Donosimo vam pregled izložbi i događanja koje možete posjetiti ovoga tjedna!
Anabel Zanze u Gliptoteci HAZU
Otvorenje izložbe Anabel Zanze pod nazivom Napinjanje teksta održat će se u Gliptoteci HAZU u Zagrebu, u utorak, 15. siječnja u 19 sati. Izložba ostaje otvorena do 10. veljače.
“Pred nama su ozbiljni radovi. Osim što ih gledamo, poželjet ćemo ih i čitati, no ta nas želja neće daleko odvesti. Iako bi se u povodu ove izložbe mogao očekivati neki standardniji pregled, recimo nešto poput rekapitulacije učinjenog (ispisanog i naslikanog) ili kronološki uređen zapis koji će čitatelju/ici omogućiti “nadzor” nad opusom slikarice, pred vama je sve samo ne to. Čitanju ovog osebujnog teksta, labirinta sazdanog od znanja i muke koji računa na aktivnog i zainteresiranog gledatelja, pristupala sam ovisno o raznim okolnostima, među kojima one iz privatnog života svakako treba uzeti u obzir.
Anabel Zanze nastoji potaknuti zainteresirana promatrača na višeznačna putovanja po labirintima slova, riječi i rečenica, na otkrivanje različitih konotacija koje će odgonetnuti u većoj ili manjoj mjeri, ovisno o svome znanju, snalažljivosti, intuiciji, pa i koncentraciji. Gledatelja koji se još uvijek zna i želi “igrati” riječima i njihovim značenjima, koji će se upustiti u neizvjesno putovanje gusto ispisanim redcima koje nikamo ne vodi. Jer pred slikom stojimo sami, fokusiramo se na polje omeđeno rubom, napetu ravnu površinu na kojoj ne prepoznajemo naslikane oblike već vizualne znakove svijeta koji se reprezentira na posve drugačijoj osnovi. Do neke mjere ostajemo nesigurni u ono što vidimo, no upravo je nesigurnost ponekad jedini način kako gledatelja potaknuti da stalno iznova propituje što vidi i što od viđenog razumije. (…)” (iz predgovora Sandre Križić Roban)
Ivan Oštarčević izlaže u Karasu
U utorak, 15. siječnja u 19 sati u Galeriji Karas u Zagrebu otvorit će se izložba umjetnika Ivana Oštarčevića pod nazivom Nestrpljenje (Frustracija).
“U duhu današnjeg pop-kulturnog stvaranja jedinstvenog narativa za slijed filmova koji međusobno koreliraju kroz paradigmu shared universa (dijeljenog svemira), autor stvara vlastiti kao svojevrsnu kritiku današnjega društva anticipirajući budućnost. Nestrpljivost nastaje kao posljednja faza kreiranja dijalektičkog pristupa budućem svijetu kroz aktualna pitanja odnosa umjetnika i umjetnosti, umjetnika i društva te umjetnika i uspjeha. Jezikom instalacije Oštarčević nas uvodi u kompleksnu situaciju svakodnevnice suviše opterećene snagom slave i moći. (…)
Gledatelja suočava s naizgled gotovom cjelinom koju smo društveno naučeni prihvatiti a ne prosuđivati, dok u svojoj suštini ona upravo prigovara modelima hermetičnosti umjetnosti priželjkujući pojavu kritičke mase sklone izuzetnoj, a ne tek mediokritetskoj kulturnoj produkciji. Ukoliko svi, od onih akademski podobnih do jednostavnih ljudi, ne započnu zahtijevati izvrsnost kao idući korak u našoj valorizaciji, samo umjetničko djelovanje za društvo je apsurdno.” (iz predgovora Mihaele Zajec)
Izložba Ksenije Turčić u Pogonu Jedinstvo
U Galeriji 90-60-90, u zagrebačkom Pogonu Jedinstvo, u utorak, 15. siječnja u 20 sati, otvara se izložba Iconophilia glow Ksenije Turčić. Nakon otvorenja, izložba će se moći pogledati od 16. do 20. siječnja, između 16 i 20 sati.
“(…) Iconophilia nastavlja proces brisanja individualnosti čovjeka i prepoznatljive identifikacijske crte se razlijevaju kao u Rorschachovom testu mrlja. Umjetnički rad ulazi u naš mentalni prostor kroz vizualnu suptilnost i u vremenu kad je odraz ljudskog lika i lica sveprisutno pravo, nameće se pitanje što ostaje nakon što se prepoznatljivost pretvori u anonimnost? Što to znači ostaviti trag vlastite egzistencije u 21. stoljeću, kad doista živimo sve nasljeđene moderne i usvojene modernizirajuće vizualne kodove i radikalnosti kulture leća? Kad svoj (tuđi?) odraz vidimo na svakoj sjajnoj površini, na svakom ekranu i na svakoj virtualnoj mreži – kako znamo prepoznat vlastiti individualni otisak postojanja? (iz teksta Valentine Radoš)
Filmski program uz izložbu Želimira Žilnika
U četvrtak, 17. siječnja u 19 sati u zagrebačkoj Galeriji Nova održat će se filmski program pod nazivom ’68. kroz UbuWeb. Program koji kurira Dubravka Sekulić posljednji je u nizu filmskih programa nastalih u dijalogu s izložbom u Galeriji Nova Građani iz sjene Želimira Žilnika, otvorenom do 2. veljače.
