Bilo je nekako samo po sebi razumljivo uputiti se oko podneva k Mikiju u Preradovićevu. U ta sumorna i tjeskobna vremena svakojakih zabrana zastor na stražnjoj sobici salona otvarao nam je, doslovno i metaforički, prostor slobode u kojem zabrane nisu vrijedile.
Božo Biškupić
Galerija Šira kroz svoju je dugu povijest postala jedno od ključnih kulturnih i umjetničkih središta Zagreba. Matija Schira sa svojom suprugom Olgicom polovicom prošloga stoljeća stvorio je od svoje uramljivaonice slika jedan važan društveni prostor u kojem su se susretali i sastajali umjetnici, kritičari i kulturnjaci. Povijest ove Galerije prožeta je brojnim događajima, umjetničkim grupama i pojedincima koji su oblikujući rad ove galerije, posredno uvelike pridonijeli umjetničkim i kulturnim zalihama grada Zagreba i Hrvatske, poput legendarne Grupe Gorgona, Bože Biškupića, Igora Zidića, hrvatskih proljećara i svih ostalih čija je prisutnost bila integralna za društveni život Galerije.
Matija Schira, rođen na razmeđi Mađarske, Rumunjske i Vojvodine, 1950-ih godina dolazi u grad Zagreb i osniva galeriju isprva na Krvavu mostu, a zatim u Preradovićevoj ulici na broju 13. U strogom centru grada, u zajedničkim prostorima svakodnevnog života gdje se isprepliću najrazličitiji društveni slojevi, ova galerija vrlo brzo postaje nezaobilazno mjesto okupljanja hrvatske kulturne scene. Ostakljeno pročelje galerije ukrašeno zlatnim slovima na crnoj podlozi, u maniri starih obrta i onodobnih pariških galerija, otvara se s ulice prema izložbenom prostoru koji se kroz uži otvor i tri stepenice proširuje u uzdignuti trokomponentni prostor koji danas služi i kao čitaonica i mjesto druženja. Od ovog izložbenog prostora vratima je danas odvojen ured i izlaz u stražnje dvorište zgrade koje služi kao mjesto okupljanja i druženja posjetitelja otvorenja izložbi i popratnih programa. Ova stražnja sobica u pozadini galerije, vrlo je brzo postala kultno mjesto zagrebačkog kulturnog života, gdje su se Matija i njegova supruga Olga družili s intelektualnom i umjetničkom elitom Zagreba, među kojima su bili slikari, književnici, glazbenici i teoretičari umjetnosti. Značaj tih okupljanja bio je velik – nisu to bila samo druženja, nego stvarni susreti kreativnih umova koji su utjecali na tadašnju umjetničku produkciju i kulturno ozračje. Unutarnja dinamika Matije i Olgice bila je ključna za funkcioniranje Salona Šira – Matija je bio taj koji je brinuo o umjetnicima i izložbenom prostoru, dok je Olgica često bila zadužena za društveni aspekt, stvarajući toplu i gostoljubivu atmosferu. Ova druženja bila su više od neformalnih susreta, ona su predstavljala mjesto na kojem su se stvarale ideje, gdje se raspravljalo o umjetnosti i gdje su se postavljala pitanja o ulozi umjetnosti u društvu, o identitetu društva i društvenim promjenama. Bilo je to između ostalog i okupljalište sudionika Hrvatskog proljeća – političkog pokreta koji se između 1967. i 1971. zalagao za veća prava Hrvatske unutar Jugoslavije, a koji su činili intelektualci, studenti i umjetnici, pisci, novinari, povjesničari i kulturni radnici.
Jedno epohalno razdoblje u povijesti Galerije Šira djelovanje je Grupe Gorgona u Studiju G, kolektiva umjetnika i intelektualaca koji su između 1961. i 1963. godine koristili Salon Šira kao prostor za izlaganje, ali i kao mjesto susreta i diskusije. Grupu su činili umjetnici poput Julija Knifera, Marijana Jevšovara, Josipa Vanište i teoretičari poput Matka Meštrovića i Radoslava Putara. Grupa Gorgona bila je poznata po nekonvencionalnim izložbama i eksperimentalnom pristupu umjetnosti, često prožetim konceptima apsurda, nihilizma i ironije. Njihovo djelovanje bilo je pionirsko, a Studio G u Salonu Šira pružao im je platformu za istraživanje novih oblika izražavanja. Iako su Gorgona izložbe često bile minimalističke i skromne, njihov značaj je bio ogroman jer su postavili temelje za daljnji razvoj konceptualne umjetnosti u Hrvatskoj. Jedan od ključnih trenutaka bila je izložba Gorgona 1966. godine, koja je retrospektivno predstavila rad ove utjecajne grupe, čime je uprizorena i ovjekovječena njihova važnost na sceni. Kroz godine, Šira je postala prostor za promociju mnogobrojnih umjetnika s hrvatske i regionalne umjetničke scene koji su također redefinirali razumijevanje umjetnosti u Hrvatskoj.
