Performing the Museum

autorica: Ana-Marija Koljanin

Kontinuirana vremenska traka koja povezuje i predočuje bazu informacija o svim aktivnostima tijekom protekle dvije godine u okviru međunarodne suradničke platforme četiri muzejske institucije pod nazivom „Performing the Museum“, prvo je što se može ugledati na web-stranici projekta koja arhivira sve susrete, sudionike, radne sastanke, umjetnička i kustoska istraživanja i metodologije, participativne projekte, izložbe, prezentacije, seminare, simpozije, radionice, razgovore, predavanja, dokumentaciju i publicirane materijale, a počinje krajem 2014. te završava početkom 2017. godine.

Muzej suvremene umjetnosti (Zagreb), Muzej savremene umetnosti Vojvodine (Novi Sad), Fundacija Antoni Tàpies (Barcelona) i Muzej moderne i suvremene umjetnosti Koroška (Slovenj Gradec) su u okviru opsežnog dvogodišnjeg projekta, sufinanciranog sredstvima iz programa Kreativna Europa Europske unije, inicirali razvijanje više istraživačkih problema, a sam je završetak projekta ujedno povod ne samo za osvrt nego i nastavljanje započetih istraživanja, što naglašavaju i urednici knjige “Performing the Museum. The Reader “(link za download), Aleksandra Sekulić i Dušan Grlja, publikacije koja dokumentira pojedine segmente projekta, uključujući metodologije, promišljanja i zaključke kustosa i umjetnika uključenih u radne procese, kao i tekstove pozvanih autora koji problemima pristupaju ‘izvana’ i s različitih kritičkih pozicija.

* Noćna straža, 2015 © Uroš Abram

Projekt „Performing the Museum“ osmišljen je kako bi uključene muzejske institucije pokušale preispitati i reevaluirati svoje postojeće resurse u smjeru generiranja novih mogućnosti djelovanja, pri čemu bi se pojedini specifično postavljeni ciljevi razvijali uspostavljanjem kontinuiranog dijaloga s javnošću kroz serije prezentacija, novih umjetničkih produkcija, istraživačkih, edukacijskih i radioničkih projekata.

* D.Martinis_Art Guard_1976_Ludwig Museum Budapest installation

Upravo u tom smislu, završnoj publikaciji projekta i treba pristupiti prije svega kao čitanci i radnom materijalu ovog specifičnog projekta, jer osim što daje korisne prikaze ostvarenih istraživanja, samim sudionicima otvara prostor kritičke samorefleksije i uočavanja pozitivnih ishoda i neuspjeha, uspjeha i pogrešaka, ispravaka i poboljšanja u izvođenju pojedinih eksperimenata, metoda ili praksi. Važno je napomenuti kako urednici, naravno, ne gube iz vida ogromnu i stalno rastuću brojnost publikacija koje se kritički bave problemom muzejskih institucija unatrag posljednjih dvaju desetljeća, te kako i polaze od činjenice da je riječ o tek jednoj od mogućih kolekcija tekstova koje specifičnim primjerima problematiziraju već davno postavljena i dugo otvorena pitanja, ovdje artikulirana kroz pojmove izvedbe/izvođenja: kako muzejske institucije ispunjavaju svoje javne uloge; kako se odnose spram postojećih kulturnih, društvenih i političkih okolnosti; kako doprinose edukaciji i sudjeluju u proizvođenju znanja; kako aktiviraju i uključuju javnost; kako ostvaruju dostupnost i pristupačnost svojih resursa, muzejskih zbirki i arhiva. Pri tome se izvođenje s jedne strane shvaća kao niz praksi kojima se kroz preosmišljavanje i eksperiment muzeji kontinuirano nastoje prilagoditi izmijenjenim društvenim zahtjevima, shvaćanjima i okolnostima, te s druge strane kao proces stalnog odmjeravanja i suočavanja s učinkovitošću svojih metoda.

* Z.Todorovic_Nacrt za jednu fenomenologiju iracionalnog, GPS drama_2016.

Prvo poglavlje knjige („From Dissolution of the Past to Meta-Future in the Meta-Musum“) obuhvaća ‘poglede izvana’ kroz suočavanje povijesnih paradigmi i suvremenih kritičkih pristupa u naročito poticajnim esejima Borisa Budena („In the Museum of Museums“) te Jelene Vesić i Vladimira Jerića Vlidija („Museum – Art – Education: Ways of Doing, Ways of Seeing, Ways of Thinking“). Potom se na specifičnim primjerima produkcije izložbi u pojedinim muzejskim institucijama obuhvaćenim projektom analiziraju momenti institucionalne samorefleksije i predlažu modeli konstituiranja dugoročnih procesa učenja uključivanjem izvanjskih aktera u rad institucija, primjerice u izlaganju Aide Sánchez de Serdio Martín („Imagining the Relational Museum: Institutional Destabilization, Pedagogies and Archives“), dok u poglavlju koje razmatra javni pristup arhivima („Interface of Disruption“) posebno treba istaknuti iscrpnu kritičku analizu „Performativity as a Modus Operandi“ Oriola Fondevilla o iskustvima rada s muzejskim arhivima različitih grupa sudionika u projektima Fundacije Antoni Tàpies: „Arts Combinatòres“ i „Open-Suorce Prototypes“ te izložbe unutar arhiva realizirane u okviru projekta „Performing the Museum“ : „How to Do Things with Documents“.

*Škart, Moments of mistake, 2015

Zagrebački Muzej suvremene umjetnosti dobio je vodeću ulogu u poglavlju posvećenom izazovima s kojima se muzej susreće istražujući svoju povijest na temelju arhivske građe, s fokusom na istraživačkom i kustoskom radu Jasne Jakšić i konzervatorskom i restauratorskom radu Mirte Pavić, što je rezultiralo cjelovitim predstavljanjem restaurirane „Didaktičke izložbe“ iz 1957., pionirskog edukativnog projekta osmišljenog u formi putujuće izložbe koji je bio namijenjen edukaciji publike o suvremenoj i apstraktnoj umjetnosti. Ana Kutleša je pak iscrpno istražila ekonomske, društvene i političke uvjete ranih 1960-ih unutar kojih se iscrtava povijest stvaranja arhiva tadašnje Galerije suvremene umjetnosti, današnjeg MSU-a. Tim je istraživanjima pridodana i studija Branke Benčić o Motovunskim video susretima kao važnom poticatelju razvoja video medija u izvaninstitucionalnim uvjetima.

*Lua Coderch_Night in a Remote Cabin Lit by a Kerosene Lamp, 2015

Kritički zbornik Performing the Museum. The Reader objavljen je u izdanju Muzeja savremene umetnosti Vojvodine, te je predstavljen u programu simpozija u MSUV-u, kada je otvorena i izložba „Arhiv i moć II“ kustosica Sanje Kojić Mladenov i Gordane Nikolić (prvo izdanje izložbe ostvareno je 2015.). Izložba je izdvojila umjetničke radove koji se bave istraživanjem muzejskih zbirki, rehistorizacijom i reinterpretacijom privatnih ili javnih arhivskih cjelina i njihovih diskurzivnih slojeva, kao i umjetničkim intervencijama u kontekstu analize odnosa institucije i njene simboličke moći u kreiranju narativa. Predstavljeni su radovi Nike Autor, Lúe Coderch, Fokus Grupe, Dalibora Martinisa, Ise Rosenberger, kolektiva Škart i Zorana Todorovića.