Urbana područja vole se dičiti kulturnim sadržajima: opernim kućama, kazalištima, kulturnim centrima, glazbenim dvoranama i galerijama. Svaki povjesničar, umjetnik, kritičar, kustos, građanin i turist to mogu potvrditi. Takvi javni prostori kulturni su resursi koji oplemenjuju grad, daju mu na prestižu, izdvajaju ga među ostalim gradovima ili ga čine (kulturnim) središtem. Ipak, tek prirodna pojava nezavisne scene daje mu taj legitimitet, čini ga kulturno bogatim, raznovrsnim i vrijednim. Ta scena ima komponentu akcije kroz želju da stvara, djeluje i ispolji kreativnost, a s druge strane posjeduje karakteristiku reakcije na aktualne, moderne, mainstream institucionalne umjetničke i društvene trendove. Ovaj kulturni sraz, koji je rijetko usklađen po sredstvima, poticajima i medijskoj prisutnosti, vodi do neprekidne borbe za vidljivost i bolje uvjete scene. Upravo postojanje ove bitke potvrđuje postojanje jasnih kulturnih točaka, snažnih tendencija koje čine kulturnu sliku jednog urbanog prostora. Nezavisna scena prirodno je uvijek na rubu; nesigurna, nestalna, promjenjiva, kao plamen kojem na najmanji vjetar, propuh praznih birokratskih ureda, prijeti gašenje. Ta nesigurnost koju karakterizira prekarijat, život od projekta do projekta, te ovisnost o poticajima, zahtjeva poziv pojedinaca koji se uključuju aktivno na nezavisnu scenu svjesni da će dobiti manje nego su uložili. Upravo taj zalog daje osjećaj pripadanja i obavezu brige za prostore u kojima mogu djelovati, u kojima se mogu izražavati što pokazuje da je potreba za (umjetničkim) stvaranjem imanentna ljudskom rodu, ona zbog koje su spremni žrtvovati komfor, slobodno vrijeme i uložiti vlastiti novac ako je potrebno.
*Dom mladih / foto: Dinko Peračić (iz arhive Platforme 9,81)
Priča o nezavisnoj sceni Splita nužno je vezana uz mitski prostor Doma mladih, uz taj golemi arhitektonski titan kojem je, ako ćemo se držati simbolike grčke mitologije, bliža sudbina Prometeja koji se uporno otimao i oporavljao dok ga je svaka politička garnitura pomalo jela, dijelila po volji i ostavljala zapuštenog na kraju. Prostor je to oko kojeg su se desetljećima lomila koplja, prebacivale odgovornosti, organizirala neuspješna uređenja i koji je s vremenom postao metafora neurednog vođenja i simbol loše gradske uprave.
Ipak, Dom mladih je danas, tridesetak godina od prvotne ideje i potrebe mladih da dobiju prostor za okupljanjem, jedan od 7 najvidljivijih društveno-kulturnih centara u Hrvatskoj razvijenih po modelu sudioničkog upravljanja kojeg podržava Zaklada Kultura nova i Ministarstvo kulture kroz natječaj “Kultura u centru”. Svojevrsni povod ovom članku, uz kratki pregled povijesti Doma mladih, također je približavanje kraju dvogodišnjeg projekta Gradimo Dom zajedno koji je još jedna točka ka uspostavljanju jasnijih, demokratskijih odnosa u Domu mladih što bi za posljedicu trebalo imati bolje upravljanje, ali i uključivanje šireg kruga ljudi u djelovanje.