Od 1975. Do 1988. godine, vodstvo galerije preuzima kustos i povjesničar umjetnosti Igor Zidić, koji je uveo novu dinamiku i značajno unaprijedio umjetnički program Salona Šira. Zidić je u svoj rad uveo temeljito istraživanje umjetničkih kretanja, analizirajući prošlost modernizma i Nove tendencije, ali i promatrajući promjene koje nastaju u tadašnjoj umjetničkoj sceni. Njegova vizija temeljila se na povezivanju povijesnih korijena i modernističke tradicije s inovativnim suvremenim pristupima, čime je galerija postala središte ozbiljnih rasprava o smjeru u kojem se umjetnost kreće. Ova vizija oslanjala se na pluralizam medija i stilova te otvorenost prema novim idejama, uključujući one eksperimentalne. Zidić je omogućio da Šira postane mjesto gdje se afirmirajući i mladi umjetnici mogu javno izražavati, unoseći društvena i politička pitanja u kontekst galerijskih izložbi. Brojni velikani hrvatske i jugoslavenske umjetnosti u to su vrijeme izlagali svoje radove u Salonu, poput Đure Pulitike, Miroslava Šuteja, Ivice Šiška, Ivana Kožarića, Nikole Koydla, Ede Murtića, Željka Hegedušića itd. Tijekom njegova mandata, galerija je također uvela brojne inovacije u kuratorski pristup, ističući važnost interdisciplinarnosti i uključivanja novih medija, poput video umjetnosti i performansa te je postala jedno od ključnih mjesta za suvremenu umjetničku produkciju u Zagrebu, pružajući uvid u budućnost hrvatske umjetnosti.
Godine 2002. Matija Schira se zbog bolesti umirovljuje, a Salon Šira i uramljivaonica se gase, podsjećajući svojim zlatnim natpisom starije i upoznate prolaznike na svoju bogatu i dinamičnu prošlost, sve do 2014. godine kada je u izlagačke svrhe dodijeljena od strane tadašnje DAUDI Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Nakon potpune adaptacije prve formalne galerije ALU, Galerija Šira ponovno je započela s izlagačkom djelatnošću 2016. godine pod vodstvom nove kustosice, povjesničarke umjetnosti i voditeljice fundusa umjetnina i zbirke studentskih radova Korane Littvay. Savjet galerije sastavljen od profesora svih odsjeka Akademije likovnih umjetnosti i Littvay koji kreiraju godišnji izložbeni program donijeli su svježe pristupe u rad galerije. To uključuje razvoj interaktivnih izložbi, integraciju novih tehnologija i jačanje međunarodne suradnje. Njihovo vodstvo naglašava važnost povezivanja galerije s institucijama u kulturi, umjetnosti i obrazovanju u zemlji i regiji, promocije mladih umjetnika i osiguranje da Galerija Šira ostane relevantna i inovativna u suvremenom kulturnom pejzažu. Littvay je proširila aktivnosti i utjecaj galerije kroz Edukativno prošireni program (EPP), koji se fokusira na poticanje suvremenih umjetničkih praksi i pružanje platforme mladim umjetnicima, posebno studentima diplomantima i alumnijima Akademije likovnih umjetnosti. Ovaj program osmišljen je kao odgovor na promjene u umjetničkom obrazovanju i produkciji, a omogućuje studentima ne samo da izlažu svoje radove u sklopu izložbenog programa, već i da kroz praktični rad usvoje kuratorske i organizacijske vještine.
