Donosimo vam pregled najzanimljivijih izložbi i događanja koje možete posjetiti tijekom ljeta!
Izložba Tee Ivković u Dubrovniku
Do 6. kolovoza u Galeriji Flora u Dubrovniku može se pogledati izložba Tee Ivković Kako prestati a ne nestati.
Tea Ivković se kroz izložbu Kako prestati a ne nestati bavi ulaskom u zonu ženske intime postavljajući pitanja i moguće odgovore. Služi se tzv. ženskim pismom kao dnevničkim zapisom kroz crteže i monologe koji se zovu Moje rane moji ožiljci. Izložba je nastala tijekom kratkog rezidencijalnog boravka u Galeriji Flora. Radovi nose funkcionalnu težnju, želju za objašnjavanjem trenutnog. Priča je to o suočavanju, ženska poetika unutar odgovornog djelovanja između redaka suptilnosti i oštroumne odlučnosti.
Martina Mezak izlaže u Galeriji Bačva
U četvrtak, 2. kolovoza u 20 sati u Domu HDLU-a u Zagrebu otvorit će se izložba umjetnice Martine Mezak pod nazivom Metropolis.
“(…) U psihologiji 20. stoljeća težište je na podjeli osobnosti i njezinom funkcioniranju na svjesnom i nesvjesnom nivou, kao i njihovom isprepletanju koje utjeće na trenutačnu manifestaciju osobnosti. Kroz prizmu Freudove i Jungove teorije ličnosti ovaj rad istražuje i prikazuje kompleksnost bića u njegovom postojanju, u njegovu odnosu sa samim sobom i s onim što ga okružuje.
Instalacija je dobila naziv po kultnom ekspresionističkom filmu Fritza Langa Metropolis iz 1927., u kojemu Medijator (Superego/nesvjesno-ideali) otkriva da grad (Ego/svjesno), funkcionira i postoji zahvaljujući nevidljivim potlačenim radnicima u podzemlju (Id/nesvjesno-nagoni).” (Martina Mezak)
Izložba o “gamingu” u Galeriji PM
U četvrtak, 2. kolovoza u 20 sati u Galeriji PM u zagrebačkom Domu hrvatskih likovnih umjetnika otvorit će se samostalna izložba austrijskih umjetnika Leonharda Müllnera, Robina Klengela i Michaela Stumpfa – TOTAL REFUSAL.
Austrijski umjetnici predstavit će se multimedijalnim interdisciplinarnim i interaktivnim projektom unutar kojeg eksperimentiraju s prilagodbom borbenih alata unutar digitalne kulture i video igara. Kako umjetnici navode, većinu suvremenih video igara karakterizira borbena radnja. Ovo se čini posebno važnim sada kada su video igre već odavno postale dio mainstream zabave i odbacile stigmu nečega što se odvija unutar zidova dječje sobe.
Kako igranje video igara (gaming) postaje komercijalno i kulturološki sve relevantnije, postavlja se pitanje na koji način umjetnici mogu prilagoditi i koristiti ovaj medij za vlastite potrebe. U projektu Total Refusal umjetnici Robin Klengel, Leonhard Müllner i Michael Stumpf mirnim putem pokušavaju prisvojiti postojeće mehanizme digitalnih igara te tako pronaći nove načine korištenja njihovih virtualnih bojnih zona. Kao takav, projekt Total Refusal je pacifistička poruka, postignuta borbenim sredstvima.
Godišnja izložba članova HDLU-a
Istoga dana kada se otvaraju izložbe Martine Mezak i Total Refusal otvara se i godišnja izložba članova HDLU-a – u četvrtak, 2. kolovoza u 20 sati u Galeriji Prsten u Domu HDLU-a u Zagrebu.
Godišnja izložba članova je revijalna izložba koja prema svojoj dugoj tradiciji podastire javnosti na uvid tekuću produkciju (ne stariju od godine dana), ostvarenu u svim disciplinama; od klasičnih do novomedijskih. Presjekom izloženih odabranih radova potvrđuje se kako je riječ o poticajnoj izložbi u njezinim daljnjim promišljanjima i realizacijama time osnažujući njezin značaj. Koncept odabira autora temelji se na odabiru jednog autorskog rada prijavljenog na natječaj te na odabiru pozvanih autora.
Posljednjih godina Upravni odbor društva nastoji redizajnirati i transformirati Godišnju izložbu članova. Kao i na prethodnima, tako su i na ovoj Godišnjoj izložbi pozvani članovi/ice koji su u zadnjih godinu dana realizirali samostalne izložbe ili umjetničke projekte u uvaženim muzejskim i galerijskim institucijama u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu.
