Donosimo vam pregled najzanimljivijih izložbi i događanja iz sfere vizualnih umjetnosti ovoga tjedna!
Izložba Sanje Iveković u Pogonu
Izložba Sanje Iveković pod nazivom Lijepa naša tišina otvorena je u Galeriji 90-60-90 u zagrebačkom Pogonu Jedinstvo u nedjelju, 17. lipnja i može se razgledati do 24. lipnja.
“(…) Na izložbi Lijepa naša tišina umjetnica Sanja Iveković bavi se temom ljudskih i građanskih prava, kao i temom mogućnosti građanskog prosvjeda, otpora, protesta, pa čak i revolucije. Ona to čini aproprijirajući vlastite dokumente i iskustva, koje komparira na temelju zvuka odnosno tišine. (…) Video-radovi predstavljaju svojevrsan podsjetnik na nužnost otpora političkim obrascima moći koji interveniraju u mekani pravni sustav, pa čak i pod cijenu osvještavanja činjenice da je čin otpora uzaludan i ponižavajuć.” (iz teksta Olge Majcen)
Izložba Lijepa naša tišina dio je ciklusa izložbi Galerije 90-60-90 u 2018. godini na temu Tišina i uključuje dva dijela: video rad Tišina, policija snima! i trokanalnu video instalaciju Lijepa naša.
Predstavljanje publikacije Koraci grada::medijske slike::Zagreb 1957-2017
U utorak, 19. lipnja u 17 sati u Maloj dvorani Kina Tuškanac održat će se predstavljanje publikacije Koraci grada::medijske slike::Zagreb 1957-2017, objavljene u izdanju Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII). Na promociji će govoriti Petra Belc, Tamara Bjažić Klarin, Vesna Kesić i Sonja Leboš, a razgovor će moderirati Diana Nenadić.
Da li je moguće promišljati moderni grad bez filma ili film bez urbane modernosti? Ovo pitanje ontologije kinematičkog grada (cinematic city) u publikaciji “oraci grada::medijske slike::Zagreb 1957-2017 reducira se na pitanje reprezentacije roda u dijegetičkim sustavima filmova ukotvljenih u kronotop socijalističkog Zagreba. Njegova prostorna i simbolička os je današnja Ulica grada Vukovara, uprizorenje nikad dovršenog “centra”, hibrid suživota modernizma i neiskorijenjene periferije koja se nije dala protjerati na neki novi rub grada. S tekstovima filmologinje Petre Belc, povjesničarke arhitekture i urbanizma Tamare Bjažić (Institut za povijest umjetnosti), novinarke i istraživačice Vesne Kesić, te uredničkim uvodom antropologinje Sonje Leboš, ova mala publikacija tek začinje ogromno polje preplitanja filmoloških i urbanoloških epistemologija, ukazuje na njegov potencijal za razumijevanje urbaniteta Zagreba te nudi čitanje klasika hrvatskog filma kao što su Ponedjeljak ili utorak Vatroslava Mimice (1966), Ljubica Kreše Golika (1978) i Ritam zločina Zorana Tadića (1981) u tom interdisciplinarnom ključu.
Promocija se organizira u suradnji s manifestacijom Dani hrvatskog filma.
Predstavljanje Apoteke u Galeriji Nova
U sklopu suradnje 2. Bijenala industrijske umjetnosti (koje će se pod nazivom Na leđima palih divova održati od 20. lipnja do 28. listopada), kojeg suorganizira Labin Art Express XXI u suradnji s MMSU Rijeka i Arheološkim muzejom Istre i kuriraju članice kustoskog kolektiva WHW, Galerija Nova predstavlja izložbu Intervali, kolizije kustosice i umjetničke voditeljice nezavisnog umjetničkog prostora Apoteka – Prostor za suvremenu umjetnost u Vodnjanu, Branke Benčić.
Izložba se otvara u srijedu, 20. lipnja u 20 sati u Galeriji Nova u Zagrebu, a predstavlja radove umjetnika Bena Caina, Igora Grubića i Jelene Jureša. Otvorenju će prethoditi razgovor Jelene Jureša i Igora Grubića, Geografija vremena, isti dan, također u Galeriji Nova, u 19 sati.
Apoteka – Prostor za suvremenu umjetnost djeluje od 2013. godine u napuštenoj apoteci u Trgovačkoj ulici u središtu Vodnjana, a koncipirana je kao mjesto realizacije programa različitog formata, otvorenog za različite umjetničke medije, pozicije i prakse, koje nizom privremenih sadržaja promjenjiva karaktera djeluje kao mjesto susreta i razgovora i otvoreni poligon umjetničkog, kustoskog i programskog istraživanja. Apoteka će biti ujedno i jedna od lokacija 2. Bijenala industrijske umjetnosti.
