Donosimo vam pregled najzanimljivijih izložbi koje možete posjetiti ovoga tjedna!
Goran Trbuljak u Galeriji f8
U ponedjeljak, 1. listopada u 19 sati, u ADU Galeriji f8 u Zagrebu otvara se izložba Gorana Trbuljaka pod nazivom Tanhoferu i Babaji.
Riječ je o jednom od najznačajnijih hrvatskih likovnih umjetnika i filmskih snimatelja čija je nastavna i pedagoška djelatnost na Akademiji dramske umjetnosti trajno pridonijela profesionalnom razvoju mnogih generacija hrvatskih filmskih i TV snimatelja. Prepoznatljivim, jednostavnim postavom izložbe, profesor Trbuljak pozdravit će se sa studentima i kolegama nakon 30 godina rada na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.
Na izložbi će biti prikazan jedan fotografski i jedan filmski rad. Panoramskom fotografijom mrtve prirode iz serije „Skica za skulpturu“ autor prikazuje uskoro nestajuće alate za nastavu i profesiju, a eksperimentalnim filmom „3+3=7“ postupak superponiranja njegovih ranije nastalih eksperimentalnih i animiranih filmova. Tim postupkom nastaje novi film koji gledateljima daje mogućnost izbora i osobnog čitanja naracije.
Goran Trbuljak uz izložbu piše: “Nešto me priječi da ovu izložbu u Galeriji f8, Akademije dramske umjetnosti nazovem oproštajnom. Radije bih izložbu posvetio Tanhoferu i Babaji, mojim profesorima koji su me i doveli ovdje. Kao što su oni gledali kroz prste na sve moje greške, prvo one studentske, a onda i profesionalne, tako i ja sad molim svoje “samouke studente” da i oni učine isto. Neki sensei je rekao “Kao da samo loši učenici postaju profesori dok dobri učenici i dalje su dobri učenici”. Rečenica koja mi se učinila intuitivno podesnom za ovaj tekst, ne cilja naravno ni na koga drugogh osim na mene samoga, a možda će mi ova izložba i njen povod, pomoći da je bolje razumijem i malo zažalim što njen pun smisao nisam dokučio ranije.”
Izložba ostaje otvorena do 20. listopada, i može se razgledati radnim danom od 12 do 19 sati, a subotom od 10 do 15 sati.
“Magda” Vlaste Delimar u MSU-u
Konceptualna umjetnica Vlasta Delimar povodom Međunarodnog dana starijih osoba, u ponedjeljak, 1. listopada, u prostoru Ekstenzije Muzeja suvremene umjetnosti (MSU) i dvorani Gorgona otvorit će svoju izložbu i izvesti performans Magda.
Riječ je o nastavku prvog dijela njezina umjetničkog rada Diptih Dolina… Magda radnog naslova Poezija genetskog ponašanja održanog u svibnju u Galeriji SC i Teatru &TD.
Datum performansa odabran je s obzirom na njegovu temu. Naime, UN tim danom želi naglasiti važnost osiguravanja životne sredine prilagođene potrebama i sposobnostima osobama treće dobi, a Vlasta Delimar u svom radu na poetičan način ukazuje na naše gensko naslijeđe, želeći nas nagnati da promislimo o tome što smo dobili od predaka, a što proslijedili potomcima.
Izložba “Magda” ambijentalna je i uz auru sakralnosti želi u posjetitelja pobuditi poštovanje prema ulasku u nečiji intimni, skriveni svijet. Ozračje intime čini video rad “Magda ide na sladoled” te nekoliko intimnih predmeta iz Magdine svakodnevnice, svaki sa svojom pričom, pa kutija s fotografijama nije samo dokument o prošlom vremenu, nego i svjedočanstvo da ima još živih koji ih mogu promatrati.
U performansu sudjeluju Anna Moor, Krešo Delimar, Milan Božić, Vlasta Delimar.
Ivan Marković izlaže u Galeriji Karas
U utorak, 2. listopada u 19 sati u Galeriji Karas u Zagrebu otvorit će se izložba umjetnika Ivana Markovića pod nazivom Antistress Mix.
