožetu memorijama različitih situacija i perspektiva autorskih fotografija, nasumično izabranih iz gomile foldera uspomena. Realnost određenog trenutka možemo osjetiti tek u tom istom trenutku, a ono što kasnije ostaje tek je nakupina sjećanja koju, prolaskom vremena, više nitko ne može u potpunosti točno opisati jer ne postoji ništa osim sadašnjosti. Rad se zove Nothing is Personal jer postupci i sve one ‘naslage’ koje čine čovjeka tijekom vremena budu vidljive tek u njegovom ponašanju – gestikularnom i podsvjesnom.
Opis riječima i definicijom, kako rada, tako i određene osobe, pokušava rad ili pak čovjekov karakter, približiti nekom tumačenju, ali ga istodobno ograničava, zatvara u ćeliju i pokušava kontrolirati. Kada je riječ o memoriji, ona s vremenom postaje mješavina imaginacije, uspomena i drugačijeg dojma od onog nekadašnjeg. Pomoću definicija ili mimo njih, nikad uistinu ne možemo biti sigurni jesmo li zarobljeni ili slobodni.” (tekst Tee Ivković)
Promocija knjige Amele Frankl
U četvrtak, 8. studenog u 19 sati, u Institutu za suvremenu umjetnost u Zagrebu, održat će se promocija nove publikacije umjetnice Amele Frankl I to će proći, koja je nastala temeljem istoimene izložbe održane u listopadu i studenom 2017. u Institutu za suvremenu umjetnost, koje je kustosica bila Ružica Šimunović.
Izložba je, kao i sada knjiga, obuhvatila tri projekta Amele Frankl koji govore o “Tri nedovršene priče. O posljedicama koje ostavljaju povijesna i društvena zbivanja, o pojedincu i zajednici, o neizgovorenim činjenicama, o naslijeđenom obiteljskom teretu koji obvezuje, o transmisiji. Teme su stare, osjetljive, često prešućene, potisnute” (A. F.)
Šapati iz hutonga u Rijeci
U četvrtak, 8. studenog u 20 sati, udruga Drugo more otvara izložbu Šapati iz hutonga kinesko-australsko-nizozemske umjetnice Amy Suo Wu, koja će u galeriji Filodrammatica (Korzo 28/1, Rijeka) ostati otvorena do 23. studenog, radnim danima od 17 do 20 sati.
Glagol “oprati” odnosi se na čin legitimiziranja ilegalno stečenog novca u svrhu ispiranja, odnosno skrivanja tragova njegovog porijekla. Nasuprot tome, izraz “iznositi prljavo rublje” označava javno otkrivanje tajni. Prvi progovara o brisanju, uklanjanju, potiskivanju i cenzuri, dok potonji govori o otkrivanju, pričanju, curenju, objavljivanju. Ako se “steganografijom” naziva forma tajnog pisanja, odnosno umjetnost i znanost maskiranja informacija u javnosti koja se koristi radi izbjegavanja nadzora, cenzure i kontrole, za ovu se izložbu može reći da je steganografski katalog umjetničinih steganografskih projekata kamufliranih u izvješeno rublje.
Izložba preuzima tri sveprisutna elementa kineskog urbanog krajolika – posteljinu, Shanzhai modu (kineski fenomen kojeg odlikuje besmislena upotreba engleskog jezika) i QR kodove – istražujući ih kao tajni medij za objavljivanje osjetljivog i potisnutog znanja. Cijela instalacija je osmišljena na način da se u konačnici postavi u tradicionalne pekinške stambene ulice ili hutonge, i time se vrati u svoje prirodno stanište, u kontekst koji je prvotno inspirirao njezin nastanak.
Rođena u Kini, odrasla u Sidneyju i s trenutnim prebivalištem u Rotterdamu, Amy Suo Wu je umjetnica, dizajnerica i edukatorica koja istražuje utjecaj tehnologije, jezika i medija na oblikovanje ljudi, i obrnuto. Njezin hibridna praksa temelji se na istraživanju i pokušaj je pronalaženja kritičkih i razigranih načina za aktiviranje i sudjelovanje. Od 2013. godine radi na akademiji Willem de Kooning (nizozemska Akademija umjetnosti i dizajna sa sjedištem u Rotterdamu), podučavajući istraživanje dizajna, koncept i sliku na Odsjeku za grafički dizajn, kao i predmet o hakiranju, namijenjen studentima svih smjerova.
Izložba je otvorena do 23. studenog, a više informacija možete pronaći ovdje.
