Proteklog je vikenda na zagrebačkom Agronomskom fakultetu zatvoreno drugo izdanje festivala Open House Zagreb. Nakon uspjeha prošlogodišnjeg izdanja, ovogodišnji Open House Zagreb, održan od 18. do 20. listopada, još jednom je ponudio drugačiji dožilvljaj zagrebačke arhitekture. Nakon lanjskog izdanja i razgledavanja 35 odabranih građevina, kako ističu organizatori, drugo izdanje festivala postavilo je još viši standard. U tri dana festivala, građani i turisti istražili su brojne arhitektonske dragulje grada, uživajući u prilici da kroz osmišljena vodstva profesionalaca iz struke, istaknutih arhitekata, povijesničara umjetnosti i konzervatora, istraže odabrane objekte, ne samo arhitekturu, nego i bogatu povijest i kulturu koja je oblikovala Zagreb.
Drugo izdanje festivala bilo je tematski raznoliko, tema Revitalizacija arhitektonskog nasljeđa fokusirala se na objekte koji su prošli kroz procese obnove, a otvarajući atraktivnu i itekako aktualnu temu široj javnosti, ističući specifične izazove rekonstrukcije zgrada oštećenih zagrebačkim potresom. Tema Viktor Kovačić pružila je priliku zaviriti u arhitekturu oca moderne hrvatske arhitekture, slaveći na taj način stotu obljetnicu njegove smrti i sto pedeset godina od njegova rođenja. Tema Urbane cjeline poslužila je kao vodič kroz one dijelove današnjeg Zagreba koji često ostaju na marginama turističkih tura, ali su ključne za razumijevanje razvoja gradskih cjelina i urbanih zajednica, primjerice posjeti Cvjetnom naselju i spomen parku Dotrščina, između ostalih, omogućila je građanima da dožive same prostore i shvate perspektive njihove povijesne i društvene uloge. U sklopu programa Susret s arhitektom odvijali su se moderirani razgovori s iznimno značajnim arhitektima koji su obilježili pojedine epohe, a tijekom tri dana festivala u Susretima su sudjelovali arhitektica Hildegard Auf-Franić te arhitekti Branko Silađin i Milan Šosterič.
Zamišljen kao promocija najatraktivnijih zagrebačkih arhitektonskih djela te susret građana s arhitektima, građevinarima, investitorima i vlasnicima objekata, Open House Zagreb festival u tri dana i 85 termina na 41 lokaciji te ukupno 2000 posjetitelja i u svom drugom izdanju, kako napominju organiztori, nadmašio je sva očekivanja. Teme koje su ove godine bile u fokusu – od revitalizacije baštine preko valorizacije djela jednog od najznačajnijih hrvatskih arhitekta iz perioda moderne do šetnji urbanim cjelinama – otkrile su nova mjesta i nove priče, proširujući znanja o gradu. Zagovarajući najkvalitetniji i najodrživiji okoliš Festival OHZ istodobno potiče građane da budu dio urbanog procesa osiguravajući si aktivnu ulogu u formiranju te brizi o izgrađenom svijetu koji pripada njihovoj svakodnevici. Kao Festival arhitekture, OHZ primiče širok pristup gradu, mjestima, ljudima, projektima, sustavima i idejama koje definiraju Zagreb i njegovu budućnost.
U realizaciji programa sudjelovalo je 45 stručnih voditelja: projektanata obnove, arhitekata, urbanista, povjesničara umjetnosti, antropologa i kustosa. U godini velikih obljetnica posjetiteljima su imali priliku približiti i bolje upoznati realizacije Viktora Kovačića, ali i skrenuti pažnju na potrebu obnove koju pojedine građevine zaslužuju. Pokazani su i dobri primjeri revitalizacije i obnove muzejskih i obrazovnih institucija, a u razgovoru s arhitekticom Hildegard Auf Franić potaknute su i rasprave o mogućim urbanističkim rješenjima u gradu. Arhitekt Milan Šosterič pojasnio je proces, ali i nadahnuća pri realizaciji Muzičke akademije, kao i kompleksnost projekta jedne takve građevine. Arhitekt Branko Silađin skrenuo je pažnju na život u centru grada nekada i danas, broj i veličinu kućanstava koji obitavaju u centru kao i potrebu da centar ostane produljeni dnevni boravak dostupan svim građanima.