Antistress mix, šesta izložba akademskog slikara Ivana Markovića, funkcionira na dvije razine. Prvo, izložba je njegov osobni hommage američkom slikarstvu 50-ih godina prošlog stoljeća, koje i inače navodi kao inspiraciju u svom umjetničkom radu i razvoju.
U isto vrijeme, za ovu će izložbu umjetnik reći da se vraća samome sebi. Monokromatske površine, velike dimenzije te istodobni izostanak velikih ideja i još većih pretenzija, njegove su i stare i nove težnje, kojima se, ovisno o tome koliko je spreman više slušati sebe, a manje zahtjeve okoline, rado i često vraća. No, ovaj put najhrabrije, reklo bi se – najradikalnije. Umjetnik ovom prilikom stvara s manjim osjećajem duga nego dosad, rasterećen čak i vlastitog djetinjstva („Bez naziva“, galerija Zlatni Ajngel, Varaždin), dozvoljava si dati ovom ciklusu naziv prema eteričnom ulju koje mu se „sasvim slučajno“ našlo u ateljeu, a čiji je naziv bez rezervi prema banalnom, ali i bez ironijskog odmaka, (o)lako usvojio kao onaj primjeren za ovaj rad.
Igra s kolažom, koja je prethodila nastanku slika, upisuje u ovu izložbu razigranost, jednostavnost i slobodu dječjeg, i to za ovog umjetnika nečeg novog dječjeg, a koje se javilo kao rezultat spomenutog raščišćavanja s osobnim djetinjstvom. Vječnog dječjeg.”
Grupna izložba u Galženici
U Galeriji Galženica u Velikoj Gorici u srijedu, 3. listopada u 20 sati otvara se izložba Postmedijske strukture, nastala prema kustoskoj koncepciji Vanje Babića. Na izložbi će biti prikazani autori sljedećih umjetnika: Iva Ćurić, Paulina Jazvić, Igor Juran, Predrag Todorović.
“Tijekom svoga višedesetljetna trajanja, epoha modernizma sustavno je i teoretski nadasve osviješteno osporavala veliku većinu ranije uvriježenih umjetničkih nazora odnosno kanona, sve u cilju afirmiranja progresa kao ultimativne stvaralačke paradigme. Najprije je negiran princip mimesisa, potom će apstrakcija uputiti izazov figuraciji, da bi naposljetku došlo i do medijskih raslojavanja, pri čemu su tradicionalni mediji slikarstva, skulpture ili klasičnih grafičkih tehnika u usporedbi s bujajućim novijim fenomenima poput konceptualne umjetnosti, videa i performansa proglašavani retrogradnima, čak i umjetnički posve jalovima. Za to su, dakako, postojali i određeni razlozi. Potkraj sedamdesetih godina prošloga stoljeća, međutim, modernistička će se usredotočenost razvodniti, ustupivši svoje mjesto ″svežderskom″, programski posve apatičnom, a samim time i – u smislu bilo kakve precizne i sažete definicije – teško odredivu postmodernizmu. Akcija se razvodnila te poprimila karakteristike stanja. Je li se postmodernizam javio tek kao svojevrsna metastaza modernističkih ideja, ili je pak iskaz konzervativne reakcije na njih? (…) Četvero nadasve zanimljivih hrvatskih autora mlađe-srednje i srednje generacije okupljeno na izložbi Postmedijske strukture – Predrag Todorović, Paulina Jazvić, Igor Juran i Iva Ćurić – njeguju, svaki na svoj način, upravo takav medijski nomadizam. (…) Medijske karakteristike pojedinih radova važne su, dakako, za njihovo ispravno sagledavanje, ali nipošto ne izbijaju u prvi plan. Naglasak je na odnosu detalja i cjeline, na osvještavanju važnosti što ih postupci umnažanja i repetitivnosti mogu imati na recipijentov doživljaj izloženih radova, katkada čak i na njegovu interakciju s njima. Strukturna uvjetovanost radova ovih četvero umjetnika nedvojbeno poništava neupitne formalno-sadržajne razlike među njima. Paulinina pop-poetika