Ovogodišnje izdanje festivala dizajna Plan D službeno je zatvoreno dodjelom nagrade za najbolji rad predstavljen na Međunarodnoj izložbi mladih autora. Glavna nagrada dodijeljena je projektu “Opip & Shum” autorice Ane Armano Linta, a počasnu diplomu međunarodni žiri dodijelio je projektu “Stalker” autora Borisa Rubina. O oba projekta više informacija možete doznati u nastavku teksta!
O nagradi je odlučivao tročlani Međunarodni žiri: Anja Neidhardt (Njemačka), Maya Ober (Švicarska) i Damir Bralić (Hrvatska), a kao nagradu za rad, autorica najboljeg projekta predstavljenog na ovogodišnjoj izložbi dobila je smartphone uređaj FairPhone 2 – pametni telefon koji je kao primjer iz prakse bio predstavljen na ovogodišnjoj tematskoj izložbi Plana D “Za korisnike / Za ljude – etički pogledi na dizajn”. FairPhone je komercijalni, modularni smartphone, dizajniran i proizveden tako da ima minimalan utjecaj na okoliš. To znači da pored oblika i funkcija pametnog telefona, dizajn proces reartikulira i cijeli proizvodni sustav koji mobilni telefon zahtijeva – opskrbni lanac, proizvodni proces, radnu snagu, promociju i distribuciju – da bi postao društveno i ekološki osviješten proizvod. Glavnu nagradu Plana D omogućila je Ambasada Kraljevine Nizozemske u Hrvatskoj.
IZJAVA ČLANOVA ŽIRIJA
Prije objavljivanja odluke žirija želimo elaborirati kriterije koje smo koristili pri odabiru, a to su:
– Kako se autori kroz rad reflektiraju na etiku, na svoj projekt i kako mu kritički pristupaju?
– Jesu li autori / dizajneri ispunili cilj koji su sebi zadali?
– Odgovaraju li medij i ishod općem konceptu?
S obzirom na navedene kriterije, prvu nagradu stručni žiri odlučio je dodijeliti projektu “Opip & Shum” autorice Ane Armano Linta. Projekt istražuje nove varijacije poznate društvene igre Memory kakve nismo imali prilike vidjeti dosad. “Opip & Shum” je inkluzivan projekt koji uključuje različite korisnike, kao i osobe s oštećenjem vida i oštećenjem sluha. Projekt proširuje naše razumijevanje za dizajn kao vizualno iskustvo i povećava našu percepciju kroz taktilnost i zvukove. Korištenje lokalnih materijala i odabir načina proizvodnje ukazuje na temeljito razumijevanje problematike iza proizvodnje ovog proizvoda i njegovog društvenog i ekološkog utjecaja. Projekt ne nastoji riješiti neka široka društvena i strukturalna pitanja, nego se usredotočuje na mali fenomen i impresionira svojom formalnom i konceptualnom poniznošću.
Počasnom diplomom nagradili smo projekt “Stalker” autora Borisa Rubina. Smatramo da ovaj projekt raspravlja o pitanjima privatnosti podataka, ali i o odnosima fizičke i digitalne javne sfere iznenađujuće i uspješno. Prenošenjem informacija iz digitalnog u fizički svijet i prikazivanjem pomoću formata poznatog iz vremena prije interneta, autor uspijeva podići razinu svijesti i započeti rasprave. U ovom projektu sadržaji i mediji idu ruku pod ruku, a i o etičkim aspektima se raspravlja te ih se temeljito promišlja.
*Ana Armano Linta: Opip
*Ana Armano Linta: Shum
Opip & Shum
autorica: Ana Armano Linta
Opip i Shum su društvene igre bazirane na osjetima opipa i sluha. Mogu se igrati kao zvučna ili taktilna varijanta igre Memory, ili kao igra slaganja niza ili pogađanja, a u svakom slučaju imaju inkluzivan karakter. Igre potiču otkrivanje svijeta putem osjeta dodira i sluha te razvijaju kreativnost i sposobnost pamćenja. Zahvaljujući tome, podjednako su zanimljive slijepim, slabovidnim i videćim osobama te omogućuju zajedničko igranje i druženje.
*Boris Rubin: Stalker
Stalker
autor: Boris Rubin
mentor: Niko Mihaljević
Studij medijskog dizajna Sveučilišta Sjever, Koprivnica
Projekt Stalker realiziran je u sklopu predmeta Postdigitalno izdavaštvo, a tematizira važnost zaštite osobnih podataka u kontekstu transfera iz sfere digitalnih medija u analognu sferu, odnosno tisak. Kako bi se ukazalo na taj paradoks, uzeti su podaci koji se o pojedincu (uzorak od 25 ljudi) mogu pronaći na njegovom korisničkom profilu na Facebooku, te su zatim reproducirani na tiskanim letcima koji su potom podijeljeni i zalijepljeni na javnim mjestima. Dizajn letaka oponaša najjeftiniju formu reklamnog letka upravo kako bi se demonstriralo koliko su ljudi skloni olako ustupiti svoje osobne podatke.
