Sudbinom modernističke arhitektonske baštine te urgentnom potrebom za njezinim očuvanjem i zaštitom posljednjih se godina bavi niz inicijativa i pojedinaca. Jedan od kanonskih građevina hrvatskog visokog modernizma, možda i najljepši hotel na jadranskoj obali, svakako je Hotel Maestral u Brelima (1962.-1965.) čiji su autori arhitekti Julije DeLuca, Ante Rožić i Matija Salaj. Preventivno zaštićen kao kulturno dobro, hotel predstavlja i jedan od rijetko dobro očuvanih primjera, uključujući i sofisticirane prostore interijera koje je projektirao Bernardo Bernardi. Upravo je projekt Hotela Maestral, zbog svoje važnosti u evoluciji tipologije objekata turističke namjene na prijelazu 1960-ih u 1970-e, uključen u selekciju izložbe Concrete Utopia u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti (MoMA), koju smo najavili ovdje. Međutim, kako Maestralu predstoji još dug put do postizanja trajne zaštite, potreba za ukazivanjem na izuzetnu kulturnu vrijednost ovog hotela i dalje je aktualna. Stoga su Maroje Mrduljaš s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i Mira Stanić kurirali izložbu koja je nedavno bila postavljena u javnim prostorima Maestrala, s ciljem senzibiliziranja lokalne zajednice za sudbinu ovog važnog zdanja.
*Izložba “Sunčana strana modernizma” u Hotelu Maestral u Brelima / foto: Maroje Mrduljaš i Mira Stanić (via: Facebook stranica Platforme 9.81)
“Hotel Maestral kanonsko je djelo hrvatskog poslijeratnog modernizma koje ne samo da je uvjerljivo po svojoj prostornoj i formalnoj kompoziciji, nego i zaključuje proces apsorpcije takozvanog internacionalnog stila, te otvara puteve prema razvoju lokalnog autentičnog pristupa integraciji arhitekture i krajolika. Utoliko je on vrhunac jednog perioda, ali i anticipacija nadolazećih kretanja koja će se nastaviti razvijati u hrvatskoj arhitekturi, naročito u domeni turizma. Hotel Masetral kao pojedinačni artefakt, kao vrijednost za sebe, pripada internacionalnoj kulturi, ali je i važan dio procesa interne evolucije hrvatske moderne arhitekture”, piše o Maestralu Maroje Mrduljaš, te nastavlja: “Sasvim je jasno da je nužno sačuvati kulturna dostignuća jednog izvanrednog vremena, vremena 1960-ih koje je u hrvatskoj arhitekturi, dizajnu i vizualnim umjetnostima dalo doprinose svjetskog značaja. Ti doprinosi koji su jedni od ključnih sastavnica suvremenog hrvatskog identiteta su nestajali i nestaju pred našim očima, te ih još pronalazimo uglavnom samo u tragovima, na pojedinim mjestima koja su preživjela kulturnu kataklizmu potiranja naše recentne povijesti. Obnova Hotela Maestral utoliko bi trebao biti društveni prioritet i zajednički napor koji ne treba i ne može biti prepušten samo vlasniku, makar on bio u komercijalnoj funkciji. U situacijama koje su savladive, koje nisu prevelikog mjerila, gdje devastacija nije otišla predaleko, potrebno je što prije reagirati i sačuvati jedan izuzetno vrijedan kulturni sloj, koji u ovom specifičnom slučaju može, nadamo se, biti i ekonomski uspješan i dugoročno samoodrživ”.
