Na ovogodišnjem Danu D, između niza već tradicionalnih, ali i gostujućih izložbi, premijerno je predstavljen novi projekt HDD-a, izložba ‘Hungry Designers‘. Riječ je kustoskoj koncepciji koja cilja povezati dizajn i dizajnersku struku sa sektorom turizma, kroz fokus na autentičnu domaću gastronomiju, točnije dizajn hrane, recepata, produkata te scenarija pripreme hrane.
Projekt je nastao kao nastavak platforme ‘Dizajn turizma‘ za afirmaciju i promociju dizajna u turizmu pokrenute pri HDD-u 2012. godine te prve izložbe platforme – Croatian Holiday, koja je obišla gotovo sve dizajn festivale u regiji.
Novi koncept platforme, izložba ‘Hungry Designers’, unutar niše dizajna u turizmu podcrtava njegov gastronomski potencijal i nastojat će povezati dizajnere s proizvođačima, malim obrtnicima ili tvornicama te promovirati suvremeni hrvatskih dizajn (i gastronomiju) na međunarodnoj sceni.
Projekt je u startu raspisan u formi natječaja kojim se okupilo dvadesetak mladih hrvatskih dizajnera čiji su radovi rezultat istraživačkog pristupa fenomenu turizma i propitivanja sociologije turizma. Odabrana rješenja propituju stereotipe vezane za hranu, reinterpretiraju tradicijske načine pripreme hrane, te nude nove oblike konzumiranja hrane i promišljanja gastronomske ponude.
Prototipovi ove izložbe i koncepta, koji su trenutno u fazi izrade, početkom rujna će biti prikazani u Muzeju turizma u Opatiji na jednomjesečnoj izložbi, a na Danu D je premijerno predstavljen izložbeni preview, popraćen pop-up eventom uz hranu i druženje.
Kustosice projekta su Ivana Borovnjak i Roberta Bratović, izložbeni postav za izlaganje u Gredelju je radila Maja Kolar, a dizajneri koji sa svojim radovima i konceptima sudjeluju u projektu su: Ana Rimac, Mirena Škarić, Branimir Paškvan, Kristina Lugonja, Filip Havranek, Ivan Dorotić, Luka Borčić, Nikola Radeljković, Maja Subotić, Oaza, Manufakturist, Sonda, Vlatka Leskovar, Noel Šuran, Davorka Tumpić, Superstudio 29, Vina Ćurčija, Ana Sekulić, Grupa, Mirna Raduka, Karmen Kolombo.
U nastavku pogledajte više o radovima predstavljanim na izložbi ‘Hungry Designers’ u tžv Gredelj na Danu D te galeriju fotografija (*klikom na jednu fotografiju otvara se cijela galerija).
BRANIMIR PAŠKVAN: Fogun
Fogun je pokretno ognjišće za pripremu toplih obroka na putovanju, neovisno o destinaciji i turističkoj ponudi. Kao proizvod fogun se veže na tradiciju društvenog rituala u pripremi jela jadranskih ribara, a tehnologijom izrade za umijeća kvarnerskih obrtnika i radnika riječke industrije.
Fogun pretpostavlja da je njegov korisnik kulturno osviješten turist koji se slobodno kreće zemljom i traži nova iskustva, a autentičnost stvara sam.
SONDA: Homage Supi
Autori/predstavnici kreativnog tima: Studio Sonda – Jelena Šimunović, Sean Poropat
Suradnici/članovi kreativnog tima: Ivona Orlić, etnologinja; Drago Orlić, književnik; Nevio Sirotić, kuhar i vlasnik restorana Toklarija
Izvođač: Massimo Jenkel – keramika Video: Matija Debeljuh
Istarska supa izvorno se spravlja od litre crnoga vina, šećera, maslinova ulja, papra i prepečenog kruha, te poslužuje u bukaleti koja kruži od usta do usta. Obzirom da gotovo iščezava iz ponude, projekt reinterpretacije i rekontestualizacije nastoji ju iznova popularizirati, ne napuštajući njezine temeljne vrijednosti, a to su originalnost sastojaka, način posluživanja i obrednost – dijeljenje.
HAVRANEK_LUGONJA: Marenda
Projekt se bavi marendom kao kultnim obrokom ovih prostora koji slikovito prenosi njegov mentalitet. Proizvodi su osmišljeni na temelju zamišljenog scenarija jedne tipične marende, a ideja je da se približi duh tog pravog malog gastronomskog događaja
ĐURĐA PRETTYFACE & VEDRAN KLEMENS: Mirisulini
Mirisulini su domaći keksi oplemenjeni biljem specifičnim za hrvatske prostore. Punjeni mirišljavom kremom lipe, bazge, smilja, lavande i ruže, odišu specifičnim prepoznatljivim aromama hrvatskih prirodnih krajolika.
NINA BAČUN I ROBERTA BRATOVIĆ: Kulenove bebe
Kulenu i kulenovoj seki pridružuju se kulenove bebe. U suradnji s proizvođačem kulena, Matom Bošnjakovićem iz Osijeka, započet je eksperiment proširenja asortimana ove specifičnosti hrvatske kuhinje. “Bite-size” format sastava jednakog kulenu može se ponijeti u torbici i konzumirati kao slani snack, ali je pogodan i za kombiniranje u salatama, platama i sličnim catering aranžmanima.
