Poziv na prijavu tekstova za novi broj časopisa Život umjetnosti 96/2015 na temu OD TERITORIJA DO SPECIFIČNOG MJESTA
Gostujući urednik: Nikola Bojić
Rok prijave sažetaka: 1. rujna, 2014.
Rok za završne tekstove: 1. veljače, 2015.
Više o časopisu:
http://www.ipu.hr/p/casopis-zivot-umjetnosti
Sažetke molimo slati na mail adresu uredništva: [email protected]
TEMA broja je odnos teritorija (territorial) i specifičnog mjesta (site-specific).
Ideja o svijetu kao globalnom selu, nastala sredinom prošlog stoljeća, do nas je doputovala tek kao ispražnjena floskula. U međuvremenu je dinamika suvremenog grada progutala fenomen sela, a globalnost suvereno prilagodila potrebama svakodnevnih političko–ekonomskih razmjena i ekspanzija. Istovremeno, urbanizam kao disciplina postao je ekskluzivni predmet povijesnog interesa, ustupivši mjesto urbanizaciji, koja, vođena logikom kasnog kapitalizma, teritorij tretira isključivo kao prostor neiskorištenih resursa. Razumijevanje složenog odnosa između globalnog i lokalnog, toliko važno za pozicioniranje na geopolitičkoj mapi prošlog stoljeća, radikalno je sažeto u mogućnosti osobne geolokacije unutar sučelja Google mapa. Kasnomodernistički utopijski san o nadklasnim vezama među ljudima rasplinuo se u klastere unutar socijalnih mreža, jasno odijeljenih najsvježijim verzijama programskih i društvenih kodova.
Uostalom, što može konstruirati društvene i kulturne kodove unutar jednog teritorija koji je tijekom prošlog stoljeća prošao kroz različite faze dekonstrukcije? Drugim riječima, koliko smo uopće kadri promišljati vlastite teritorije svedene na točke i fragmente raspršene s jedne i s druge strane granice: one psihološke, nacionalne, socijalne, kulturne i ekonomske? Iako smo danas povezaniji nego ikad prije, kontinuiranim procesima deteritorijalizacije izgubili smo tlo pod nogama i ponekad se čini da je čitav životni prostor koji nam je nekad bio na raspolaganju sveden tek na jednu točku.
Ako je kraj 20. stoljeća obilježila pulsacija između globalnog i lokalnog, početak 21. stoljeća sve više obilježava dvostrani pomak: od točke, tj. specifičnog mjesta, do (globalnih) teritorija i natrag. Taj je pomak u svojoj biti, dakako, politički, i za sobom povlači čitav niz važnih sociokulturnih implikacija. Ipak, većina njih sabire se u dva osnovna pitanja: na koji način prepoznati i djelovati na točke koje imaju potencijal za (re)generaciju čitavog teritorija, te kako (re)imaginirati sam teritorij s intencijom mijenjanja realiteta svake pojedine točke?
U posthumnoj eri urbanizma nove prostorne prakse preuzimaju riječ, ne biraju sredstva ni medije, geografija mutira u sasvim novi sustav prostornog razumijevanja realnosti koji slobodno klizi iz jednog mjerila u drugo.
TRANSMEDIJALNOST
U najširem smislu shvaćena, tema ovog broja Života umjetnosti fokusira se na različitost prostornih praksi koje presijecaju i/ili povezuju različite interesne sfere; od (ex)urbanizma, krajobrazne arhitekture (infrastrukture), land arta, informacijskog dizajna, tj. vizualizacije podataka, suvremene tehnologije (GIS analytics&coding, smartphone apps, mixed-reality cities), sve do public arta, site-specific instalacija, performansa i sl.
GEOGRAFIJA
U kontekstu teme, geografija je tretirana kao medij izražavanja i kao fleksibilan teorijsko-istraživački okvir, odnosno alat. Priroda geografskog promišljanja ima za cilj oprostoriti različite ne-geografske koncepte, pri čemu se ona sama kao znanost povlači u drugi plan prepuštajući primat hibridnim tvorevinama, poput urbane geografije, psihogeografije, mentalne geografije, memorijalne geografije, eksperimentalne geografije, političke geografije, geografije tijela i sl.
MAPIRANJE
Autori tekstova u ovom broju Života umjetnosti pozvani su da sami ili u suradnji s umjetnicima/dizajnerima oblikuju jednu originalnu mapu kao vizualizaciju konkretnog sadržaja, metodološkog ili kognitivnog procesa, teorijskog koncepta, realnog ili imaginarnog prostora koji proizlazi iz njihovog istraživačkog angažmana. Autori imaju slobodu sami odabrati medij, format i vizualni stil mape.
IZLOŽBA
Budući da će mape operirati kao vizualni otisci osobnog mentalnog prostora njihovih autora, ali i samih tema koje autori problematiziraju, namjera je da se mape kao izdvojena cjelina predstave na tematskoj izložbi.
Takav izložbeni koncept cilja istražiti mogućnosti pretapanja teza časopisa u realni prostor, odnosno mogućnosti transformacije samog časopisa u jedinstveni teritorij konstruiran od specifičnih tematskih točaka.