Pisati o pojavi nezavisne kulture u Splitu, prostoru Doma mladih, a s osvrtom na projekt Gradimo Dom zajedno, zahtijeva nelinearni pristup, povratak u sve one ključne trenutke koji su bili odlučujući za razvoj Doma mladih i nezavisne splitske scene kako bi se stekao bolji uvid u etape koje su prethodile ovom projektu. Ideja koja je rezultirala dobivanjem Doma mladih pojavila se prije nekih tridesetak godina iz jednostavne potrebe da mladi dobiju prostor u kojem se mogu okupljati i prostorije u kojima mogu djelovati. Autori brošure Gradimo Dom zajedno: Praksa razvoja sudioničkog upravljanja u Splitu Blanka Čop i Igor Mihovilović pronalaze u arhivi Slobodne Dalmacije iz 1990. godine izvještaj o “grupi splitskih omladinaca” koji pod geslom “hoćemo 100 kvadrata” organiziraju peticiju na splitskoj Pjaci. Traže od grada Splita mjesto za okupljanje s jednim jasnim i artikuliranim zahtjevom za prostorom minimalne veličine 100 metara četvornih s grijanjem, strujom i sanitarnim čvorom za organizaciju koncerata, izložbi, prodaju nezavisnih glazbenih izdanja, za predavanja i druge aktivnosti. Sljedeći važan događaj za Dom mladih dogodio se pred ljeto 1994. godine kada je grupa mladih okupljenih u kolektivnu umjetničku platformu “Nova hrvatska umjetnost” poduzela višemjesečni proces čišćenja i uređenja prostora unutar Doma mladih kako bi se održao prvi i jedini Art Squat. Iako se nije nikada ponovio, ovaj događaj ostao je upisan u kolektivno sjećanje kao pokretač nadolazećih suvremenih umjetničkih praksi koje su se pokazale ključnima u izgradnji nezavisne kulturne scene grada Splita. Krajem 90-ih iz potrebe za okupljanjem i ujedinjenjem rasute nezavisne scene nastala je Koalicija udruga mladih i prva jasno definirana borba za Dom mladih koja je bila usmjerena na cijelu zgradu, a ne na 1 000 četvornih metara podruma koji čine tek 10 posto zgrade. Bila je to prva faza djelovanja KUM-a koju su vodili pojedinci s dužim „stažem“ na nezavisnoj sceni, a napredak u upravljanju potvrđivao se u tome što su se odluke donosile konsenzusom, direktnim glasovanjem članica Upravnog odbora. Narednih godina brojne donacije pridonijele su tome da prostor bude temeljito uređen; od sanitarnih čvorova, do struje, računala i nabave druge tehničke opreme. KUM se s vremenom orijentirao na rad s mladima te se pojavila potreba za okupljanjem udruga kojih je sada bilo još više. Tako je došlo do osnivanja Platforme Doma mladih 2012. godine.
PDM djeluje kao zagovaračka platforma na lokalnoj razini s ciljem da osmisli adekvatan model upravljanja prostorom Doma mladih istovremeno se zauzimajući za transparentniju i kvalitetniju podjelu sredstava predviđenih za kulturni sektor. Upravo je PDM korisnik projekta Gradimo Dom zajedno koji je jedan od financiranih projekata u okviru natječaja “Kultura u centru – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi”. Razdoblje provedbe projekta je od 1. prosinca 2018. do 30. studenog 2020. godine, a ciljevi su ukratko: ojačati administrativne i stručne kapacitete, te suradnju javnog i civilnog sektora grada Splita u području sudioničkog upravljanja u kulturi, unaprjeđenje postojećeg modela suradnje i upravljanja Domom mladih kroz osmišljavanje participativnog modela, promocija Splita i Doma mladih kao kulturno-umjetničkog centra, te produkcija i prezentacija kulturno-umjetničkog i edukativnog programa.
Kako bismo dobili uvid u to kako je izgledala provedba projekta Gradimo Dom zajedno razgovarali smo s voditeljicom projekta, Stefanom Došen.
*Dom mladih / foto: Damir Žižić
► Budući da se bližimo kraju projekta Gradimo Dom zajedno kako biste procijenili uspješnost u ostvarivanju ciljeva zacrtanih prije dvije godine kada je projekt krenuo u realizaciju?
Stefana Došen: Projekt je vrlo ambiciozno zamišljen i temelji se na nekoliko ključnih ciljeva, a to su razvoj programa i suradnje u Domu mladih, jačanje kapaciteta svih uključenih dionika i ono najbitnije, uspostava sudioničkoga upravljanja. Osim toga, planirano je uređenje multifunkcijskog prostora od 200 metara četvornih koji će se koristiti za provedbu raznih programa, ali i kao coworking prostor. Sve navedeno doprinosi boljoj vidljivosti Doma mladih i uključenih aktera, ali i transformaciji postojećih odnosa i uloga. Ta ideja je, na samom početku, okupila izvrstan tim kojeg čine predani i angažirani pojedinci koji su na svojim leđima iznijeli ovaj projekt. Tako da mogu reći da smo u tom pogledu imali velike sreće. Neke druge stvari nisu nam išle u prilog. Tu prvenstveno mislim na pandemiju COVID-19, koja je rezultirala izazovima financijske prirode, ali i promjenom u prioritetima uključenog javnog i kulturnog sektora. Svjesna svih otegotnih okolnosti, mogu reći da sam zadovoljna ostvarenim ciljevima i postignutim rezultatima.