u ovom kontekstu nije u suprotnosti s Predragovim lucidnim reinterpretacijama enformela odnosno svojevrsnog konstruktivizma s postmodernističkim otklonom u organičko, baš kao što Igorovo propitivanje optičkih karakteristika digitalnih medija, ili njegovo geografijom uvjetovano imaginarno video-putovanje neće biti inkompatibilni s Ivinom pomalo zastrašujućom, ali i posredstvom tehničkih nacrta ipak uvelike demistificiranom podmornicom. To isto, dakako, vrijedi i za sva ostala vizualna sučeljavanja do kojih na ovoj izložbi neminovno dolazi. Medij je izgubio na značenju i ovom je prilikom posve podređen strukturi. Katkada nam doista može izgledati da umjetnost nezadrživo kroči putem postmedijskih struktura.” (Vanja Babić)
Promocija kataloga izložbe Marka Ercegovića
U četvrtak, 4. listopada u 19 sati u Institutu za suvremenu umjetnost u Zagrebu održat će se promocija kataloga izložbe Marka Ercegovića Sve ili ništa. Izložba je otvorena u rujnu, i to na dvije zagrebačke lokacije: u Galeriji Spot (Čanićeva 6) i u Institutu za suvremenu umjetnost (Trg kralja Tomislava 20). Autor predstavlja opsežnu seriju fotografija snimljenih u periodu od deset godina. Dio ciklusa, nazvan Sloboda me plaši, izložen je u Institutu za suvremenu umjetnost, a drugi dio, koji dijeli naziv s imenom čitavog projekta – Sve ili ništa, posjetitelji mogu razgledati u Galeriji Spot. Izložba je na obje lokacije otvorena do 5. listopada, a dan uoči zatvaranja publici će se predstaviti novi katalog, objavljen u suizdanju Instituta za suvremenu umjetnost i Ureda za fotografiju. Oblikovanje kataloga potpisuje Igor Kuduz.
Ercegović svojom novom fotografskom serijom nastoji ponuditi ponešto drugačije tumačenje konvencija fotografskog medija; u naoko efemernim fragmentima svakodnevice, koje pomno bilježi svojom kamerom, autor otkriva neslućene mogućnosti interpretiranja svakodnevice, nagovješćujući pritom vlastito uvjerenje kako nesvakidašnjost ne treba tražiti izvan domene običnoga, svakodnevnoga. Utoliko izložba u cjelini predstavlja „klizeći“, pomalo nestabilni narativ u kojem prevladava atmosfera „neriješenog slučaja“, pa tako odgovor na pitanje je li na ovim fotografijama prikazano „sve ili ništa“ ostaje na razini individualne potrage svakog promatrača.
Rad Igora Kuduza izložen na billboardu
Izložba u mediju billboarda u Strojarskoj cesti u Zagrebu, nastala prema autorskoj koncepciji Silve Kalčić, nastavlja se izložbom Communiqué Igora Kuduza u mediju billboarda. Izložba traje od 29. rujna do 10. listopada.
U seriji fotografija “nađenih prizora” Communiqué fotograf i dizajner Igor Kuduz bilježi anonimna obraćanja anonimnih građana anonimnim sugrađanima u javnom prostoru. Riječima autora, “bilježim one poruke ispisane po zidovima zgrada i ostalim površinama kojima izostaje neposredni subjekt, referenca ili bilo koji trag koji bi nam pomogao u dešifriranju poruke. A opet, kao da nam je sve jasno. Razumijemo iako ne možemo ugledano tj. pročitano na ništa određeno adresirati. Sve su to opća mjesta, neka ležernija i duhovitija, neka zlokobnija, a zajedničko im je negeneričnost. Upravo suprotno od uobičajenih službenih obraćanja javnosti raznih društveno-političkih struktura. Ispisane poruke na zidovima su primjenjive i životne dok su službena obraćanja alijenirana i kao takva nas se ne tiču. Čitajući te poruke kao da možemo uspostaviti odnos s anonimnim autorom, možda se i poistovjetiti, a u tom trenutku postajemo i suodgovorni.”
