+ 2 Preporuka

Umjetnost kao paradigmatska pozicija otpora

autor: vizkultura


PODIJELI:

U zagrebačkom Pogonu Jedinstvo priprema se skupna izložba suvremenih makedonskih umjetnika. Naslovljena Još jednom će biti previše: Posredovanje (ne)mogućnosti, izložba tematizira ulogu nezavisne kulture u Sjevernoj Makedoniji iz dva ugla: s jedne strane oslanjajući se na prekarnu poziciju umjetnika koja ponajviše proizilazi iz nedostatka institucionalne potpore za njihov rad, i s druge strane ističući politički i transformativni potencijal umjetnika i njihovih radova.

Otvorenje izložbe održat će se u maloj dvorani Pogona Jedinstvo u četvrtak, 12. svibnja u 20 sati, a moći će se pogledati do 17. svibnja, svakim danom od 10.30 do 19 sati.

 

*Slavica Janeshlieva, “Spomenik posvećen kraju 20. stoljeća i početku 21. stoljeća (s dvije nenamjerne ljudske pogreške)”, 2016., 130x100x200cm, šator, dvobojni konac za šivanje

 

Pozicija umjetnika još uvijek se smatra paradigmatskom pozicijom otpora pa tako umjetnici individualno i kroz različite vidove suradnje pokušavaju propitati dominantni diskurs koji definira identitet, teritorij, granice, migracijske politike i beskućništvo, kao i ksenofobiju i govor mržnje ukorijenjene u svakodnevicu. Jedno od ključnih pitanja jest kako umjetnost može stvarno sudjelovati u društvu i postati djelotvorni instrument promjene, te može li iznjedriti nove vrijednosti kroz kulturne institucije?

Izlažu: Velimir Zernovski, Slavica Janeshlieva, Oliver Musovik, Nikola Uzunoski, Igor Toshevski, Darko Aleksovski, Monika Moteska, Yane Calovski, Hristina Ivanoska, Verica Kovacevska, Nada Prlja i Gjorgje Jovanovik.

 

*Nada Prlja i Branko Prlja, “Operacija Grad”, 2006., neprestana javna akcija zabilježena s 10 fotografija, svaka 30×40 cm

 

Umjetnici su danas suočeni s ozbiljnim izazovom obrane javnog prostora koji predstavlja samu suštinu koncepta javnog i nužan je preduvjeta za realizaciju temeljne ideje demokracije. Autonomija suvremene umjetnosti uvijek je društveno uvjetovana, a umjetnici se bore da nadiđu poziciju marginaliziranih i obespravljenih u javnoj sferi u kojoj se presijecaju politička i ekonomska moć.

Više nego ikada svjesni smo da je politika inherentna polju umjetnosti i da su umjetnici poput svih ostalih građana – politička bića. U današnjem društvu u kojem postoje duboke podjele po nacionalnim i religioznim osnovama, temeljem političkih stavova, u situaciji u kojoj je ekstremni nacionalizam neprestano prisutan i uvijek prijeti da bukne, forme populističkog i ksenofobičnog autoritarizma ne iznenađuju.

Suvremena makedonska kultura suočena je s uobičajenim problemima s kojima se suočavaju i ostale male države, kao što makedonsku umjetničku scenu kao cjelinu karakterizira diskontinuitet u supstancijalnoj institucionalnoj podršci, posebno u promociji makedonskih umjetnika u inozemstvu. Bilo je mnogo izoliranih pokušaja osvajanja međunarodne pozornice, no oni uglavnom predstavljaju ambicije, napore i entuzijazam pojedinih umjetnika.

Svakom novom izložbom, svakom novom publikacijom, svakim vizualnim sadržajem i napisanom riječi, umjetnici doprinose malom ali važnom koraku dalje od padanja u ništavnost i zaborav koji neprestano prijete.

Ključni je problem stoga, kojeg valja adresirati i propitivati, distribucija moći, sloboda govora, manipulacija medijima, (zlo)upotreba javnog prostora i de/centralizacija kulturnih mreža. Umjetnici se mogu posvetiti prepoznavanju manipulacija sakrivenih iza ovih mehanizama te su ih u stanju razotkriti.

S obzirom na to da se još uvijek pozicija umjetnika smatra paradigmatskom za otpor, umjetnici individualno i kroz različite vidove suradnje pokušavaju propitati dominantni diskurs koji definira identitet, teritorij, granice, migracijske politike i beskućništvo, kao i ksenofobiju i govor mržnje ukorijenjene u svakodnevicu.

 

*Gjorgje Jovanovik, “Nema novaca za koje neću raditi”, 2018., video, 3’55”

 

Na otvorenju će biti predstavljena knjiga In Dialogue koja predstavlja svojevrsnu analizu i historiografiju radova vizualnih umjetnika i dizajnera aktivnih posljednjih godina na makedonskoj nezavisnoj sceni. Publikacija je nastala iz serije razgovora i prezentacija vizualnih umjetnika, dizajnera i video umjetnika iz Sjeverne Makedonije i regije s ciljem da se stvori prostor i ohrabri umjetnike da govore o svom radu i uvjetima u kojima stvaraju.

Motivirani činjenicom da su lokalne kulturne scene neprestano suočene s nedostatkom kontinuiteta u strukturiranoj analizi i historiografiji radova vizualnih umjetnika i dizajnera, 2020. godine je grupa autora započela sa serijom razgovora i prezentacija vizualnih umjetnika, dizajnera i video umetnika iz Makedonije i regije.

Bilo im je posebno važno ohrabriti umjetnike da govore o svom radu, kreativnim i tehničkim procesima, kao i o uvjetima u kojma stvaraju. Mnogi od tih umjetnika kontinuirano stvaraju te u nerijetko teškim okolnostima uspijevaju izložiti svoje radove u zemlji, Europi i svijetu. Na žalost, zbog čestog sustavnog zanemarivanja od strane institucija i medija, njihovi radovi i uspjesi nisu adekvatno predstavljeni široj publici. Makedonski video umjetnici aktivni su od ranih 1990-ih. Uspostavljajući veze s umjetnicima iz regije autori knjige imali su za cilj pridonijeti njihovoj promociji na međunarodnoj pozornici. Također, htjeli su otvoriti pitanje o položaju video umjetnika danas, kao i njihovih brojnih transformacija i eksperimenata te kako ih isprepliću s drugim umjetničkim formama. Makedonski su dizajneri bili izuzetno uspješni u posljednjih nekoliko godina. Uspjeli su afirmirati svoj rad u zemlji i inozemstvu. Njihovi su radovi nagrađivani na brojnim festivalima i natjecanjima te su prikazani u mnogim važnim magazinima i web platformama. Tipografija, dizajn knjiga, logotipa, postera, kampanja i videoigara neka su od područja u kojima su uspješno oživjeli svoje kreativne ideje.

 

 

U sklopu gostovanja makedenskih umjetnika u Pogonu Jedinstvo održavaju se i plesne predstave Ivane Kocevske i Ivane Balabanove. Sve informacije i raspored događanja potražite na službenoj stranici www.pogon.hr.

 

+ 2 Preporuka