► Smatrate li da se kroz ovaj projekt povećala kvaliteta suradnje i upravljanja među udrugama i organizacijama koje čine Platformu Doma mladih?
Stefana Došen: Suradnja je nešto na što sam najviše ponosna, ali to ujedno vidim kao najveći izazov. Raditi s ljudima ponekad zna biti iznimno zahtjevno, ali rezultati tih napora uvijek su značajni i predstavljaju temelj za daljnji rad i razvoj bilo kojeg sustava. Upravljanje među udrugama je već postojalo, no zajednički se radilo i radit će se na iznalaženju učinkovitijih i transparentnijih načina istog. Kao poseban benefit ističem što smo svi dobili priliku upoznati se s radom drugih organizacija, različitim načinima funkcioniranja te raznovrsnim i kvalitetnim programima koji se, uz veliki trud kontinuirano provode u uvjetima koji nisu uvijek odgovarajući. Na taj način stvorilo se uzajamno poštovanje, koje je rezultirao sjajnim suradnjama i provedbom preko 190 različitih programa.
*ROOM100 – predstava “Face Nord” / foto: Darko Škrobonja
► U kojoj mjeri je projekt Gradimo Dom zajedno utjecao na programske aktivnosti udruga i kako vidite da će se one u budućnosti odvijati?
Stefana Došen: Programske aktivnosti projekta definirane su prema prostorima u kojima se odvijaju; Beton kino, trg, Kocka, galerija… što je jedan jako otvoren i fleksibilan pristup. Drugim riječima, uključene organizacije mogle su same birati teme i sadržaje te je jedini uvjet bio da se uklope u osnovnu tipologiju: koncert, predavanje, filmski program, izložba, predstava i slično. Teško je govoriti o konkretnom utjecaju jer smo na ovaj način izbjegli rizik sadržajne formalizacije i omeđenja te omogućili prirodan razvoj programa i prethodno spomenutih suradnji. Što se tiče budućnosti, ona je neizvjesna u trenutnom kontekstu, ali uzimajući u obzir otpornost i kontinuitet rada organizacija koje djeluju u Domu mladih, ona nije upitna.
► Smatrate li da postoji nešto što nije izvedeno do kraja, a trebalo je biti, ili možda nije obuhvaćeno projektom? Postoje li neki planovi za budućnost koji bi doveli do bolje iskoristivosti prostora Doma mladih?
Stefana Došen: Situacija s pandemijom COVID-19 jako je utjecala na ionako delikatan proces unutarnje transformacije funkcioniranja Doma mladih te je u ovom trenutku neizvjesna integracija planiranog. Istaknula bih kako je za ovu vrstu napretka potrebna stanovita zrelost društva, svijest o važnosti kulture u životu jednog grada, međusektorsko povjerenje i stabilnost uključenih dionika, koja bi rezultirala odvažnošću za nove, neiskušane modele i sustave. Teško je graditi nešto novo u ovako neizvjesnim i turbulentnim vremenima. No u ove dvije godine stekli smo neprocjenjivo iskustvo tako da završetak projekta ne vidim kao kraj, već kao priliku za daljnji rad i unaprijeđenje.
► U kojoj ste mjeri zadovoljni suradnjom s Gradom Splitom i drugim partnerima na projektu?