“Kad se bolje pogleda na koji način i gdje je u 2018. godini obilježena 50. godišnjica 1968. lakše se razumije koji su aspekti nasljeđa ove značajne godine dovoljno benigni da bi se slavili, a na koje je bačen tek letimičan pogled, svedeni su na fusnotu ili čak zaboravljeni. Jedno je sigurno – ’68. je važna godina. Jedno je sigurno – ’68. je pogrešno shvaćena godina. Jedno je sigurno – ’68. je godina kad je nevjerojatni talent Želimira Žilnika da stvara filmove koji funkcioniraju kao optička sprava za razumijevanje svijeta u svim njegovim dijalektičkim preplitanjima otkrio svoj nezaustavljivi potencijal. Sad kad je ova 50. godišnjica sigurno iza nas, a mi smo u godini još jedne 50. godišnjice, one Žilnikovih Ranih radova, filma kojim se obračunava sa ’68., možemo si dozvoliti da bolje pogledamo ‘zaboravljene’ šezdeset i osme, možda zato jer još uvijek traju, poput ’68. za Stranku crnih pantera (Black Panthers Party) u SAD-u. Žilnikov dokumentarac Lipanjska gibanja koji prikazuje ’68. u Beogradu iskoristit ćemo kao reflektor koji će nam pomoći da u online arhivu ubu.com nađemo filmske tragove ’68. vezane za Crne pantere, znajući da materijali koji prikazuju momente čiji emancipacijski potencijal nije iscrpljen rijetko nalaze svoj put do službenih arhiva.” (iz teksta Dubravke Sekulić)
Drugo more predstavlja dvije nove izložbe
Udruga Drugo more u izložbenu 2019. godinu ulazi s dvije izložbe, koje će se istovremeno otvoriti u zgradi riječke Filodrammatice, u četvrtak, 17. siječnja u 20 sati. Riječ je o grupnoj izložbi Games and Politics / Igre i politika, koja je nastala u suradnji Goethe-Institutai Centra za umjetnost i medije iz Karlsruhea (ZKM), i zvučnoj izložbi Plan evakuacije multimedijalnog umjetnika Tonija Meštrovića.
Izložba Games and Politics / Igre i politika u Rijeku stiže u okviru višegodišnje svjetske turneje, prilikom koje je tijekom prosinca 2018. bila predstavljena u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti. Posjetitelji izložbe moći će zaigrati dvadesetak videoigara koje se svojim političkim i društveno angažiranim narativom i logikom igre čvrsto ograđuju od konvencionalnog tržišta i time nadilaze funkciju pukog medija za zabavu. Predstavljene igre na različite načine propituju razne aspekte suvremenog društva kroz scenarije koji odražavaju postojeće ili zamišljene situacije u svjetskoj politici i ekonomiji. Primjerice, u potresnoj ratnoj igri This War of Mine, inspiriranoj opsadom Varšave i Sarajeva,igrač je stavljen u poziciju civila koji pokušava preživjeti u okupiranom gradu, u dokumentarnoj igri The Cat and the Coup igrač preuzima ulogu mačke prvog demokratski izabranog iranskog premijera, a u kultnoj indie igri Papers, Please službenika na graničnom prijelazu između dvije donedavno zaraćene izmišljene socijalističke države, čiji je zadatak spriječiti prelazak nepodobnih građana. U ostalim igrama se posjetitelji, između ostalog, mogu uhvatiti u koštac s temama političkog odlučivanja (Democracy 3), rodne problematike (Perfect Woman), državnog nadzora (TouchTone i Orwell), rata bespilotnim letjelicama (Killbox i Unmanned),odnosa prema izbjeglicama (Escape from Woomera), otpora prema totalitarnim sustavima (Yellow Umbrella), medijske cenzure (The Westport Independent), itd.
Izložba će biti otvorena do 2. veljače, od ponedjeljka do petka od 17 do 20 sati. Također, izložbu će u istom terminu biti moguće posjetiti u subotu i nedjelju 19. i 20. veljače, zajedno sa zvučnom instalacijom Plan evakuacije hrvatskog audio-video umjetnika Tonija Meštrovića, koja se u susjednom prostoru velike dvorane Filodrammatice također otvara 17. siječnja u 20 sati. Plan evakuacije je ambisonična 3D kompozicija koja je nastala na zvučnoj dokumentaciji Jadrolinijinog broda Tijat, izgrađenog 1955. godine, koji plovi na relaciji Šibenik – Zlarin – Prvić – Vodice. Koristeći različite mikrofone, Toni Meštrović slušatelja uranja u višedimenzionalni fizički vrtlog zvučnog doživljaja broda Tijat dok plovi svojom dalmatinskom rutom. Postavljeni na brojnim mjestima u brodu, na brodu i oko broda, vanjski mikrofoni snimali su atmosferu na palubi i strojarnici, kontaktni mikrofoni bilježili su vibracije zvučnih valova što prolaze kroz metalne stijenke i podove, dok su hidrofoni, uronjeni u vodu, snimali brodska isplovljavanja i uplovljavanja, uz sudaranje planktona sa senzorima snimateljskog instrumenta.
Posjetitelj je istodobno na raznim mjestima u trupu broda i njegovim površinama te površinama koje brod dodiruje pri plovidbi: ispod i iznad vode, u motoru, u metalu, u vodi, u valu. Uronjenost u zvukove broda, brodogradilišta, čekaonica, kamenih kuća, otoka i soli stvara iskustvo rada koje je u isto vrijeme i burno i smireno. Plan evakuacije je svojevrsno evakuiranje zvukova broda Tijata, među posljednjima takve vrste na Jadranu, koji uskoro odlazi na svoju zadnju plovidbu. Instalaciju je moguće posjetiti do 20. siječnja.
Izložba Igora Eškinje u Galeriji SC
Do 26. siječnja u zagrebačkoj Galeriji SC može se pogledati izložba Proces bez subjekta umjetnika Igora Eškinje. Radno vrijeme Galerije SC je radnim danom od 12 do 20 sati te subotom od 10 do 13 sati.
Izložba je zamišljena kao niz “situacija/instalacija” koje funkcioniraju kao svojevrsni otvoreni sustav. Radovi, iako izloženi kao fragmenti, stvaraju odnose među sobom te računaju na prisutnost posjetitelja prožimajući se i čineći cjelinu. Izložba istražuje mogućnosti slike kao ambijenta te promišlja vizualnost u kontekstu vremena u kojem uvjeti za proizvodnju postaju važniji od proizvodnje same. Proces bez subjekta je prostorna instalacija i serija novih fotografskih radova.
“U teorijskim pozicijama Seela i Nancyja treba tražiti hermeneutički okvir videoinstalacije Proces bez subjekta Igora Eškinje; naime dvije videoprojekcije nalaze se na razmeđi slike kao vizualne informacije i čistoga vizualnog iskustva koje ‘više nije slika’. Eškinja koristi tradicionalne, fizičke, čak ‘skulptorske’ elemete kako bi oduzeo slici njezino temeljno kulturalno-povijesno opravdanje, a to je komunikacija. Preostali su samo nepotpuni dijelovi komunikacije koji su ovdje predstavljeni kao puka vizualna informacija lišena konteksta i cjelovitosti. Eškinja pokazuje što se događa s percepcijom slike kada u njoj nagonski tražimo ‘dodatno postignuće’, a ne nalazimo ga; i što se događa s percepcijom realiteta kada najvažniji cilj vizualnog prikaza treba tražiti ne u onome stvarnome što bismo željeli prepoznati nego kada je on naizgled posve tehničke prirode, i sastoji se u ‘pukoj’ spoznaji diskontinuiteta između slike i stvarnosti. Suvremeni problem percepcije nije više u tome jesmo li u stanju nešto vidjeti nego u prepoznavanju razine realiteta ili – staromodno rečeno – istine slike. Svakodnevni uvjeti pod kojima nam je dano da promatramo stvarnost su mnogo prozaičniji i zato su slike koje nas okružuju mnogo zavodljivije. Instalacija Igora Eškinje vraća nas na zaboravljeni proces slikovne spoznaje: onaj u kojemu polazimo od uvjerenja da je razlika između slike i stvarnosti temeljni uvjet humanosti. (iz predgovora Krešimira Purgara)
Radovi Josefa i Anni Albers u MSU-u
Do 21. travnja u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti može se pogledati izložba Josef i Anni Albers: Putovanje kroz slijepo iskustvo. Ova višeosjetilna izložba posvećena je umjetničkoj baštini Josefa i Anni Albers, umjetnika i profesora Bauhausa. Izložba je dio projekta Voyage Inside a Blind Experience – VIBE čiji cilj je približiti apstraktnu umjetnost osobama s oštećenjima vida kroz inovativni prikaz radova putem taktilnih modela i senzornih studija. Na izložbi su prikazani radovi Josefa i Anni Albers – slike, grafike i tapiserije, posuđeni iz istoimene Fundacije (Connecticut, SAD) te predstavlja dosad najveću izložbu Albersovih djela u Hrvatskoj.