Nastavljajući se na izniman uspjeh prvog Open House Zagreb festivala druga je festivalska sezona bila koncipirana oko nekoliko tematskih cjelina: Revitalizacija arhitektonskog nasljeđa, Viktor Kovačić i Urbane cjeline, a tijekom tri dana građani i turisti uz stručno vodstvo obišli su ukupno 41 arhitektonski atraktivan i značajan objekt: Umjetnički paviljon, Kuću Kallina, stambeno poslovnu zgradu Radovan, Palaču Zagrebačke burze za robu i vrednote, Peti kupe, crkvu sv. Blaža, kompleks Instituta Ruđer Bošković, gimnaziju Tituša Brezovačkog, Cvjetno naselje, dvije stambene zgrade u Padovčevoj 8, Samostan sestara milosrdnica s crkvom sv. Vinka Paulskog, OŠ dr. Ivan Merz, Dječji vrtić Vjeverica, stambenu zgradu Oršić – Divković, stan Viktora Kovačića, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Jezuitski trg, zgradu Radničkog sveučilišta “Moše Pijade”, Eurotower, Fakultet političkih znanosti, rekonstrukciju i nadogradnju poslovno-stambene građevine u Petrovoj, zgradu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Grad mladih, Kuću Frank, Kuću Slavex i Svačićev trg, ex Kuću Wasserthal, Hrvatski prirodoslovni muzej, stambeno-poslovni sklop Nadarbine zagrebačke nadbiskupije, Voćarsko naselje, višestambene zgrade u Zorkovačkoj, Naselje Istrana i invalida, Rokov perivoj, Sabornu crkvu Preobraženja Gospodnjeg, Spomen park Dotrščinu, Ulicu grada Vukovara, Zapruđe, Dežmanov prolaz, Multifunkcionalni prostor Kontejner, Zeleni paviljon – studentski restoran uz Agronomski fakultet, Agronomski fakultet, stan arhitekta Branka Silađina i Muzičku akademiju u Zagrebu.
Festival Open House je globalna manifestacija koja nastoji otvoriti vrata arhitektonski značajnih građevina široj javnosti, pružajući besplatan pristup prostorima koji su obično zatvoreni ili ograničeni za posjetitelje. Osnovan je 1992. godine u Londonu, a s vremenom se proširio na više od 50 gradova širom svijeta, a od prošle godine i Zagreb. Cilj festivala je povezati građane s arhitekturom njihovih gradova, potičući ih da preispitaju ulogu prostora, zgrada i javnih površina u svom životu.
Značaj festivala Open House leži u njegovoj edukativnoj i kulturnoj misiji. Otvaranjem različitih tipova građevina – od historijskih zdanja do suvremenih arhitektonskih ikona – Open House festival omogućava ljudima da istražuju slojevitost arhitekture, urbanog dizajna i naslijeđa na način koji je neposredan i pristupačan. Ovaj format okuplja stručnjake iz područja arhitekture, povijesti umjetnosti i urbanizma, kao i volontere, stvarajući platformu za dijalog između arhitektonske struke i šire javnosti. Tako festival direktno doprinosi popularizaciji arhitekture i podizanju svijesti o očuvanju kulturnog naslijeđa i značaju promišljenog urbanističkog razvoja.
Inovativnost Open House festivala je u njegovom inkluzivnom i otvorenom pristupu. Dok mnoge kulturne manifestacije ostaju ograničene na specifične grupe, Open House nastoji biti dostupan svima. Umjesto pasivnog promatranja, posjetitelji festivala dobivaju priliku sudjelovati u vođenim turama, postavljati pitanja, pa čak i sudjelovati u diskusijama s arhitektima i urbanistima. Time festival ne samo da promiče razumijevanje arhitekture, već građanima daje osjećaj vlasništva i odgovornosti prema javnim i privatnim prostorima njihovih gradova.
Ulazak šire javnosti u značajna arhitektonska djela hrvatske arhitektonske baštine ima ključnu ulogu u jačanju kolektivne svijesti i građanskog odgoja o značaju prostora u kojima živimo, naročito danas kada se arhitektura, nažalost, pogrešno i nepravedno sve češće svodi na tržišne vrijednosti, površnu estetiku i brzinu izgradnje. Kada građani dobiju priliku da uživo istraže te uz stručna vodstva nastoje razumjeti ove i ovakve prostore, mogu osjetiti koliko su pažljivo promišljeni elementi – bili oni proporcije, materijali, osvijetljenja, detalji ili druge arhitektonske posebnosti u izabranim objektima, ili urbanističke odluke u planiranim potezima – utjecali na stvaranje legendarnih, kvalitetnih, hvaljenih i nagrađivanih primjera arhitektonske ostavštine. Iskustva popus Open House Zagreb nisu samo estetska, već i edukativna.
U današnjem kontekstu, kada kapitalizam često nameće pritisak na brzinu i ekonomičnost izgradnje, vrijednost arhitekture kao javnog dobra nerijetko se stavlja u drugi plan. Značaj festivala poput Open Housea je upravo u tome što građanima omogućuje da dožive arhitekturu kao oblik kulturnog naslijeđa, prepoznaju njen povijesni kontinuitet i osvijeste važnost očuvanja kvalitete u građenju novih prostora. Ulaskom u znamenite građevine, građani stječu sposobnost kritičkog promišljanja o prostoru i shvaćaju koliko je važno očuvati karakter i identitet grada. Takvo iskustvo omogućuje im da bolje razumiju što znači živjeti u okruženju oblikovanom promišljenom arhitekturom, ali i da prepoznaju opasnosti od gubitka te vrijednosti u suvremenim graditeljskim praksama.
Sve informacije o festivalu dostupne su na službenoj mrežnoj stranici openhousezagreb.org.