Stefana Došen: Već sam prethodno spominjala suradnju i njenu važnost, a s obzirom na kompleksnost teme i temeljnu svrhu ovog projekta, mogu reći da se ostvarivala na više razina. Ona bazična, koja se odnosi na provedbu planiranih aktivnosti, kontinuitet i partnersku uključenost je bila sjajna. Sretna sam što sam imala priliku surađivati sa svim našim partnerima: FMFS, CEDRA Split, MKC, Grad Split i KUM. Svaki partner je na specifičan način pridonio ostvarenju planiranih aktivnosti. Mislim da je i Platforma Doma mladih, zahvaljujući ovom projektu, dobila status kompetentne i pouzdane organizacije što ranije nije bio slučaj ili bar ne u toj mjeri. Kao prilog tome, izdvajam zajedničke prijave na projekte s Odsjekom za međunarodne i EU fondove te Splitskom razvojnom agencijom RaSt. To je velika promjena koja odražava povjerenje koje smo uspjeli izgradili. Iznimno cijenim uspostavljene suradnje sa zaposlenicima Grada Splita, a posebno voditeljicom Odsjeka za kulturu, gospođom Ivanom Viđak Bjedov. Ona druga razina suradnje, koja je vezana za konkretne promjene uloga i raspodjelu odgovornosti i moći, mislim da nije ostvarena. Kao što sam prethodno rekla, mislim da je to rezultat različitih okolnosti, kojima smo na kraju definirani. Nadam se da će novo razdoblje omogućiti promjenu postojećih paradigmi i otvoriti vrata javno-civilnom partnerstvu u Domu mladih.
Također, budući da je Platforma Doma mladih korisnik projekta Gradimo Dom zajedno, razgovarali smo sa Sunčicom Fradelić, dopredsjednicom PDM-a.
*Filmska projekcija u skate parku, aktivnost FMFS-a u suradnji s KineDok-om, uz projekciju i razgovor s redateljem filma “King Skate” / foto: Darko Škrobonja
► Kako biste procijenili da je projekt Gradimo Dom zajedno utjecao na organizacije civilnog društva koje djeluju u Platformi Doma mladih? Jesu li se kroz ovaj projekt povezale, ostvarile suradnju ili je pak bilo određenih razilaženja i neslaganja?
Sunčica Fradelić: Projekt GDZ ima značajnu ulogu u procesu izgradnje Platforme i njenih članica, a određen utjecaj vrši i na partnerske organizacije uključene u projekt i korisnike Doma mladih koji nisu članovi. Samim time utječe na dio civilnog sektora koji većinom djeluje kroz područje kulture i umjetnosti. Projekt je omogućio nastavak prethodno prepoznatih potreba, te je tim slijedom podijeljen na programske aktivnosti i kapacitiranje organizacija, ulaganje u infrastrukturu i donošenje strateških dokumenata u suradnji s predstavnicima javnog sektora čija je svrha popraviti uvjete za djelovanje nezavisne scene okupljene oko Doma mladih, ali i šire. Kroz Platformu djeluje petnaest organizacija – suradnje, pa i neslaganja dio su svakodnevice i dio prirodnog procesa definiranja, rasta i razvoja svake zajednice.
► Što biste istaknuli kao najveće dobrobiti projekta?
Sunčica Fradelić: Projekt još uvijek nije okončan tako da nemam finalni odgovor. Vjerujem da će projektni rezultati doprinijeti realizaciji jakog i prepoznatljivog centra za produkciju, edukaciju i prezentaciju kulturno-umjetničkih i društvenih sadržaja te regulirati ključne faktore za uspostavu društveno-kulturnog centra kroz civilno-javno partnerstvo i sudioničko upravljanje.
► Kakvi su planovi za Platformu Doma mladih nakon završetka projekta Gradimo Dom zajedno?
Sunčica Fradelić: Platforma Doma mladih osnovana je kao neprofitna, nestranačka i participativna inicijativa za nezavisnu scenu koja kroz zagovaranje i aktivizam djeluje na osnaživanje i razvoj izvaninstitucionalne kulture. Iz te pozicije se prijavljuje na natječaje i u tom smislu će nastaviti svoje djelovanje, a svakim projektom koji provodi, osim što se bavi specifičnim projektnim zadatcima i projektnim ciljevima, provedba projekata pomaže i u otkrivanju i definiranju slabosti i snaga organizacije, na osnovu čega se izrađuje strateški plan i operativni plan za dalju artikulaciju djelovanja. U pitanju su kompleksni procesi čija budućnost ovisi o kapacitetima organizacije, odnosno o izvorima i vrsti financiranja.
*Gitarijada 2019. / foto: Darko Škrobonja
► U kakvom su stanju prostori u Domu mladih i smatrate li da su adekvatni za rad udruga? Ima li Dom mladih još iskoristivih, a praznih prostora, te, ukoliko ima, postoje li planovi za njih?