MIRNA RADUKA I KARMEN KOLOMBO: ″To si što jedeš″
″To si što jedeš″ je gastro test osobnosti, kviz koji kroz pitanja o hrani i piću otkriva kojoj hrvatskoj regiji sudionik “pripada”. Kviz na zabavan način predstavlja profile stanovnika regija (istrijana, dalmatinaca, ličana, zagoraca i slavonaca), povezujući turiste sa specifičnim profilom
na osnovu seta odgovora vezanih za prehrambene navike. Interaktivna aplikacija ujedno je personalizirani vodič za turista sa preporukama regije u odnosu na osobne preferencije.
LUKA BORČIĆ I IVAN DOROTIĆ: Rožonj
(suradnici; Marina Andrijašević, Maja Bosnić, Stašenko Dorotić i Adriana Pavelić)
Rožonj je posebno oblikovan drveni pribor za pripremu manje plave ribe, uglavnom srdele. Idejno potječe s otoka Visa i rezultat je istraživanja već postojećeg tradicionalnog lokalnog načina pečenja ribe. Namjera je autora u budućnosti Rožonj promovirati kao autohtoni otočki suvenir.
SUPERSTUDIO 29: Hrvatska à la carte
Hrvatska à la carte je edukativna i zabavna kartaška igra koja se temelji na tipičnim hrvatskim namirnicama i autohtonim receptima (cilj: prikupiti sve potrebne namirnice za određeni recept). Uz karte, igra sadrži knjižicu sa detaljno opisanim receptima, vizualnim prikazom i informativnim sadržajem vezanim uz pojedino jelo.
NOEL ŠURAN I DAVORKA TUMPIĆ: Ovce koje ne telefoniraju
Nadovezujući se izravno na tradicionalno imenovanje i raspoznavanje ovaca u Istri, autori predlažu sir s osobnim potpisom ovce od čijeg je mlijeka proizveden. Mlijeko se skuplja do dovoljne količine, siri i potom stavlja u kalup s otiskom papka pojedine vlasnice.
GRUPA: Piksa
Lokalni okusi, bez obzira na agregatno stanje, pakirani su u posudice minimalne doze – piksu.
Piksa je namijenjena turistima koji požele s ljetovanja ponijeti što više okusa u što manjim dimenzijama.
Paleta okusa kodirana je dizajnom i bojom pojedinih poklopaca. Pakiranje je izrađeno od laganog, ekološki prihvatljivog materijala.
LAVDARA (NIKOLA RADELJKOVIĆ I IGOR ZENZEROVIĆ): Brod=uljara
Na velikom broju nenastanjenih jadranskih otoka i otočića masline se obrađuju i beru, a svega njih dvadesetak naseljenih ima uljaru.
Razvoj ploveće uljare obilazi otoke i prerađuje masline odmah iza berbe, popravilo bi kvalitetu ulja, olakšalo posao maslinarima i potaknulo razvoj novih rituala i potencijalnih inkluzivno-turističkih sadržaja. “Prerada” i aktivacija putničkih brodova koji u “mrtvoj” sezoni propadaju na vezu rezultirala bi dvosezonskim, višenamjenskim plovilima, a proizvodne pogodnosti bile bi višestruko nadmašene kolateralnim posljedicama produžetka sezone, aktiviranja zapuštenih maslinika na otocima i uspostavom zajedničkog interesa posjetitelja i njihovih domaćina, brisanjem ograda između bodula i furešta.
OAZA: Polako / Back to Basics
Back to basics je istraživanje starinskih metoda prezervacije (očuvanja vrijednosti i kvalitete) namirnica. Postojeći utilitarni predmeti, posude ili alati uglavnom su improvizirane priručne verzije, a njihovo korištenje tek nedostatak kvalitetnijeg rješenja. Namjera je kroz dizajn proizvoda za konzerviranje koji objedinjuju nekoliko funkcija (prerade hrane, njezinog čuvanja i serviranja) popularizirati ove tradicionalne metode. Iz oblikovanja, izbora i obrade materijala čita se logika korištenja. Gotov proizvod afirmira lokalno specifične kombinacije namirnica te njihovu pripremu i recept za rekonstruiranje.
OAZA: Teško / Logožar na leđa
Logožar (ceker) je dio materijalne kulture vezan uz tradiciju pletarstva čije umijeće izrade umire. Izrađuje se na tkalačkom stanu iz traka vodene biljke rogoza, a koristi najčešće za nabavku hrane s tržnice.
Dizajnerske intervencije postojećem proizvodu daju novu vrijednost u funkcionalnom i oblikovnom smislu (uvođenjem forme ruksaka). Razrade i reinterpretacije Rogoza uključuju osuvremenjavanje postojeće forme i tehnike pletenja uz dodatak novih materijala s ciljem približavanja proizvoda mlađoj populaciji.
OAZA: Žestoko / Rakija
Kolektivna fascinacija No.1 nacionalnim pićem, produkt je mističnog djelovanja ove tekućine koja praktično liječi i popravlja sve. Staklene modifikacije aparature za dobivanje rakije u doslovnom smislu “izlažu” kemijske procese fermentacije i destilacije, inače skrivene unutar konteksta kuće i dvorišta, te tako nedostupne turistu. Projekt problematizira i ograničenje proizvodnje alkohola za kućne potrebe ulaskom u EU, referirajući se pritom na taj vrlo važan segment tradicije zemlje.
VLATKA LESKOVAR: (De)materijalizirana uspomena: Mlinci
Kvaliteta dojmova i iskustava koji se ostvaruju u domeni turizma sve više nadilazi potrebu za materijalnim vrijednostima. Projekt propituje odnos doživljaja i materijalnosti s ciljem razumijevanja načina korištenja simboličkih predmeta nakon izvornog turističkog iskustva, s ciljem re-kreiranja uspomena.
Fotografije: Domagoj Kunić
