U zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti u četvrtak, 27. travnja otvorena je retrospektivna izložba Brace Dimitrijevića, koja obuhvaća sve najvažnije faze stvaralaštva jednog od pionira konceptualne umjetnosti s uspješnom međunarodnom karijerom. Djelo Brace Dimitrijevića i njegovo osmišljavanje pojma Posthistorija 1976. izravno su utjecali na dvije vodeće tendencije u suvremenom umjetničkom diskursu, od kritičkih praksi u javnim prostorima do intervencija u muzejskim kolekcijama. Konstantne preokupacije njegova rada – temu relativnosti povijesti i povijesti umjetnosti, kao i fenomen slučajnosti – Dimitrijević ovom prilikom predstavlja ranim djelima kao i novim radovima, kreiranim upravo za ovu izložbu čiju kustosku koncepciju potpisuje Snježana Pintarić.
Međunarodni ugled Braco Dimitrijević stekao je fotografskim portretima nepoznatih ljudi, „slučajnih prolaznika“, koje je, uvećane do divovskih razmjera, postavljao u javni prostor po gradovima Europe i Amerike, na pročelja i oglasne ploče – na mjesta inače namijenjena političkim ili reklamnim porukama. Počevši od 1976. za svoje instalacije koristi djela starih i modernih majstora od Rubensa do Picassa, od Moneta do Maljeviča, koje naziva Posthistorijski triptisi, a tijekom više od četiri desetljeća načinio je oko 500 Triptychos Post Historicus instalacija u mnogim muzejima uključujući, između ostalih, Tate Gallery u Londonu, Guggenheim Museum u New Yorku, pariški Louvre, Centre Georges Pompidou u Parizu, Ludwig Museum Köln, Museum Moderner Kunst u Beču, Van Abbemuseum u Eindhovenu i Musee d’Orsay u Parizu.
Muzej suvremene umjetnosti pratio je njegov rad Brace Dimitrijevića od njegovih početaka te se u zbirkama MSU-a nalaze neki od Dimitrijevićevih ključnih radova: Slučajni prolaznik iz 1971., Tripychos Post Historicus (sa Šumanovićem) iz 1982. kao i njegov rad na fasadi MSU-a Posthistorijski diptih, kojeg je umjetnik donirao Muzeju 2009. godine. Umjetnikova izjava „Louvre je moj atelje, ulica moj muzej“ naglašava jednaku važnost koju daje ovim mjestima djelovanja: i u javnom gradskom prostoru i u muzejskoj instituciji on s jednakim entuzijazmom ruši ustaljena pravila da bi uspostavio nove poetske strukture. U cijelom Dimitrijevićevom plodnom opusu uočljiv je dosljedan antiautoritarni dijalektički stav koji do promatrača dopire prvenstveno snagom umjetnikovog humanizma i humora.
Izložba je otvorena do 21. lipnja.
Foto: via MSU Zagreb
