Umjetničko-istraživački projekt SLANA – radikalni krajobraz autora Davora Konjikušića, Nike Petković i Gorana Andlara bit će predstavljen u splitskom Salonu Galić na izložbi koja se otvara u četvrtak, 3. veljače u 19 sati. Izložba će ostati otvorena do 21. veljače.
Za svoje polazište projekt uzima prostor Uvale Slana na otoku Pagu gdje se od lipnja do kolovoza 1941. godine nalazio prvi koncentracijski logor u NDH. Spomen-obilježja na njegove žrtve se sustavno i nasilno uništavaju. Upisujući se u taj brisani prostor, SLANA – Radikalni krajobraz obuhvaća film, fotografije, te interdisciplinarno istraživanje u formi 3D rekonstrukcije nekadašnjeg koncentracijskog logora.
Istraživanje započinje još 2016. godine s namjerom da se istraže sve posebnosti krajobraza, a da se kroz umjetnički rad i istraživanje pokuša utjecati na mogućnost njegovog obilježavanje kao prostora traume i sjećanja i to u prostoru koji predstavlja jedinstvenu geografsku i krajobraznu cjelinu i to u širem mediteranskom kontekstu. Namjera autora je cijeli prostor Slane pretvoriti u prostor komemoracije i sjećanja, te da se na taj način odgovori na konstantne pokušaje brisanja povijesti. Interdisciplinarno istraživanje nastalo je u bliskoj suradnji umjetnika Davora Konjikušića i Nike Petković s doc. dr. sc. Goranom Andlarom s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, uz podršku doc. dr. sc. Hrvoja Tomića s Geodetskog fakulteta u Zagrebu i arhitekta Juraja Božića. Uz terenska istraživanja provedeni su i znanstveni postupci kartiranja, mapiranja i analize krajobraza i arhivske povijesne građe, što je poslužilo kao temelj za izradu 3D model dispozicije logora.
Rad se sastoji od filma, fotografija, te istraživanja koje je objavljeno u formi 3D rekonstrukcije nekadašnjeg koncentracijskog logora. Istraživanje započinje još 2016. godine s namjerom da se istraže sve posebnosti krajobraza, a da se kroz umjetnički rad i istraživanje pokuša utjecati na mogućnost njegovog obilježavanje kao prostora traume i sjećanja, i to u prostoru koji predstavlja jedinstvenu geografsku i krajobraznu cjelinu i to u širem mediteranskom kontekstu. Namjera autora je cijeli prostor Slane pretvoriti u prostor komemoracije i sjećanja, te da se na taj način odgovori na konstantne pokušaje brisanja povijesti.
Film Uvala, snimljen na području nekadašnjeg logora, razotkriva surovost krajobraza i njegovu neraskidivu povezanost s povijesnim kontekstom. Metodom reduciranog prikaza umjetnici su pristupili radikalnom krajobrazu koristeći metodu “pejzažnog filma” u kojem se glavno značenje nalazi upravo u odsustvu.
“Kronologija koju autori filma Uvala uspostavljaju – od sadašnjeg trenutka ka prošlom vremenu, od 2021. ka 1941. godini – uvodi stilsku figuru ‘hysteron proteron’, postupak koji preokreće konvencionalni redoslijed zbivanja, a u ovom se radu realizira kao presudan politički okvir pri promatranju određene lokacije. Ono što na prvi pogled djeluje kao ‘prazan’ prostor, kako film odmiče, sve se eksplicitnije razotkriva kao ništa manje nego mjesto zločina. Drugim riječima, dok film traje, gledatelj kao da se – linearnom vremenskom putanjom – vraća u prošlost, u doba zločina. Ali, na kraju puta – što je ključno – taj linearni vremenski tok razotkriva se kao sredstvo jednog politički daleko emancipiranijeg pristupa vremenu. Taj je pristup zasnovan na vremenskom ‘kratkom spoju’ ili superimpoziciji: na spoznaji da je zločin (iz prošlosti) zapravo sve vrijeme prisutan (u sadašnjosti), ali je potisnut, ‘izbrisan iz slike’. Upravo je to brisanje rezultat i simptom današnje dominantne – i problematične – ideološke paradigme”, piše o radu teoretičar Pavle Levi.
Kustosica izložbe je Ana Dević, a autor izložbenog postava Damir Gamulin Gamba. Izložba je realizirana uz pomoć Srpskog narodnog vijeća SNV i Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina RH.
