Umjetnice i kulturne radnice Selma Banich, Marija Borovičkić, Mila Čuljak, Ivana Rončević i Ana Vilenica započele su krajem travnja s istraživačko-radioničkom fazom projekta Zajednice skrbi u zagrebačkom Folnegovićevu naselju, a u sklopu zagrebačkog dijela međunarodnog projekta Actopolis.
Rad je zamišljen kao uzajaman istraživački proces koji uključuje stanare naselja u propitivanje kako misliti skrb iznova, skrbeći jedni o drugima, kad nam u procesima institucionalizacije i privatizacije skrbi ona ostaje trajno uskraćena. Zajednice skrbi realizirat će se u nekoliko etapa, prva terensko-istraživačka faza trajat će do 1. svibnja, a rad će zaključiti umjetnička intervencija u Folnegovićevom naselju, do jeseni 2016.
Postavljanjem kamp kućice uz zelenu površinu i igralište na rubnom dijelu naselja prema Borovju i zagrebačkoj Džamiji, kroz seriju razgovora sa stanovnicima, šetačima pasa, slučajnim prolaznicima, te protagonistima koji su stvarali Folnegovićevo naselje u 1960.-im godinama, istražuju se razni aspekti života u kvartu i njegove konfliktne zone – od kolektivnog stanovanja, urbanizacije i (de)(re)industrijalizacije preko ideološkog obilježavanja javnog prostora do šireg društveno-političkog konteksta i uzročno-posljedičnih veza koje oblikuju kvartovsku svakodnevicu i živote njegovih stanovnika, naglasile su istraživačice projekta „Zajednice skrbi“.
*Andrija Mutnjaković / foto: Ana Opalić
U Folnegovićevu naselju, popularno zvanoj Folki, od samih početaka života toga naselja, mjesto pod suncem za svoj atelje pronašao je arhitekt, urbanist i teoretičar, akademik Andrija Mutnjaković koji je istraživačicama „Zajednica skrbi“ rekao: „U ono vrijeme postojale su arhitektonske zadruge, i arhitekti su za svoj projektantski inovativan doprinos kolektivnom stanovanju u Gradu Zagrebu dobili na korištenje 21 stan u Folnegovićevu naselju. Doduše, kolege su koristili samo četiri stana, a danas je moj atelje posljedni takav prostor u uporabi“.
Podsjetimo, zagrebački projekt „Nevidljivo pripadanje-Invisible belonging“ otvorio je analitičar prostora, publicist i aktivist, Saša Šimpraga, a slijede redom domaći umjetnici i aktivisti: Selma Banich, Nikola Bojić, Lightune.G (Bojan Gagić, Miodrag Gladović) i Tonka Maleković. Kustosica projekta je arhitektica Ana Dana Beroš.
ACTOPOLIS je transnacionalni umjetnički laboratorij, poziv na djelovanje i suoblikovanje grada, koji povezuje 9 kustosa i više od 40 umjetnika iz 7 gradova jugoistočne Europe, Turske i Njemačke; Atenu, Ankaru/Mardin, Beograd, Bukurešt, Oberhausen, Sarajevo i Zagreb. Projekt je pokrenuo njemački Goethe-Institut i umjetnička organizacija Urbane Künste Ruhr s kustosicama, Angelikom Fitz i Katjom Aßmann, kojima se u travnju 2016. priključuje i austrijski kustos Martin Fritz.
ACTOPOLIS povezuje umjetnike, urbaniste i aktiviste nadilazeći obilježja disciplina, geografskih granica i kulturnih razlika te uspostavlja translokalno istraživačko polje za razvijanje urbanih alternativa. Sudionici projekta propituju različita urbanistička pitanja i ostvaruju intervencije u gradski prostor međusobno razmjenjujući strategije, taktike i metode rada.
Više o projektu ACTOPOLIS (na engleskom jeziku) actopolis.net
