Ponedjeljkom predstavljamo autorske projekte i radove iz sfere suvremenih vizualnih umjetnosti
Ida Blažičko – ‘Topologije beskraja’
jesen 1687.
215
žuri se mjesec,
u vrškovima drveća lišće
pridržava kišu
–
Matsuo Bashô
Radovi su postavljeni u sklopu projekta Suvremeni umjetnici u Stalnom postavu MUO – Muzeja za umjetnost i obrt
O radovima: (tekst kustosica izložbe u MUO Jasmine Fučkan):
Oblikovanje novog i jedinstvenog doživljajnog okvira stalnog postava Muzeja za umjetnost i obrt kao podloge za intuitivnije snalaženje posjetitelja u muzejskom okruženju, ove je godine povjereno mladoj kiparici Idi Blažičko.
Uvođenjem tema rasta, nicanja i poniranja, koje u okruženju kulturnog čitanja mijenjaju ruho, autorica otvara prostore novim interpretacijama i asocijacijama – osvajanje, nadilaženje, prožimanje. Sve je ovo blisko vezano uz ideju oprostorenja pogleda koja se nadovezuje na namjeru dematerijalizacije granica, najradikalnije izraženu u ambijentalnoj instalaciji u atriju, čime je naglašen, ali i humaniziran karakter središnje arhitektonske teme muzeja.
Polazište je motiv lista biljke ginko, najstarije i najvitalnije biljne vrste, koji doista stanuje na kovanoj ogradi galerije prvog kata u obliku petrificiranog dekorativnog detalja. Uvažavajući konotacije živog fosila rezistentnog na suvremena zagađenja ili svetog stabla u dalekoistočnoj kulturi, Idin list ginka izveden u prozračnoj tkanini rasprostire se unutar arhitektonske šupljine poput raskriljene, sjajne opne, čiju titravu površinu modeliraju i mekani svjetlosni efekti.
Osmišljavanje prostorne muzejske jezgre kao potentne forme u centrifugalnom širenju, nahranjene supstancom svjetla i tek ovlaš povezane obrisima, jasan je izraz autorske inicijative – otvaranja prostora auri. Pitanje o postojanju aure, nevezano uz rasprave o izvorniku i reproduktibilnosti, ovdje smatram relevantnim na subjektivnom nivou kroz aspekt razmatranja jedinstvenosti doživljaja u vrlo elementarnom smislu, kao mjerne jedinice za kvalitetu i kvantitetu ljudskog života. Umjetnička nakana tako podrazumijeva i proces preobrazbe ili bar prilagodbu posjetitelja ulozi strpljivog i zainteresiranog promatrača.
Dovedeni u vezu sa site specific radovima u muzejskom prostoru haiku stihovi japanskog pjesnika Matsua Bashôa pridonose osvještavanju osobnih intuitivnih polazišta u kreiranju doživljaja, o čemu ovisi realizacija identitetske situacije, prepoznavanja vlastite prirode u specifičnosti trenutka.
Doživljaj preobrazbe, neuhvatljivosti, nepredvidljivosti i potencijalne neograničenosti procesa imaginarne nadogradnje u subjektivnom doživljaju ovise o raspoloženju unutrašnjeg oka svakog pojedinog promatrača. Ida Blažičko posjetiteljima je ponudila smisaono i doživljaj- no artikuliranu organičku dijalektiku koja se ostvaruje kroz pomicanje granica između unutrašnjeg i vanjskog, volumena i prostora — muzeja oko nas i svjetova u nama.
O autorici:
Ida Blažičko (1985., Zagreb) diplomirala je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2007. godine, u klasi prof. Stjepana Gračana. Od 2008. godine duže je vrijeme boravila i usavršavala se u Hangzhou u Kini, gdje je na Kineskoj umjetničkoj akademiji doktorirala i nekoliko godina predavala na Odjelu umjetnosti u javnom prostoru.
Više o autorici:
idablazicko.com
*Ambijentacije Ide Blažičko mogu se pogledati u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu do 8. ožujka.
Kategorija ARTODROM otvorena je za prijave vaših autorskih radova, koje primamo na naš mail [email protected]. Više informacija saznajte klikom na tirkizni prikaz iznad.