Sunčica Fradelić: Dom mladih sredinom sedamdesetih projektiran je kao centar za izvedbene umjetnosti i veći dio zgrade zauzima golemi dvostrani amfiteatar od kojih je samo jedna, ona manja strana, danas djelomično prilagođena za korištenje. Prilagodba i/ili naseljavanje dijela ostalih prostora u zgradi odvija se od sredine osamdesetih do danas pod raznim okolnostima i na različite načine mijenjajući osnovnu projektnu ideju prema postojećim potrebama. Cjelokupna površina zgrade iznosi oko 10.000 metara četvornih, ali sami prostori imaju različite kvadrature, različitu poziciju i tipologiju, a s obzirom na aktualne korisnike, nude razne programske aktivnosti i načine korištenja, kao i infrastrukturne uvjete – neke organizacije su ulaganjem vlastitih sredstava ili uz pomoć Grada uspjele osigurati (osnovne) uvjete za rad, druge nisu, u neke prostore uložio je isključivo Grad, dok se kroz aktualni projekt GDZ realizira novi multinamjenski prostor površine 200 metara četvornih u sklopu kojeg će Grad urediti i pripadajuće stubište. Upravo zbog potrebe za zajedničkom artikulacijom postojećih sadržaja i jasnijih, transparentnih uvjeta korištenja prostora i poboljšanja uvjeta za sve postojeće i nove korisnike, organizacije civilnog društva okupljene u Platformu Doma mladih odlučile su u suradnji s vlasnikom Doma mladih, Gradom Splitom i upraviteljem Doma, gradskom ustanovom Multimedijalni kulturni centar krenuti u uspostavu civilno-javnog partnerstva koje bi omogućilo optimalno korištenje javnog dobra, te dodatno uključivanje građana u procese odlučivanja. U praksi bi to značilo da je Grad u potpunosti prepoznao značaj i ulogu civilnog sektora u suvremenom društvu, potpomaže ga i putem svojih predstavnika zajedno s predstavnicima civilnog sektora donosi odluke o upravljanju zgradom čime bi se regulirala i upotreba i namjena onih prostora koji još uvijek nisu u funkciji.
Dom mladih, taj masivni simbol splitske nezavisne kulturne scene (s)rastao je i sazrio zajedno s tom scenom i postao neodvojiv dio nje. Razni društveni problemi: politička situacija, slaba suradnja između javne i civilne vlasti, kriza demokracije, nedostatno uređenje prelamali su se preko njegovih leđa dugi niz godina, a negativno reflektirali na nezavisnu kulturnu scenu. U ovom svjetlu, možemo zaključiti kako je projekt Gradimo Dom zajedno umnogome pomogao pri unapređenju upravljačke prakse Doma mladih, porastu demokratičnosti društva u vidu uključivanja raznih sudionika kao i u dijagnosticiranju ključnih točaka na kojima će se budući razvoj Doma mladih morati temeljiti. Ipak, ovaj projekt i ovaj proces ne treba shvatiti u konačnom smislu, već kao temelj na kojem će Dom mladih, te udruge okupljene u njemu, morati nastaviti raditi i surađivati kako bi nalazili najadekvatnija rješenja za korištenje prostora, upravljanje, za povoljnu suradnju zasnovanu na kooperaciji javnog, civilnog sektora i građana, a sve kako bi šira lokalna zajednica imala priliku konzumirati bogate sadržaje koje buntovna, žilava i autentična splitska nezavisna scena može ponuditi.
*Radio škola u organizaciji community radija KLFM / foto: Tina Ljubenkov
Razgovarao: Dario Dunatov / sve tekstove ovog autora čitajte na linku
Više informacija o projektu Gradimo Dom zajedno i partnerskim organizacijama potražite na sljedećim poveznicama:
Gradimo Dom zajedno
Platforma Doma mladih
FMFS
MKC Split
Cedra
Koalicija udruga mladih / KUM
Zahvaljujemo Stefani Došen i Sunčici Fradelić na ustupljenim vizualnim materijalima.
*Tekst je dio Vizkulturinog projekta “Vizkulturiranje društva 2020.” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije
