Škola umjetničke fotografije DRUGI KADAR trenutno upisuje novu generaciju polaznica i polaznika. Ovaj jedinstveni fotografski tromjesečni edukativni program namijenjen je svima koje zanima kako kroz medij fotografije razviti i predstaviti svoj autorski koncept. Tijekom trajanja programa polaznice i polaznici razvijaju vlastiti projekt, stvarajući osnovu za nastavak samostalnog rada i daljnjeg razvoja u mediju fotografije.
Više informacija o prijavama (koje su produžene do 21. listopada) možete potražiti ovdje, a u nastavku pročitajte što o programu škole, ali i fotografskom mediju uopće kažu mentori, fotografi Denis Butorac i Ivan Gundić.
Galeriju fotoserija dosadašnjih polaznica i polaznika pronađite ovdje.

► Koja je specifičnost škole DRUGI KADAR?
Ivan Gundić: DRUGI KADAR je poseban po tome što naglasak cijelog programa nije toliko na razvoju tehničkih vještina snimanja i rukovanja fotoaparatom te ostalom fotografskom opremom, već se u prvi plan stavlja razvoj autorskog koncepta i serije fotografija. Od prvog se susreta potiče kreativno i konceptualno razmišljanje kako bi polaznice i polaznici uz pomoć umjetnika mentora radili na vlastitoj fotografskoj seriji, od ideje pa sve do prezentacije.


► Kako je organizirana nastava škole?
Ivan Gundić: Nastava je organizirana u dva dijela. Prvi dio se sastoji od prezentacija i predavanja. Uz puno primjera radova i umjetnika iz područja suvremene fotografije, prolazi se kroz fotografske žanrove portreta i pejzaža. Praktični dio nastave, u obliku malih tjednih zadataka, u službi je toga da se polaznice i polaznici – snimajući vlastite male serije fotografija – uhodaju i pripreme za snimanje završnog rada. Drugi dio nastave zamišljen je kao individualan i mentoriran rad unutar kojeg polaznici imaju priliku osmisliti i producirati vlastitu seriju fotografija na temu koju sami odaberu, od prvotne ideje, do vizualizacije, snimanja i prezentacije.


► Kako kao mentori pristupate polaznicima škole?
Denis Butorac: Grupa polaznika je raznolika, riječ je o ljudima s različitim razinama predznanja, obrazovanja, dobi i slično. U tom je smislu izazovno pronaći pristup koji će odgovarati svima podjednako, ali općenito govoreći prije svega mi je stalo do toga da se polaznici ohrabre i zavole fotografiju, a nikako suprotno. Kroz zadatke koje izvršavaju tijekom radionice pokušavamo vidjeti kako razmišljaju, što ih zanima i u čemu mogu prepoznati teme bliske njihovim interesima, pa ih u tom smislu potičem da sami osvijeste u kojem smjeru bi se htjeli razvijati. Uz navedeno, svaki eksperiment ili izlaženje iz okvira ili vlastite zone komfora itekako su poželjni i rekao bih da radionice upravo tome i služe.
Ivan Gundić: Kao mentor nastojim da polaznici osvijeste vlastite interese u fotografiji te da ih zajedno pokušamo sagledati, propitati i, možda najbitnije, uokviriti u neku vrstu autorskog umjetničkog stava. Svaka se ideja, naravno, može obraditi iz više različitih kuteva i perspektiva, to vrijedi i za tehnički dio snimanja i za konceptualni dio vizualizacije i samog pristupa temi. Polaznike nastojim voditi kroz taj kreativni proces razvoja ideje kako bi sami mogli svjesno donijeti odluke i osmisliti vlastite strategije komunikacije teme prema publici zaokruženim umjetničkim radom.


► Čemu nas fotografija može naučiti?
Ivan Gundić: Fotografija je ovih dana medij koji je sveprisutan. To prije svega znači da su danas kompetencije vizualne pismenosti poput paralelnog jezika kojim je zaista korisno ovladati. U okruženju zagušenom slikama, gledati svjesno i kritički znači razumijeti svijet oko sebe. Pored toga, fotografija u užem smislu – odgovori na pitanja tko, gdje, kako i zašto fotografira – često puno govori o ljudima samima te njihovim interakcijama s prostorom i okolinom. Čak i izvan umjetničkog rada, u kojem je to možda osnovna poanta, uvijek je korisno razumijeti i naučiti komunicirati ideje slikama.
Denis Butorac: Fotografija nas može naučiti kako da postanemo bolje osobe… Iako sam se s ovom izjavom htio našaliti, ustvari to zaista i mislim. Fotografija, osim što nas uči vizualnoj pismenosti, može učiniti mnogo za bolje razumijevanje samoga sebe, međuljudskih odnosa, ona pridonosi interakciji s drugima i okolinom u kojoj djelujemo. Smislene fotografske cjeline povezuje određena tema kojom se autor bavio, a samim promišljanjem o viđenom kreiramo svoje mišljenje, razvijamo sposobnost čitanja i razumijevanja fotografije (a i umjetnosti općenito).