Utorkom predstavljamo fotografske autorske projekte, foto eseje ili serije fotografija
Andrea Palašti, u suradnji sa Veronikom Gamulin i Ivanom Meštrov (slobodne veze) – Tri izložbe: rekolekcija
Tri zaboravljene izložbe koje u svom radu aktualizira novosadska vizualna umjetnica Andrea Palašti u zavičajnoj su Jelsi postavili umjetnik Juraj Dobrović i arhitekt Niko Gamulin između 2007. i 2009. godine. Dok Palašti kroz svoj rad nerijetko interagira s predmetima fotofaktografskom metodologijom, vadeći ih iz društveno-političkog zaborava i detektirajući njihove kontekstualne i povijesne specifičnosti, samoinicijativna misija tandema Gamulin-Dobrović nastala je s namjerom prezentiranja lokalno-specifičnih privatnih kolekcija i obogaćenja kulturne ponude mjesta. Sve tri izložbe održane su u konobi Dobrovića, na jelšanskom trgu Sv. Ivana, pored buduće lokacije Donacije Dobrović, tada tek u formiranju. Organizaciju i troškove izložbene produkcije snosili su autori sami, te nije bilo pratećih publikacija.
Sezonu izložbi u ljeto 2007. godine otvorila je kolekcija školjaka obitelji Gamulin. Bez znanstvenih ili muzeoloških pretenzija obiteljska se zbirka formirala prvenstveno prema estetskim parametrima; kolorističkom kuriozitetu, pigmentu uzorka Conusa ili pak rezonantne šupljine velikog Strombusa. Iako amaterski sakupljana i nadopunjavana, kolekcija školjaka obitelji Gamulin ima kulturološku i estetsku vrijednost.
Drugu kolekciju, onu jelšanskih razglednica, izloženu 2008., počeo je prikupljati Niko Gamulin osamdesetih godina XX. stoljeća nastavljajući se na obiteljsku arhivu koja se već po zavičajnoj pripadnosti sastajala od hvarskih kartolina. Nikina zbirka danas broji oko 1300 razglednica Jelse i Vrboske s onom najstarijom iz 1899. (Jelsa, Strossmayerovo šetalište).
*Tekst razglednice upućen sektoru sitne mehanike Poljoopskrbe u Zagrebu:
Ra-Ra-Ra – radnička odmara se klasa i pozdravlja ostalu radničku klasu na kopnu
(u potpisu: Slavica, Damir, Slavko, Helena, nepoznato ime)
*Tekst razglednice upućen majci Olgi Weisz od njezine kćeri, vjerojatno tijekom ljetnog boravka u Domu Jadranske straže u Jelsi:
Draga majkice, nemoj se čuditi da pišem samo karte ali nam je tako krasno da si to ne možeš ni predstaviti. Još se nisam ni jedanput kupala radi „bolesti“ ali sutra doći će i taj veliki dan. Idemo i plesati, slažemo se kolosalno kad ima 10 Zagrebčanka. Jedemo fino, a jela ima prilično dosta, ali ako nešto fino n.p.r. slatkog (ne puno) pošalješ veseliću se. Pisao mi nije još niko, ja očekujem od Tebe skoro vijesti. Cipele nažalost nemam više skoro nikakve, a tako isto i novaca. Zato molim da mi pošalješ jedno 200 ili 300 d, jer trebamo za kavanu i slične stvari, a one braun cipele s visokom petom svakako, a ako bi bilo moguće bijele izrezane sandale s visokom petom (ili poluvisokom). Mislim 36.5 br., prema tomu, ako su male, već ćeš po prilici vidit, trebam nužno jer hodam u tuđim cipelama, kupi samo, biću zadovoljna kao uvijek:- jesi li saznala za put natrag nešto, javi mi, meni je krasno tu i ništa drugo mi ne fali
Izložba Počeci moderne trgovine u Jelsi 1880.-1928. nastala je kao rezultat Dobrović-Gamulinove ambicije predstavljanja predmeta i dokumenata iz obiteljske ostavštine Tvrtke braće Dobrović osnovane 1911. godine. Osim fragmenata obiteljske trgovačke arhive Dobrović pronalazi također vrijednu ostavštinu drugih jelšanskih trgovina. Možda su najreprezentativniji dokumenti u zbirci, koji svjedoče o tadašnjoj trgovačkoj etici, svakako knjige zaduženja. Prema Dobrovićevom sjećanju, knjige su bile indeksirane prema registrima otočnih obitelji, a vođene bez potpisa trgovaca ili kupca, isključivo na povjerenje. Većina otočnih dugova obračunavala se tek kada bi sazrijelo grožđe ili kada bi se ulovilo dovoljno ribe da se pokrije nagomilane toškove. Za vrijeme krize dugovi su se opraštali.
Predmeti i dokumenti trgovačke baštine zbirke Dobrović vrijedni su prilozi za iščitavanje otočne svakodnevice društveno-kulturne povijesti kraja XIX. i prve polovice XX. stoljeća, ali i mogući fundus za nove muzeološke prakse. Kroz projekt Suvremenoumjetničkog dijaloga sa Zbirkom Dobrović, kojeg smo inicirale početkom 2015. namjera nam je bila upravo ta; promišljati spomenutu zbirku kroz šire kulturološke i društveno-kritičke perspektive, a ne nužno samo povijesnoumjetničke kanone i okvire. U vrijeme kada, egzistencijalno zasigurno nužna, monoturistička ekonomska grana, lagano proždire svaku lokalnu otočnu specifičnost, a ne tako davno inaugurirana Donacija Dobrović lagano tone u siguran kolektivni zaborav, smatrale smo bitnim otvoriti ju dijalogu sa suvremenim umjetničkim praksama, koje zagovaraju kontakt, premrežavanje i rekontekstualizaciju postojećih znanja, ali i društvenih činjenica. Solidarnim snagama se oduprijeti zaboravu i otvoriti rekolekciji stvarnosti oko nas.
Iz teksta Osobne baštine i politike sjećanja, Veronika Gamulin i Ivana Meštrov
Više fotografija projekta na linku
Više o autorici:
Više na: www.andreapalasti.com
Kategorija FOTODROM otvorena je za prijave vaših fotografskih serija, projekata i radova, koje primamo na naš mail [email protected]. Više informacija saznajte klikom na tirkizni prikaz iznad.
