+ 0 Preporuka

Unaprjeđenje kvalitete života umjetnošću

autor: vizkultura


PODIJELI:

Povodom Europskog dana kreativnosti EU projekta CreArt, kojeg provodi Hrvatsko društvo likovnih umjetnika u okviru projekta Revitalizacija zatvorskog prostora umjetnošću, četvorica umjetnika – Goran Rakić, Slaven Kosanović Lunar, Ivan Oštarčević Zgubljen i Dominik Vuković – izveli su likovne intervencije u Zatvoru u Zagrebu (Remetinec).

Projekt se izvodio pod vodstvom autorice projekta dr. art. Melinde Šefčić, u suradnji sa Središnjim uredom Ministarstva Pravosuđa, Zatvorom u Zagrebu, Odsjekom za etnologiju i folkloristiku pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Institutom za etnologiju i folkloristiku te Odsjekom za kriminologiju pri Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom u Zagrebu, a s ciljem unaprjeđenja kvalitete života i međuljudskih odnosa zatvorenika, stvaranja nove, humanije, podupiruće i njegujuće okoline.

 

*Goran Rakić: Refleksija

*Slaven Kosanović Lunar: Heroes

 

“Već tijekom izvođenja radova likovnih umjetnika, doživljaj prostora zatvora se mijenjao u pozitivnom smislu. Sa završetkom umjetničkih intervencija u zatvoru, očigledna su poboljšanja psihosocijalne klime i međusobnih odnosa zatvoreničke zajednice i službenika Zatvora. Umjetničke intervencije u ovom zatvoru svakako će doprinijeti širem pojmu uspješne rehabilitacije zatvorenika u kontekstu svrhe izvršavanja kazne zatvora”, izjavio je upravitelj Zatvora u Zagrebu Damir Čumpek. Prema riječima voditeljice projekta Melinde Šefčić, “cijela organizacija projekta bila je izuzetno izazovna, specifična i jedinstvena, upravo zato što se radi o jednom atipičnom prostoru. Zatvorski prostor zahtijeva jedan potpuno novi i drugačiji pristup rada i djelovanja. Umjetnici su od samog početka provođenja projektnih aktivnosti posebnu pažnju pridavali specifičnosti prostora, posebice prilikom odabira prostora djelovanja, izvedbe skica za prostornu estetizaciju i odabira boja. Pri izvođenju likovnih intervencija vodilo se računa da pored same estetizacije prostora, a tako i rehumanizacije prostora radovi imaju terapijski učinak, da potaknu pozitivne misli i reakcije, da skrenu pozornosti s akutnih problema, da potaknu diskusiju, komunikaciju i nadasve promjenu percepcije prostora.  Smatram da smo u tome uspjeli. Reakcije osuđenika i zaposlenika većinom su pozitivne, što je pokazatelj uspješnosti postavljenih projektnih ciljeva. Smatram bitnim istaknuti kako je cijeli tijek izvođenja likovnih intervencija umjetnika te utjecaj nastalih radova na promjenu percepcije prostora pomno pratio istraživački tim na projektu, čiji će se rezultati predstaviti široj javnosti u svibnju 2019. godine”.

 

*Dominik Vuković: Pogled u bolje sutra

*Ivan Oštarčević: Adaptacija

 

Izvedbu projekta prati i istraživačka komponenta, koja će uz proširenu listu govornika biti predstavljena na javnom izlagačkom skupu 23. svibnja 2019. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Istraživački tim na projektu uključuje istraživačice s različitih institucija, a to su dr. sc. Nevena Škrbić Alempijević, dr. sc. Sanja Potkonjak s Odsjeka za etnologiju i folkloristiku pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Valentina Gulindr. sc. Sanja Đurin s Instituta etnologije i folkloristike te dr. sc. Anita Jandrić Nišević koja je mentorica dvjema studenticama, Doris Barišić i Karli Marfan, s Odsjeka za kriminologiju pri Edukacijsko rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu.

Dominik Vuković realizirao je rad pod nazivom Pogled u bolje sutra, Ivan Oštarčević osmislio je rad nazvan Adaptacija, Slaven Kosanović Lunar svoje je djelo nazvao Heroes, a autor intervencije Refleksija slobode je Goran Rakić koji je ustvrdio da mu je sudjelovanje u projektu predstavljalo velik izazov: “Iako iza sebe imam već velik broj ostvarenih murala, oslikavanje zida u Zatvoru u Zagrebu za mene je sasvim novo iskustvo. Prilikom slikanja ovog murala veliku pažnju posvetio sam promišljanju kako će ovo umjetničko djelo utjecati na promatrače. Slikajući murale na otvorenim prostorima više razmišljam o sebi i mojim željama za izražavanjem, dok je ovaj mural zapravo nametnut promatračima koji uglavnom prolaze kroz teža razdoblja stoga je bilo potrebno promisliti o svakoj boji i obliku, te ih formirati da imaju pozitivan, ugodan i smirujuć utjecaj”.

 

   

   

 

Europski dan kreativnosti jedna je od vodećih aktivnosti CreArt mreže. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika već petu godinu zaredom, 21. ožujka, obilježava Europski dan kreativnosti, u okviru kojeg se u svim gradovima CreArt mreže održavaju razne aktivnosti s ciljem promocije umjetničke kreativnosti. Ove godine održana su čak 22 projekta diljem Europe.

CreArt 2.0. je europska mreža gradova te privatnih i javnih institucija. Projekt je započeo 2012. godine s ciljem reagiranja na potrebe europskih kulturnih institucija što obuhvaća povećanje gospodarskog, socijalnog i kulturnog utjecaja vizualnih umjetnosti pružanjem bolje podrške umjetnicima, menadžerima u kulturi, industriji i široj javnosti. Nositelj CreArt projekta za Hrvatsku je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, a pored HDLU-a projekt okuplja mrežu partnera iz Genove i Leccea (IT), Clermont-Ferranda i Rouena (FR), Katowica i Lublina (PL), Skopja (MK), Liverpoola (UK), Kaunasa (LT) i Aveira (PT) koju koordinira Gradski ured za kulturu grada Valladolida (ES). Petogodišnji projekt CreArt 2.0. provodit će se od 2017. do 2021. godine.

 

+ 0 Preporuka