+ 2 Preporuka

Transformacije, analogije i fantazije

autor: vizkultura


PODIJELI:

Donosimo vam pregled najzanimljivijih izložbi koje možete posjetiti ovoga tjedna!

 

 

Ugo La Pietra u Orisu

U utorak, 3. srpnja u 19 sati u Oris Kući arhitekture u Zagrebu otvara se izložba Ugo La Pietra :: neuravnoteženi sistemi. Ova izložba prvi je modul u oblikovanju velike međunarodne izložbe o Međunarodnim susretima u Veloj Luci 1968-1972 kojom će isti biti cjelovito predstavljeni u MMSU u Rijeci 2021. nakon višegodišnje pripreme projekta udruge siva)(zona.

Međunarodni značaj institucije interdisciplinarnog rada umjetnika Uga la Pietre u globalnom kontekstu neupitan je. Kao pokretač brojnih istraživačkih i umjetničkih grupa (Gruppo del Cenobio, Gruppo La Lepre Lunare, Gruppo Design Radicale, Global Tools, Cooperativa Maroncelli, Fabbrica di Comunicazione, Libero Laboratorio), La Pietra je svoj rad etablirao na razmeđi arhitektonske, dizajnerske i umjetničke prakse. Za naš kontekst najznačajnije je njegovo djelovanje iz 1967. godine kada inicira teoriju o neuravnoteženim sistemima te ih transformira u radove i akcije radikalnog dizajna u urbanim okruženjima;  istraživanje urbanih periferija iz 1968. koje je inicirao s L. Marzotom, a koji su eksplicitno referirali na strategije re-aproprijacije urbanog ambijenta od strane korisnika odnosno građana; te ponajviše njegovo gostovanje u Veloj Luci u okviru Međunarodnih ljetnih susreta 1970. kao i prijedloge za intervencije u korčulanski pejzaž. Moguće intervencije na obali uz Velu Luku, gdje je 1970. surađivao na razradi plana turističkog naselja Plitvine, La Pietra opisuje kao neuravnoteženu intervenciju. Smatra da je fundamentalna želja čovjeka iz urbanizirane sredine da u turističkom naselju nađe prostor za kolektivno stvaranje te prepozna potrebe turista za privatnošću, servisima, slobodom, kreativnošću i komunikacijom. Njegov projekt predlaže prostorni model za transformaciju pejzaža dalmatinske obale. Prijedlog uključuje radikalnu land-art intervenciju rezanja vrha obližnjeg otočića, vrlo slično također nerealiziranom projektu Ivana Kožarića koji iz jedne druge konceptualne perspektive reže vrh planine.

Izložba je otvorena do 11. srpnja, a nakon Zagreba bit će predstavljena u Splitu u Galeriji umjetnina u listopadu 2018. godine.

 

 

Tajči Čekada u Galeriji PM

U četvrtak, 5. srpnja u 20 sati u Galeriji PM u Domu hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu otvorit će se samostalna izložba multimedijalne umjetnice Tajči Čekade pod nazivom Biljni svijet u hrvatskim javnim ustanovama.

Tajči Čekada snimala je prostore ispražnjene od ljudske prisutnosti, kadrovi hvataju trenutak prije nego će u njega ući zaposlenici ili korisnici, kao prisjećanje na proživljeno vrijeme i prostor. Prostori institucija i njihove biljke s Tajčinih fotografija desetljećima isti, tu i tamo malo osvježeni pa opet, uglavnom obavijeni prepoznatljivom patinom svjedoče o izostanku gradnje novoga ili temeljitom osuvremenjivanju prostora. Sama serija fotografija biljaka svojevrsna je analogija prikaza svijeta u hrvatskim javnim institucijama, zrcala stanja društva. Što je u ovom slučaju i metaforički i doslovno kondenzirano u predodžbi biljnoga svijeta. Taj motiv flore oko kojega se gradi vrlo sugestivan fotografski ciklus nije slučajnost, on je dio umjetničina vizualnog itinerera i proizlazi iz njezine stalne preokupacije odnosom čovjeka i prirode.

Izložba je otvorena do 15. srpnja.

 

 

Kristian Kožul u Galeriji Bačva

U četvrtak, 5. srpnja u 20 sati u Galeriji Bačva u Domu HDLU u Zagrebu otvara se izložba umjetnika Kristiana Kožula pod nazivom Forensic folklore: The Archipelago. Izložba je nastavak serije radova započete u Galeriji Galženica izložbom Forensic Perpetuality. Radovi u izložbi dalje razrađuju forenzičku fantaziju kao integralni dio suvremenog folklora. Postav će uključivati hibridnu instalaciju koju čine nezavisni “clusteri” objekata, stvarajući nelinearni narativ u kružnom prostoru galerije Bačva.

Izložba ostaje otvorena do 22. srpnja.

 

 

Nikola Vrljić u Studiju Moderne galerije Josip Račić

U Studiju Moderne galerije Josip Račić u tijeku je izložba akademskog kipara Nikole Vrljića. Umjetnik se javnosti predstavlja recentnim radovima – skulpturama u gipsu, akrilnoj smoli i bronci. Izložba se može razgledati do 15. srpnja.

“Nikoline Sfinge doista su progledale. Čim su otvorile oči i shvatile situaciju, odlučile su pobjeći, prekinuti svoju tisućljetnu statičnost i otisnuti se u nepoznato, jedna za drugom, u začudnom krdu. Njihov odlazak možda je zadnja zagonetka koju su ostavile u amanet. Možda, jer s njima se nikad ne zna, a konačna nam istina ionako stalno klizi iz dohvata.

Došle su iz Egipta, pojašnjava kipar, i trebale bi biti dobroćudne. Ako im nije dosadilo i to, pa su odlučile do kraja prekinuti mitološke zadatosti. Čini mi se da jesu. Poručuju nam – Ne znam za vas, al ja idem; Bolje pola nego mrtav. Dosadila im je opterećenost očekivanim izgledom. Sačuvana je mačkolika gipkost, potreba za rastezanjem, no nećemo ovdje više pronaći egzotičnost i gizdavost faraonskih predaka. U rastočenosti njihove površinske opne zadržan je tek pokret, energija, suština fizičke pojavnosti, oljuštena od prepoznatljivih detalja koji su nekoć resili i određivali fizionomiju.

Osim toga, Nikola svoju ironiju nikada ne usidruje u doslovnosti. Mitu je, dakle, suprotstavljen britki humor. Autor, kao i uvijek, subverzivno obrće paradigmu. Sfinge se sustežu od svoje uobičajene statične uloge čuvarica, a gube i erotski potencijal, koji je bio prisutan u razdoblju simbolizma.” (iz predgovora Barbare Vujanović)

 

 

Izložba “Ilustracija” u Galeriji Kazamat

U osječkoj Galeriji Kazamat neki je dan otvorena izložba Ilustracija na kojoj izlažu Tea JurišićVice TomasovićStipan Tadić Bojan Mrđenović. Izložba je otvorena do 18. srpnja.

“Temeljna je zadaća ilustracije vizualno interpretirati, dopuniti ili samo ukrasiti tekstualni predložak. U primjerima koji su pred nama zapravo se ni u jednom slučaju ne radi o doslovnom ilustriranju teksta u kojem bi ilustracija govorila isključivo o zapisu, nego se ona paralelno rađa i razvija zajedno s tekstom koji opisuje određene događaje ili impresije. U svojim je djelima Tea Jurišić ostala možda najbliže klasičnom pristupu ilustraciji pa se u kontekstu izložbe njezin rad može promatrati kao najčišći pristup ilustraciji, premda Bojan Mrđenović i Stipan Tadić s putopisom iz Grčke te Vice Tomasović sa svojim paleontološkim kreaturama ostaju isto tako čvrsto ukorijenjeni u mediju ilustracije shvaćenom u nešto proširenijem smislu.” (iz predgovora Igora Loinjaka)

 

 

Bojan Mrđenović i Stipan Tadić u Galeriji Prozori

Krajem lipnja u Galeriji Prozori u zagrebačkoj Knjižnici S. S. Kranjčevića otvorena je izložba Grčki dnevnik Bojana Mrđenovića i Stipana Tadića. Izložba i istoimena umjetnička knjiga bilježi šesnaest dana putovanja po Grčkoj i 945 kilometara prijeđenih biciklom, a može se pogledati do 9. rujna.

“U Jednosmjernoj ulici Walter Benjamin spominje geodetsku moć putovanja. To je ona, sastavljena od uzastopnih putanja tijela koje se kreće u smjeru svoje moći kretanja. Nije isto, kaže, preletjeti seosku cestu avionom ili ju prijeći pješice. Naime, drukčija se kartografija ispisuje u pokretu tijela, u umoru mišića, u krivo izabranim stazama, u zaustavljanjima, odmorima pored puta. „Grčki dnevnik“ Bojana Mrđenovića i Stipana Tadića u jednom svom sloju govori o tome. Vlastita i druga tijela postaju nestalne petlje u mreži nove geografije, uspostavljene na slučajnim susretima i lokalitetima bez značaja. Autori su putnici namjernici ili neka vrsta slučajnih turista, koji, nekada uključeni u tipične turističke situacije, a nekada iz njih izmaknuti, iscrtavaju crtežom ili fotografijom svoje duhovite opservacije”. (iz predgovora Irene Bekić)

 

 

+ 2 Preporuka