Objavu nominiranih za godišnje nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata na Vizkulturi podržava ADDE Studio
Krajem svibnja u Zagrebu će se otvoriti Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata iz 2022. godine, gdje će biti proglašene i Godišnje nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata, izabrane među nominiranim realizacijama i publikacijama o kojima smo na Vizkulturi pisali ovdje. Ususret samoj izložbi i dodjeli nagrada, u suradnji s našim sponzorima, na Vizkulturi predstavljamo projekte nominirane za godišnje nagrade UHA-e te ostale izabrane projekte s izložbe. Pratite nas u sljedećim tjednima, pokazat ćemo vam najzanimljivije, najbolje, najsuvremenije i najinovativniije od recentne domaće arhitekture.
Danas vam predstavljamo projekt Rekonstrukcija malog rimskog kazališta u Puli čiji je autor arhitekt Emil Jurcan, uz suradnike Helenu Sterpin i Aleksandra Ćelovića. Projekt je nominiran za UHA-inu nagradu “Bernardo Bernardi” za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i(li) unutrašnjeg uređenja iz 2022. godine, a svečano otvorenje Malog rimskog kazališta održat će se na Dan grada Pule, 5. svibnja 2023.
U nastavku pogledajte fotografije i nacrte projekta te tekst arhitekata.
tekst arhitekta:
Iznad arheoloških tragova rimskog teatra izgrađen je novi perimetar.
Fragmenti izgubljenog platonskog reda nadvili su se nad antičkom građevinom.
Rešetkasta čelična konstrukcija suočila se sa stereometrijom kamene mase.
U konzervirani arheološki park uvedena je tribina za suvremene izvedbe.
Kulturni pejzaž se tako povezao s istinitom prirodom kulture.
Iznad starog Rima stoji novi Babilon.
Arheološki ostaci rimskog teatra nalaze se u središtu Pule, na istočnoj padini povijene jezgre grada. Projektom rekonstrukcije izvedena je parcijalna obnova tribina nekadašnjeg kazališta kako bi se lokacija mogla koristiti za organizaciju priredbi, predstava i koncerata. Obzirom da je izvorni gabarit antičke građevine u dijelovima prekriven naknadnim slojevima iz srednjeg i novijeg vijeka nemoguće je bilo planirati potpunu rekonstrukciju prvotnog perimetra tribina. Stoga se pristupilo rekonstrukciji većih dijelova donjeg prstena tribina te dva segmenta gornjeg prstena (zapadni i sjeverni).
Redukcijom tribina zbog zatečenih elemenata u prostoru stvorena su dva konstruktivna elementa izvedena od čelične trodimenzionalne rešetke. Forma nove čelične tribine prati raster nekadašnjih antičkih tribina, a između gornjih i donjih redova smještena je pasaža s koje se spuštaju i uzdižu stubišta za punjenje i pražnjenje tribina. Ova pasaža zamišljena je kao glavna infrastrukturna kičma kazališta jer se u njenom trupu nalaze sve potrebne električne instalacije za rasvjetu, ozvučenje i optičku mrežu. Za razliku od čeličnih tribina središnja je tribina kazališta izvedena u bijelom betonu bez nosive konstrukcije direktno na očišćenu matičnu stijenu i predstavlja sastavni dio nove topografije okoliša.
Kako bi se projekt rekonstrukcije što manje opteretio dodatnim iskapanjima na arheološkom nalazištu projektirane su čelične konstrukcije koje opterećenje prenose u što manji broj temeljnih stopa, a dio tribine je projektiran i konzolno. U statičkom smislu nosiva čelična rešetka zajedno sa nosivim čeličnim stupovima čini jedan upeti okvir raspona cca 9,50 m x 4 m. Prilikom proračuna istoga, posebno je vođeno računa o graničnom stanju uporabivosti objekta, te ispunjavanju kriterija „minimalne“ vlastite frekvencije (osciliranja konstrukcije) kako bi se u kasnijoj upotrebi izbjegla pojava rezonance.
Ovim rješenjem rimsko kazalište razvija kapacitet od 1.200 sjedećih mjesta, a kako bi taj broj posjetitelja efikasnije cirkulirao prilikom manifestacija revitalizirano je ukupno šest ulaza/izlaza koji su bili korišteni u antičko doba kada je građevina imala svoju izvornu namjenu.
