Vladimir Dodig Trokut ugledni je hrvatski likovni umjetnik, šaman, sakupljač umjetnina, galerist, muzeolog, donator, povjesnik, antropolog, teoretičar, predavač, publicist i tvorac mnogobrojnih muzejskih projekata i proizvodnih poligona, a javnosti je možda i najpoznatiji kao autor prvog svjetskog Anti-muzeja. Anti-muzej, njegov životni projekt, sadrži na stotine tisuća predmeta koje je Trokut sakupio na sajmovima i buvljacima, ili na otpadu.
Anti-muzej odnedavno ima i svoj web arhiv, koji vam danas predstavljamo, čija je autorica dizajnerica Sanja Kuzmanović.
Dizajn web arhiva i znaka zamišljen je kao algoritam koji kroz interakciju s korisnikom mijenja svoj izgled kao odgovor na koncept dinamičnog muzeja koji se kontinuirano mijenja i poništava samoga sebe. Estetika znaka proizlazi iz No Art radova V.D. Trokuta.
Ideja digitalizacije Anti-muzeja proizašla je iz želje da se zbirka koja broji više od 500 000 predmeta sačuva od propadanja. Zbirka je preventivno zaštićena kao spomenik kulture 1981. godine. 1972. godine zaštićena je kao projekt, intelektualno vlasništvo, patent inovacija i transfer znanja.
Preporukom predsjednika UNESCO-a i ekspertnog tima u studentskom kulturnom centru Antimuzej je zaštićen kao projekt izuzetnog kulturološkog značaja za Europu i svijet, na temelju inovacija i doprinosa novoj muzeološkoj praksi. Od 1997. godine projektu se pridružuje jedan od najznačajnijh svjetskih povjesničara umjetnosti i prokuratora Harald Szeemann.
U suradnji s Darkom Schneiderom, Vladimirom Dodigom Trokutom i Tomislavom Šoli zbirka je privremeno kategorizirana u deset sekcija: etnomitologija, svakodnevica, No Art, mistični predmet, moda, erotika, industrijska areologija, predmeti prirode, dizajn, igre i igračke, turizam.
Konačan cilj Antimuzeja kao web arhiva jest poticaj za prezentiranje zbirke široj javnosti i potencijalnim donorima u svrhu materijalnog očuvanja zbirke.
Fotografije: Pavel Posavec
Web arhiv Anti-muzej V.D.T. je diplomski rad Sanje Kuzmanović / Arhitektonski fakultet – Studij dizajna