Pozvani autori: Grgur Akrap, Gordana Bakić, Fedor Fischer, Martina Grlić, Vida Meić, Vladimir Novak, Damir Sobota, Ana Sobota, Miro Vuco
Izlažu: Slavko Androić, Koraljka Beker, Vlasta Beketić Dugonjić, Zoran Beroš, Davorak Beršan, Milan Božić, Davorka Brešan, Đuro Butina, Olivera Cavrić, Barbara Cetina, Maja Cipek, Lea Čeć, Vanda Čižmek, Milan Dragija, Alma Dujmović, Jadranko Ferko, Ivana Filip, Dražen Filipović Pegla, Mate Franin, Mato Gereci, Lili Gluić, Gordana Graovac, Luka Gusić, Iva Habus, Amira Hadžimeljić, Izabela Hren, Miroslav Huzjak, Krešimir Ivić, Mia Janković Shenster, Marija Jooste Raduljković, Dominique Jurić, Martina Kamenečki, Zlatko Kapusta, Maroje Karadžole, Josip Konta, Jasminka Konjević, Mirjana Karolina Koren, Edvard Kužina Matei, Paola Lugarić, Hana Lukas Midžić, Nada Martinjak, Mirjana Marušić Gorska, Franjo Matešin, Slađana Matić Trstenjak, Dorica Matjan, Lidija Mauri, Ana Mihalić, Iva Milinković Haramina, Nives Missoni, Jadranka Mlinar, Ivana Mrčela, Donat Orlić, Alma Orlić, Vlasta Pastuović Aleksić, Vlade Petković, Nika Petrović, Daslav Petrović, Koraljka Polaček, Mirko Rafaj, Milorad Rupčić, Anja Serdar, Darko Sever, Lucija Skoblar, Milan Sokolić, Đeni Olena Sokolovska, Goranka Supin, Tomislav Šilipetar, Josip Šimić, Gordana Špoljar Andrašić, Zorica Turkalj, Mirjana Vajdić, Iva Valentić, Marjan Vlahović, Mia Vučić, Antun Vuksan, Mirjana Zajec Vulić, Biserka Zlatar Milinković, Marta Živičnjak.
Porečki Annale okuplja radove na temu prirode
Najstarija skupna izložba suvremene umjetnosti u Hrvatskoj – porečki Annale, ove godine nosi naziv Priroda, društvo i druge priče. Izložba se otvara u četvrtak, 2. kolovoza i okuplja radove suvremenih umjetnika koji tematiziraju prirodu kao mjesta fizičkog i mentalnog prostora te kao otisak društvenih, povijesnih, ideoloških, egzistencijalnih, kulturoloških, rodnih i drugih priča. Ovogodišnja izbornica Annala je Nataša Ivančević.
Prije samog otvaranja moći će se, u 19 sati, u kinodvorani pogledati hrvatsku premijeru dokumentarnog filma Kamen. Francuska umjetnica i redateljica Florence Lazar razotkrit će nam kako su uspostavljeni novi mitovi, nacionalni i vjerski, na području Republike Srpske, gdje se iskapanjem, preoblikovanjem i dislokacijom starog kamena grade različiti falsifikati. Na sva pitanja koja će ovaj film svakako otvoriti, publici će rado odgovoriti redateljica osobno, nakon projekcije. Ulaz na projekciju je besplatan.
Izložba se već tradicionalno otvara u Istarskoj sabornici u 21 sat, a na samom otvorenju imat ćemo priliku vidjeti performans Leaning is the new sitting umjetnice mlađe generacije Nore Turato, koja trenutno boravi u Amsterdamu na prestižnoj rezidenciji pri Rijksakademie van Beeldende Kunsten.
Annale ove godine okuplja 34 autora čiji će radovi biti podijeljeni u šest tematskih cjelina, prikazuje medijski raznorodna djela recentne umjetnosti koja problematiziraju prirodu kao javni prostor, kao prostor kolektivnog ili osobnog sjećanja, istražuje dijalektički i antagonistički odnos prirode i kulture, kao i posljedice narušene ravnoteže u najnovije doba.
Na 58. Annalu izlažu: Maddalena Ambrosio, Zrinka Barbarić, Tomislav Brajnović, Jasenka Bulj, Marcus Doyle, Sebastijan Dračić, Vitar Drinković, Silvija Đolonga, FOKUS grupa, Isabelle Hayeur, Michal Iwanowski, Ivan Kožarić, Andrej Kurtin, Florence Lazar, Petra Orbanić i Marija Plečko, Zoran Pavelić, Marina Paulenko i Borko Vukosav, Kristina Pongrac, Igor Ruf, SofijaSilvia, Robertina Šebjanič, Bojan Šumonja i Marko Jakše, Ivan Tudek, Nora Turato, Nikola Ukić, Zlatan Vehabović, Sandra Vitaljić, Mirjana Vodopija, Silvio Vujičić, Sonja Vuk.
Almissa Open Art festival u Omišu
Ove se godine festival suvremene umjetnosti Almissa Open Art održava od 9. do 14. kolovoza u Omišu, na javnim gradskim lokacijama, utvrdi Mirabella i Muzeju Grada Omiša. Kustos ovogodišnjeg festivalskog izdanja je Siniša Labrović, a sudjeluju sljedeći umjetnici: Mounira Al Sohl, Žarko Aleksić, Dino Bićanić, Goran Dević, Rino Efendić, Adela Jušić, Ana Kuzmanić, Antun Maračić, Gabriela Mateescu & Marina Oprea, Zoran Todorović, Biljana Tutorov, Vlasta Žanić.