Rekonstrukcija malog rimskog kazališta
Lokacija: Pula, Hrvatska
Naručitelj: Arheološki muzej Istre
Voditelj projekta: Darko Komšo
Arhitektura: Emil Jurcan (autor)
Suradnici: Helena Sterpin i Aleksandar Ćelović
Konstrukcija: Marko Martinčić mlađi
Rasvjeta: Dean Skira (autor), Goran Herak (suradnik), Tomislav Godena (suradnik) Božidar Pustijanac (suradnik)
Konzervacija i restauracija: Đeni Gobić Bravar
Konzervatorski nadzor: Nataša Nefat
Stručni nadzor: Dino Ružić (konstrukcija)
Letizia Rojnić Poldrugovac (rasvjeta)
Arheološko istraživanje: Silvana Petešić
Izvođač: Ing-grad d.o.o.
Godina projektiranja: 2013. – 2018.
Godina izvođenja: 2022.
U nastavku pročitajte tekst arhitekta Krešimira Damjanovića, člana Stručnog savjeta UHA-e koji je valorizirao projekte prijavljene na Godišnju izložbu UHA-e te predložio nominacije za istu:
“Razumijevanjem nataloženih povijesnih slojeva na mjestu antičkoga rimskog kazališta autor ga rekonstruira suvremenim arhitektonskim jezikom; reagira na zatečeno stanje obilježeno fragmentima antičkih, srednjovjekovnih i kasnijih razdoblja te, u gotovo piranesijevskoj maniri shvaćanja arhitekture kao koncepta i njezinom materijalizacijom, stvara novi autonomni arhitektonski konstrukt. Kako je izvorni gabarit antičke građevine u dijelovima prekriven naknadnim povijesnim slojevima, novo kazalište obilježeno je neočekivanim prostornim fragmentima: čeličnim tribinama koje djelomično upotpunjuju rubni perimetar originalnoga rimskog kazališta stvarajući cijeli spektar manjih tribina. Taj spektar potvrđuje se i u svojoj materijalizaciji. Ona je trostruka: čelik, beton i kamen. Beton i kamen sugeriraju fragmente kazališta koji su dio terena, te autor lucidno ostavlja neke od spomenutih neobrađene stvarajući predivnu dihotomiju staroga i novoga. Suvišnih detalja nema i cijela arhitektura manifestira se pragmatičnošću i utilitarnošću, što se očituje i dosljednim principom projektiranja: redovi današnjih tribina, betonskih i čeličnih, odgovaraju izvornim proporcijama antičkog kazališta u omjeru 1 : 2, prema vitruvijanskim načelima. Kako sam autor navodi: ‘forma nove čelične tribine prati raster nekadašnjih antičkih tribina, a između gornjih i donjih redova smješten je pasaž s kojeg se spuštaju i uzdižu stubišta za punjenje i pražnjenje tribina’. Poprečni presjeci čeličnih tribina prilagođuju se zatečenom stanju te je njihov dijapazon izrazito širok, stvarajući cijelu ‘novu arheologiju’ vidljivih temelja i čeličnih nosača između kojih je skrivena sva potrebna složena oprema električnih instalacija za rasvjetu, ozvučenje i optičku mrežu. Posebno je dojmljiv detalj dodirne točke čeličnoga (novog) gledališta i antičkoga (obrađen kamenom), stvarajući dojam prividnog lebdenja jednoga nad drugim.“
Dodatni info: Svečano otvorenje obnovljenog Malog rimskog kazališta obilježit će se dvodnevnim glazbeno – scenskim programom koji je, osim kao inauguracija buduće ljetne pozornice, zamišljen i kao poklon pulskoj javnosti povodom proslave Dana grada 5. svibnja godine. Više o događanju potražite na linku.
Otovrenjem će se službeno proslaviti vraćanje izvorne funkcije iznimno važnom antičkom spomeniku kulture u Puli. Malo rimsko kazalište je u prvom stoljeću naše ere služilo je kulturnim potrebama tadašnjeg stanovništva Pule, a obnovljena verzija će, kao i nekad u antičko doba, biti medij za susrete publike i umjetnika, različitih izvođača scenske umjetnosti i njezinih poklonika. Obnova Malog rimskog kazališta financirana je iz europskih sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj te sredstvima Ministarstva kulture i medija, kao i vlastitim sredstvima Arheološkog muzeja Istre.
Objavu nominiranih za godišnje nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata na Vizkulturi podržava ADDE Studio