*Izložba “Sunčana strana modernizma” u Hotelu Maestral u Brelima / foto: Maroje Mrduljaš i Mira Stanić (via: Facebook stranica Platforme 9.81)
Izložba pod nazivom Sunčana strana modernizma: fragmenti turističke arhitekture u Hrvatskoj, 1965.-1971., osim Hotela Maestral uključila je i seriju realizacija turističkih projekata doajena hrvatske arhitekture, Ante Rožića, koji je upravo u Brelima ostvario neke od svojih najznačajnijih radova te nekoliko drugih kapitalnih ostvarenja iste namjene: Hotel Berulia u Brelima (Ante Rožić, interijer Bernardo Bernardi, 1968. – 1970.), Vila Berulia u Brelima (Ante Rožić, 1967. – 1970.), Turistički centar Brela (Ante Rožić, interijer Bernardo Bernardi, 1967. – 1969.), Hotel Solaris u Zablaću kraj Šibenika (Boris Magaš, 1967. -1968.) i Hotel Adriatic II u Opatiji (Branko Žnidarec, 1971.). Izložbu su organizirali Turistička zajednica Brela i Platforma 9.81 iz Splita, a nositelj izložbe i umjetničko-istraživačkog projekta je Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu na čelu s voditeljem umjetničko-istraživačkog projekta Goranom Rakom.
*Izložba “Sunčana strana modernizma” u Hotelu Maestral u Brelima / foto: Maroje Mrduljaš i Mira Stanić (via: Facebook stranica Platforme 9.81)
Više o problemskom okviru izložbe pročitajte u nastavku, u tekstu kustosa izložbe:
1960-tih, na vrhuncu modernizacije i urbanizacije Hrvatske i tadašnje Jugoslavije, istočna jadranska obala polazi kroz temeljitu preobrazbu bitno pokretanu ekonomijom i socijalnim dinamikama masovnog turizma. Lokalna arhitektonska kultura na svojem je vrhuncu, a neočekivano, upravo komodificirana i visoko normirana tipologija hotela postaje jedan od glavnih poligona arhitektonskih istraživanja. U svega desetak godina odvija se brza evolucija koncepata i estetika, od visokog modernizma do brutalizma, od regionalizma do strukturalizma. Svim tim istraživanjima zajedničko je nastojanje da se kod “projektiranja za najveće brojeve” uspostavi balans između naizgled proturječnih zahtjeva: između individualnog i kolektivnog, između lokalnog i internacionalnog, između prirode i artificijelnog pejzaža, između “popularne” i “visoke” kulture, između instrumentalnih ciljeva i humanističkih vrijednosti.
*Izložba “Sunčana strana modernizma” u Hotelu Maestral u Brelima / foto: Maroje Mrduljaš i Mira Stanić (via: Facebook stranica Platforme 9.81)
Radeći u osjetljivim ambijentima obilježenima bogatom urbanom i graditeljskom tradicijom, niz arhitekata koristi upravo turističku arhitekturu za izgradnju novog urbano-kulturnog sloja u kojem pokušavaju definirati odrednice “naše arhitekture” koja je moderna, a odgovara na lokalne topografske i klimatske datosti, koja ima jasnu ekonomsku ulogu, no pri tome doprinosi i boljitku lokalnih zajednica, koja korespondira s internacionalnim kretanjima, ali pri tome nastoji kultivirati vlastitu autentičnost. Turizam tako pokreće izgradnju “sunčane strane” Hrvatske i tadašnje Jugoslavije, a hoteli i prateća infrastruktura postaju optimistični ambijenti u kojima su pouke mediteranske kulture kritički prenesene u specifične oblike privremenog habitata i socijalnih praksi dokolice.
*Izložba “Sunčana strana modernizma” u Hotelu Maestral u Brelima / foto: Maroje Mrduljaš i Mira Stanić (via: Facebook stranica Platforme 9.81)
Arhitekti Boris Magaš, Ante Rožić i Branko Žnidarec, pripadnici generacije hrvatskih arhitekata stasalih upravo na valu optimističnih 1960-ih, na seriji turističkih projekata prikazanih na izložbi pokazuju i homogenost i visoku razinu lokalne arhitektonske kulture, ali i različitost pojedinačnih pristupa i poetika koji logično reagiraju na lokalne uvjete.
*Vizkulturin projekt “Vizkulturiranje društva, 2018.” je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije
