Da se nekad dogodi da priroda oko nas ‘bolje’ brine o našoj povijesti, osigurava nam da pamtim, arhiviramo i iz svega toga učimo, pokazuje primjer iz daleke Rusije. Nedavno su arheolozi u starom gradiću Zvenigordu, nedaleko od Moskve, prilikom radu na restauraciju i obnovi mjesne katedrale, otkrili neočekivani segment sakriven na mjestu na kojem su najmanje očekivali. Pronašli su hrpu rastrganih no itekako dobro očuvanih dokumenata, papira i informacija, starih preko stotinu godina. Mjesto pronalaska je gnijezdo, a radi se o papirnatim materijalima koje su kroz desetljeća sakupljale ptice te od njih savijale svoja brojna gnijezda u potkrovlju zgrade. Iako su mnogi sakupljeni papiri, a čine ih novinski isječci, novčanice tamošnjih valuta ili omoti od hrane zgužvani i poderani, ptičjim kljunovima pretvoreni u komadiće, sadržaj koji su arheolozi zatekli unatoč ‘uništenju’ od strane životinja još su uvijek čitljivi te otkriva izvorne datume koji sežu na početak 19.stoljeća.
Pomalo lucidno i umalo Hitchkokovsko otkriće dogodilo se dok je tim arheologa radio na restauraciji upravo krova lokalne katedrale Uznesenja Blažene Djevice, koja datira iz 15. stoljeća. Dimitry Sedov, direktor odjela za istraživanje pri povijesnom i arhitektonskom muzeju, odgovoran za zadatke, u objašnjenju onog što su pronašli navodi kako su za gradnju gnijezda zaslužne ptice iz porodice ptica čiope i jackdaws. Jedan od restauratora, arheolog Aleksej Alekseev, viši suradnik u muzeju, fotografirao je većinu raskomadanih papirića. Najstariji papirnati ostaci vjerojatno potiču iz davne 1830. godine, kada je spomenuti krov crkve bio popravljan. Mnogi nađeni papirnati artefakti su se jednostavno mogli datirati zbog sadržaja koji je na njima apliciran, a sadrži informacije o datumu i godini nastanka, a posebna zanimljivost je da su unatoč desetljećima izloženim raznim vremenskim uvjetima prilično dobro očuvani. Stranice jednog pronađenog kalendara, primjerice, potiču iz 1916. godine, a među nalazima se ističu i komadi rukom pisanih pisama, iz čijih se kaligrafskih rukopisa jasno iščitava da je riječ o pogubljenim pripadnicima tadašnje ruske aristokracije. Neka od njih označena su osobnim štambiljima i fragmentima voštanih personaliziranih pečata.
Ostali pronađeni dokumenti zapisano i precizno svjedoče o raznovrsnim gradskim, građanskim, vjerskim ili obrazovnim situacijama i poslovima, pa su se tako u hrpicama našli ostaci autobusnih karata, ugovori o isporukama, bilježnice učenika, diploma, župnih knjiga. Pored službenih papirnatih dokaza, otkriveni su i stari omoti slastica koje datiraju iz kraja 19. i početka 20.stoljeća. Također je nađena, te u izvrsnom stanju očuvana kutija cigareta ruskog proizvođača “Tary-Bary”, koja ilustrativno prikazuje tri muškarca u dubokom razgovoru, što je kasnije prepoznato kao kopija slike “Lovci odmaraju” ruskog realista Vasil Grigporevich Perova iz 1871.
Mnogi artefakti poslani su u laboratorij na daljnje istraživanje. Nakon toga će se moći dobiti puno točnija prosudba, no ovakvi preliminarni rezultati već sada nude zanimljivu paletu informacija, te intrigantan pogled na svakodnevicu starog ruskog gradića, koji se iščitava iz otpada sakupljanog kroz desetljeća i mnoge generacije nesvjesnih pernatih arhivista.
*Portal Vizkultura.hr i objave pod temom“Vizualne umjetnosti u medijima” sufinancirane su sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije
