U izdanju Hrvatskog dizajnerskog društva objavljena je nova knjiga, Fragmenti dizajnerske povijesti: Dokumenti, 2. dio autora i urednika Marka Goluba, koja kroz pet tematskih poglavlja daje kritički uvid na niz intrigantnih tema dizajna i vizualne kulture iz 20. i 21. stoljeća, od pojedinačnih dizajnerskih opusa Mihajla Arsovskog, Mirka Ilića, Borisa Ljubičića ili Slave Antoljak, aktivnosti Studija za industrijsko oblikovanje 1950-ih, preko tema feminističkih ženskih časopisa, dizajna za nezavisnu kulturu, intermedijalnih autora i projekata, pa do različitih oblika dizajnerskog aktivizma i spekulativne dizajnerske prakse, a među njima se našao i naš dugogodišnji projekt Plakatiranje. Knjiga broji 320 stranica u integriranom uvezu, a možete je kupiti u HDD-u ili naručiti online po cijeni od 25 eura.
Ovo novo izdanje nastavak je knjige Fragmenti dizajnerske povijesti objavljene prije tri godine, a obje su rezultat kontinuiranih aktivnosti istraživanja hrvatskog dizajnerskog nasljeđa 20. i 21. stoljeća provođenih putem programa HDD galerije u različitim njegovim programskim linijama. Knjigu je grafički oblikovao Dejan Kršić, ujedno i koautor nekoliko tekstova. Osim Marka Goluba, autora više od polovice priloga uključenih u ovo izdanje, te Dejana Kršića, tekstove u knjizi potpisuju i Ivana Borovnjak, Ivica Mitrović, Sven Sorić, Patricia Počanić & Lovorka Magaš Bilandžić, Marijan Špoljar, Barbara Blasin, Ora Mušćet, Željko Luketić, Damir Bralić, Sandra Uskoković, Iva Babaja & Tatjana Bartaković, te Damir Prizmić & Nikola Bojić.
Kao i prvi Fragmenti, i ovi obuhvaćaju 5 poglavlja: Dizajniranje povijesti / Historizacija dizajna, Dizajn nezavisnosti, Intermedijalna čitanka, Dizajn=Akcija i Diskurzivni objekti, tekstualna i vizualna građa je organizirana tematski kako bismo otvorili različite rakurse na dizajnerske prakse koje knjiga obrađuje, no ona nije, i nije ni zamišljena kao sintezni pregled, nego kao slijed pogleda na dizajnerske fenomene i fenomene vizualne kulture, autorske pozicije i kulturne i društvene kontekste koji su obilježili naše vrijeme i vrijeme koje nam je prethodilo.
Poglavlje Dizajniranje povijesti / Historizacija dizajna bavi se temama progresivnih ženskih časopisa 1930-ih i 1940-ih godina, opusom Slave Antoljak, aktivnostima SIO – Studija za industrijsko oblikovanje 1950-ih, dizajnom knjiga i periodike Mihajla Arsovskog, oblikovanjem omotnica glazbenih izdanja, filmskim plakatima Nenada Pepeonika, te dizajnerskim i ilustratorskim, ali i stripovskim opusom Mirka Ilića. Poglavlje Dizajn nezavisnosti sadrži tekstove o dizajnu za nezavisnu kulturnu i klupsku scenu te njima bliske pojave, uključujući dizajn za udruge Drugo more i BLOK, Kulturu promjene SC-a i dr., s autorima i autoricama kao što su Mario Aničić, Dario Dević, Hrvoje Živčić, Lana Grahek, This Town Needs Posters itd.
Treće poglavlje, Intermedijalna čitanka obrađuje rad niza autora različitih generacija u čijem se radu dizajn presijeca s drugim medijima, uključujući književnost, medijsku umjetnost, glazbu i teoriju, poput kolektiva NEP / Nova Evropa, Gorana Lišnjića, Borisa Greinera, Stanislava Habjana i Ivana Antunovića. Četvrto poglavlje Dizajn = Akcija dokumentira različite prakse društvenog angažmana dizajnerskim sredstvima, uključujući radove koji se osvrću na ratna stradanja i zločine, preko slavne inicijative Hrvatski dizajneri u akciji i dugogodišnjeg projekta Plakatiranje portala Vizkultura, do političkih radova Borisa Ljubičića. Posljednje, peto poglavlje pod naslovom Diskurzivni objekti obrađuje temu danas izuzetno aktualne spekulativne dizajnerske prakse kroz nekoliko referentnih projekata i tekstova koji se kritički osvrću na tu pojavu.
Nakon objavljivanja prve knjige (o kojoj smo pisali ovdje), Fragmenti dizajnerske povijesti dobili su konture ozbiljnog, tekućeg istraživačkog projekta kojemu je ta prva knjiga svojevrsni “priručnik za upotrebu” koji osim prezentiranog sadržaja (tekstova, fotografija i reprodukcija) neizravno daje na uvid brojne, često međusobno vrlo različite modele rada, načine interpretacije i uopće pristupa dizajnerskom nasljeđu. Zajedno s novoobjavljenim drugim dijelom, Fragmenti se bore protiv zaborava na utjecaje raznih autora/ica i praksi tijekom desetljeća i pomažu rasvijetliti neka mjesta našeg dizajnerskog i kulturnog nasljeđa koja su dugo ostajala neosvijetljena.