Izložba Intervali, kolizije otvorena je do 21. srpnja.
Bruno Milić u Oris Kući arhitekture
U srijedu, 20. lipnja u 20 sati u Oris Kući arhitekture u Zagrebu otvara se izložba arhitekta Brune Milića Otkrivanje umjetnika, sjećanje na arhitekta.
Arhitekt Bruno Milić rođen je u Rijeci 1917. godine. Diplomirao je na Arhitektonskom odjelu Tehničkog fakulteta u Zagrebu 1942., poslijediplomski studij pohađao je 1958. na Urbanističkom institutu Sveučilišta Sorbonne u Parizu, a doktorirao je 1980. u Zagrebu. Bio je jedan od najuglednijih i najistaknutijih nastavnika, predstojnik Katedre za urbanizam, dekan i profesor emeritus Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Utemeljitelj je postdiplomskih studija urbanizma i graditeljskog naslijeđa i njihov dugogodišnji predavač, a sudjelovao je i u postdiplomskim studijima bliskih fakulteta. Profesor Milić dobio je za svoj rad mnoga visoka priznanja – nagrade Viktor Kovačić i Vladimir Nazor za životno djelo, Nagradu HAZU za doprinos znanosti te nagradu Neven Šegvić za publicistički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture.
U sklopu izložbe bit će predstavljena i knjiga koje se bavi dosad gotovo neistraženim dijelom arhitektonskog opusa Brune Milića; njegovim umjetničkim odnosno likovnim radovima kao i osobnim osvrtima i sjećanjima na profesora Milića kao edukatora, umjetnika, intelektualca…
Organizatori izložbe su Oris Kuća arhitekture, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Državni arhiv u Zadru i obitelj Milić. Ulaz je slobodan, a izložba ostaje otvorena do 30. lipnja.
Panel u sklopu Salona mladih
U srijedu 20. lipnja u 18 sati u Klubu HDLU održat će se panel-diskusija koja će tematizirati odnos Big Data i svijeta umjetnosti. Gosti diskusije su kustosica Martina Kontošić i multimedijalni umjetnik Mihael Giba.
Razgovarat će se o eksploziji podataka kao paradigmi suvremenog svijeta te problematizirati odnos javnog i privatnog putem primjera uporabe i zloporabe podataka (Robin Hood Asset Management Cooperative, afera Cambridge Analytica…). Diskusija će pokušati pokazati kako se diskursi o Big Data u specifičnim uvjetima života i rada reflektiraju na kustoski i umjetnički potencijal, kao i koje su mogućnosti subverzije unutar odnosa moći koji djeluju kroz estetsku uronjenost u digitalno.
Raspravu će moderirati povjesničarka umjetnosti Lena Disopra. Panel je dio diskurzivnog programa 34. salona mladih, koji je otvoren do 26. lipnja.
Tea Pranjić u Botaničaru
U zagrebačkom klubu Botaničar u tijeku je izložba Fragmenti suza mlade autorice Tee Pranjić. Riječ je o njezinoj prvoj samostalnoj izložbi, na kojoj predstavlja istoimenu seriju grafika, nastalu 2016. godine. Radovi približavaju viziju ljudskih emocija; “ponekad teško puštene van, suzdržavane čak, ovdje se emocije otvaraju; autorica ih klinički secira i fragmentira kako bi bolje predstavila njihovu slojevitu prirodu. Promatrajući ih u njihovoj složenosti, sistematično posložene, prepoznajemo ljudsko iskustvo jedinstveno prikazano kroz vizualnu interpretaciju. Prezentirana gotovo laboratorijski, serija Fragmenti suza uvlači nas u dijalog u kojem nema riječi, a broj i raznovrsnost matrica u otiskivanju rada omogućuju varijacije bez kraja. U tome i leži krajnja ideja serije – neponovljivost otiska”. (iz teksta Ive Neljak)
Tea Pranjić rođena je 1993. godine u Sisku, a svoje formalno likovno obrazovanje započela je rano, već tijekom osnovne škole. Nakon završenog odjela grafike u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, upisuje Nastavnički odsjek Akademije Likovnih Umjetnosti u Zagrebu gdje diplomira 2017. godine u klasi prof. Ines Krasić. Od ranih dana sudjeluje u velikom broju skupnih izložaba, projekata u sklopu raznih udruga i manifestacija diljem Hrvatske.