Noviteti programa EPP uključuju osim izložbi i različite aktivnosti poput radionica slikanja, fotografije i sl., umjetničkih kvizova, edukativno-praktičnih prezentacija poput predstavljanja digitalne platforme Kolekcionart / Stvaranje tržišta za mlade umjetnike, predstavljanja neformalnih galerija ALU Zagreb tj. studentske inicijative Uža/Polica/Rupa ili predstavljanja studentskih rezidencija i stipendija Europskog foruma Alpbach, razgovora poput razgovora s mladim perspektivnim umjetnicima Albom Miočev, Mihaelom Bađunom i Matejem Vukovićem Što nakon diplome?, i predavanja poput predavanja o hologramima u sklopu suradnje s Grafičkim fakultetom u Zagrebu ili kreativnog kolegija Zašto umjetnost? koji se u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti, Fakultetom elektrotehnike i računarstva, Muzičkom akademijom i Studijem dizajna Sveučilišta u Zagrebu za studente diplomskih studija kontinuirano izvodi od 2014. godine kao jedini zajednički verificirani interdisciplinarni (ne-disciplinarni) predmet u visokom obrazovanju u Hrvatskoj za čije su pohađanje studenti ostvarili ECTS bodove.
Napori za njegovanjem suradničkih odnosa unutar lokalne umjetničke scene očituju se umrežavanjem galerije s ostalim velikim akterima te organizacijom zajedničkih događanja poput suradnje s DA festivalom – studentskim festivalom umjetnosti, dizajna i arhitekture, programa Artupunktura koji se već nekoliko godina održava u suorganizaciji s Turističkom zajednicom grada Zagreba, međunarodnih skupnih izložbi u suorganizaciji sa Svjetskim festivalom animiranog filma – Animafest Zagreb koje se u galeriji već tradicionalno održavaju od 2016. godine, Salona mladih i Bijenala slikarstva u suradnji s HDLU-om ili skupnih izložbi radova studenata Tekstilno –tehnološkog fakulteta, Grafičkog fakulteta, Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu itd.
Osim vizualne umjetnosti, Galerija Šira oduvijek je bila poznata i po poticanju multidisciplinarnog pristupa, spajajući različite umjetničke forme kao što su poezija, književnost, glazba, film i performans. Večeri poezije i književnosti, koje su često organizirane unutar Galerije poput Čitanja poezije Grupe Runolist i Jakoba Filića, pružile su prostor pjesnicima, književnicima i filozofima da predstave svoje radove, stvarajući na taj način most između vizualne umjetnosti i književne scene.
Ovakva multidisciplinarnost ključna je u razvoju jedinstvenog umjetničkog identiteta Galerije, gdje granice između različitih umjetničkih oblika postaju fluidne, otvarajući prostor za eksperimentiranje i kreativnu slobodu. Time se Galerija postavlja kao dinamičan prostor koji reflektira suvremene umjetničke tendencije.
Od ponovnog otvorenja Galerije Šira 2016. godine do danas postavljeno je i održano preko 150 izložbi i događanja od čega se otprilike polovina odnosi na samostalne izložbe, a polovina na skupne izložbe i projekte programa EPP.
Matija i Olgica Schira izgradili su u svojoj uramljivaonici prostor za neformalne sastanke i diskusije o važnim temama toga vremena, riskirajući time često i sankcije vlasti. Zbog intelektualnog okruženja u kojem su se ideje slobode izražavanja mogle razmatrati bez straha od izravne političke represije bivšega režima, Šira je postala važan prostor za formiranje kulturnog i političkog identiteta toga doba, a danas tek iščekuje novu grupaciju umjetnika i teoretičara umjetnosti koji će u prostorima Salona Šira i Studia G ponovno prodrmati scenu i reformirati umjetnost. Današnji umjetnički program Galerije pod vodstvom Korane Littvay odražava inovativne pristupe koji su bili prisutni još od vremena Igora Zidića i Grupe Gorgona, kontinuirano bivajući prozorom koji nam nudi uvid u budućnost hrvatske umjetnosti.
***
Ovaj tekst napisan je na temelju podataka iz arhivske građe Galerije Šira i razgovora s voditeljicom Galerije Koranom Littvay. Ovim se putem zahvaljujemo Korani na razgovoru i ustupljenim vizualnim materijalima.
Aktivnosti Galerije Šira možete pratiti na službenoj web stranici i na službenim Facebook i Instagram profilima. Izložbeni i EPP program galerije Šira financiraju Ministarstvo kulture i medija RH, Gradski ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba.
Sve fotografije: Lucija Stolnik, bacc.art. (OZAFIN) i Šimun Bućan te arhiva Galerije Šira
Autor: Zvonimir Duka / tekstove ovog autora potražite na linku
Tekst je dio projekta “Dijalozi u galerijama / Introspekcije galerijskog” sufinanciranog sredstvima Turističke zajednice grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija RH