Moja umjetnost je moja stvarnost u Rijeci
U petak, 9. studenog u riječkom Malom salonu otvara se grupna izložba Moja umjetnost je moja stvarnost, nastala prema kustoskoj koncepciji kustosice Sanje Kojić Mladenov. Sudjeluju: Andeja Kulunčić s kolektivom ISTE, Robert Jankuloski, Herlinde Koelbl, Stevan Kojić, Siniša Labrović, Valérie Leray, Monika Moteska, Branislav Nikolić, Vessna Perunovich, André Jenö Raatzsch, Emília Rigová, Selma Selman, Selman Trtovac i Moritz Pankok
Goethe-Institut i Francuski institut u Hrvatskoj uz podršku njemačko-francuskog Elysée fonda pokrenuli su projekt usmjeren k ispitivanju i revalorizaciji pitanja memorije nasilne prošlosti i pomirenja kroz izgradnju zajedničke budućnosti u Europi, Moja umjetnost je moja stvarnost. Izložba se organizira nakon radionica na temu upcyclinga s Romima u Rijeci i Brodu na Kupi u lipnju, a prije posebnog izdanja časopisa Život umjetnosti posvećenog ovoj temi koji izlazi u prosincu.
Neposredni povod za ispitivanje ovih ključnih problema je obilježavanje stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata 2018. godine, sjećanje na turbulentne i nasilne društveno-političke prilike, na traume, migracije i suživot, kroz suvremeni i umjetnički kontekst, međunarodnu izložbu u kojoj sudjeluju umjetnici/ce, kustosi/ce i umjetničke institucije. U fokusu te perspektive stoji propitivanje zaboravljenih historija i pozicije marginalnih grupa, naročito romske manjine.
Izložba Moja umjetnost je moja stvarnost ima namjeru propitivati vidljivost i položaj umjetničke prakse Roma kao integralnog i ravnopravnog segmenta europskog kulturnog prostora. Iz Hrvatske na izložbi sudjeluju Siniša Labrović s videodokumentacijom performansa i Andreja Kulunčić s kolektivom ISTE, koji svojim aktivnostima želi upozoriti javnost na prisutnost diskriminacije u hrvatskom društvu.
Izložba poljskih umjetnica u Galeriji AŽ
U Galeriji AŽ, Atelieri Žitnjak, do 20. studenog može se pogledati izložba Perspektive sjevera poljske kustosice Marte Wróblewske. Objedinjujući recentne radove mlađih umjetnica iz Gdanjska, izložba predstavlja studiju slučaja grada na Baltiku, Gdanjska, povijesno rastrganog između Njemačke i Poljske, svjedoka i aktera ključnih događaja u povijesti suvremene Europe, stavljenog u širi kontekst postkomunističke Poljske. Umjetnice: Dorota Nieznalska, Julia Kurek, Angelika Fojtuch, Julita Wójcik, Martyna Jastrzębska, Ania Witkowska.
“Izložba obrađuje pojedine društvene, političke i povijesne aspekte koje pratimo u jednom određenom gradu, u jednoj određenoj zemlji. Dobrodošli u Gdanjsk u Poljskoj, nekad znan kao Danzig. Osnovali su ga pomorski kneževi i izgradili teutonski vitezovi, da bi njime potom zavladalo Poljsko kraljevstvo, a onda i Prusi. Nakon toga postao je slobodnim gradom, a potom iznova poljskim, više godina bivajući pod komunističkim režimom koji se upravo ondje i raspao – u lokalnom brodogradilištu,prilikom radničkog štrajka koji je predvodio LechWałęsa sa svojim pokretom Solidarnost. Te 1989. godine, rođen je vrli novi svijet mlade i gladne demokracije, velikih nada i nepostojećih granica. Grad slobode – to je bio službeni prikaz novorođene lokalne politike identiteta koja se netom gradila. Izložba Perspektive sjevera dolazi iz ovoga grada na Baltičkom moru – povijesno rastrganog između Njemačke i Poljske, koji je svjedočio prijelomnim trenucima u povijesti suvremene Europe poput izbijanja 2. svjetskog rata ili pada komunizma – smještenog u širi kontekst postkomunističke Poljske. Odabrani umjetnici, čvrsto (po)vezani s Gdanjskom i formirani duhom mjesta, suočavaju se sa njegovom zamršenom poviješću – također iz šire perspektive cjelokupne zemlje i nacije – te s njegovim mnogostrukim aspektima i preklapajućim identitetima, ali najviše s načinima na koje se ta nova neograničena demokracija – produkt slobode koju je generacija njihovih roditelja tako teško izborila – danas koristi i shvaća, te potiče na razmišljanje o trenutnom stanju svijesti i senzibilitetu suvremene poljske (a možda i pokoje druge) nacije općenito.” (tekst kustosice izložbe Marte Wróblewske)