Naziv ovogodišnjeg festivala glasi Začepi, molim te!, a više o koncepciji pročitajte u nasvaku:
Oksfordski rječnik kao Međunarodnu riječ godine za 2016. proglasio je složenicu “post-truth”. Riječ bi se mogla prevesti kao “nakon-istine”, a ono “post”, ili “nakon”, ne označava vrijeme koje dolazi nakon nečega, nego prestanak važenja nekog koncepta, u ovom slučaju “istine”. Australski Macquarie rječnik kao riječ godine proglasio je “fake news” – “lažna vijest”, najviše zahvaljujući poplavi lažnih vijesti u Americi tijekom predsjedničkih izbora. U isto vrijeme u optjecaj je ušla i fraza “alternative truth” – “zamjenska istina”, najviše korištena od Donalda Trumpa i njegovih suradnika. Svi ti izrazi sugeriraju dolazak “post-činjeničnog” vremena u kojemu istina i fakti uzmiču pred emocijama, uvjerenjima i retoričkim kreacijama u svrhu ostvarenja raznih probitaka. Kao da se označitelj i označeno rastaju, a da li jednom zauvijek, to ćemo vidjeti. I kao da retorika ne treba više stvarnost kao svoju potvrdu, čak ne niti kao svoje ispunjenje, nego kao odraz koji samo podsjeća da je nekad davno postojala istina i realnost koje su bile nezavisne, utemeljujuće i provjerljive referentne točke. Jer vrijeme “alternativne istine” nije više vrijeme u kojima se možemo osloniti na razliku između istine i laži. Filozofsku najavu onoga što je sada grunulo imamo u radu francuskog filozofa Jeana Baudrillarda s njegovim tezama o hiperstvarnosti, simulakrumu i simulaciji, a simplificirano se radi o tezi da je medijska stvarnost zamijenila onu “pravu”. Također, novi mediji i tehnologije omogućili su gotovo svakome na zemlji da može iskazati svoju istinu, a što je možda rezultiralo time da se više nikoga, pa ni sebe, ne može čuti uslijed nastale buke. Na istu činjenicu nadovezuju se i podaci o sve većoj kontroli i manipulaciji kojoj smo podvrgnuti jer vladari i moćnici nikada nisu bili zainteresirani da se ona istinska alternativa čuje i zaživi u javnom prostoru. Pa se može reći da se danas krećemo između dva pola: zaglušujuće galame koju proizvodimo svi izvikujući svoju istinu i tišine cenzure koju proizvode moćni u brizi da se dobar glas ne čuje. Retorika i stvarnost, brbljanje i cenzura, istina i laž – i jezik kao mjesto u kojemu se i kojim se rečene razlike i istosti ostvaruju. Jezik kao mjesto susreta čovjeka i čovjeka, čovjeka i društva, čovjeka i prirode… Zato je možda dobro vrijeme da se sljedeća Almissa u Omišu dogodi pod naslovom “Začepi, molim te!”.
KineDok u 10 hrvatskih gradova
I ovoga ljeta u okviru KineDok programa možete gledati besplatne projekcije svježih europskih dokumentarnih filmova, i to u 10 hrvatskih gradova! Na programu je ukupno 37 projekcija sjajnih dokumentaraca, na najrazličitijim lokacijama – od nogometnog igrališta do muzeja i galerija.
Dodatnu snagu KineDok je ove sezone dobio kroz suradnju s riječkim projektom Europska Prijestolnica Kulture 2020 i njihovim programskim pravcem 27 susjedstva, a u okviru kojeg je najavljeno filmsko ljeto u “7 riječkih susjedstava” diljem Primorsko-goranske županije: Delnicama, Drenovi, Novom Vinodolskom, Lovranu, Krku i Unijama! Osim u Susjedstvima, KineDok dokumentarce gledajte i u Zagrebu, Varaždinu i Križevcima.
Projekt sedam europskih filmskih organizacija – KineDok, već četvrtu godinu za redom, za cilj ima zainteresirati širu publiku za dokumentarni film te razviti dijalog o društveno važnim temama i to izmještanjem projekcija van tradicionalnih kina te njihovim prikazivanjem na netipičnim lokacijama. Drugim riječima, film dolazi publici, i to na njihove omiljene lokacije – parkove, dvorišta, kulturne centre, nogometna igrališta, muzeje i galerije.
Uz omiljene stare lokacije: zagrebački Art Park, Galeriju K2 u Križevcima i Centar za mlade u Varaždinu, KineDok ovog ljeta dolazi na nove zanimljive i posebne lokacije: u staru gradsku jezgru Lovrana, u dvorište Zavičajnog muzeja Drenova, Dom kulture Novi Vinodolski, u kino Kariola u šumi u Malinskoj gdje se filmovi gledaju u “drive in” stilu, na nogometno igralište otoka Unije, (koje “fušari” i kao aerodrom), te u Nacionalni park Risnjak gdje će se projekcije gledati u srcu prirode, u nekadašnjoj kino dvorani Doma kulture.
Ulaz na sve projekcije je besplatan, više o svim KineDok filmovima, terminima i lokacijama projekcija doznajte na www.kinedok.net.
