+ 34 Preporuka

To all of those people who destroyed my city

autor: vizkultura


PODIJELI:

vpsz_kultura-means-business_2017_600x70

Kategorija ART na Vizkulturi powered by VPŠZ

 
 
 

artodrom-
Ponedjeljkom predstavljamo autorske projekte i serije radova iz sfere suvremenih vizualnih umjetnosti

 

Predstavljamo projekt “To all of those people who destroyed my city” autora Maria Matokovića

 

1-to-all-of-those-people-who-destroyed-my-city

O radu (izjava autora):

Rad je nastao na temelju povijesnih činjenica izravno vezanih uz grad u kojem živim i djelujem. Osvrt je na događanja početkom devedesetih godina prošlog stoljeća koja su dovela grad do stanja u kojemu se trenutno nalazi. Proživljavanje sloma, kraha u svim životnim područjima dovelo je do toga da je danas Osijek grad vrlo neizvjesne budućnosti. Devastacija u fizičkom smislu bila je vidljiva i dio je prošlosti, ali psihološka devastacija zajednice još je vrlo potentna i aktualna.

3-to-all-of-those-people-who-destroyed-my-city

U radu se referiram na ratno i poslijeratno razdoblje koristeći simbolično Jednu kunu u kontekstu tvrtki koje su danas, 26 godina poslije ratnih događanja, postale dio arhive propalog gospodarskog sektora koji je bio egzistencijalni generator grada.

4-to-all-of-those-people-who-destroyed-my-city

Danas je posve jasno da su jednokunske privatizacije provedene u svrhu samokoristi pojedinaca, ali su one, kao u teoriji kaosa, bile i prvi zamah leptirovih krila koji je grad doveo do stanja opće bezvoljnosti i letargije, prave ravne ravnice. Napušteni tvornički kompleksi danas su prepušteni zaboravu, propadaju većinom beskorisni i uljuljkani u vremenu i prirodi koja ih vodi kroz vlastita iskustva. Te i takve prostore počinjem prisvajati kao vlastite te mi počinju bivati zanimljivi u stvaralačkom smislu.

5-to-all-of-those-people-who-destroyed-my-city

Iz iskustva beživotnih prostora nastao je i multimedijalan rad To all of those people who destroyed my city.

„History is a material, like a clay.“ A.Kiefer 

Rad je u konačnici prezentiran jednosatnom izložbom u napuštenom tvorničkom prostoru te je na istoj bilo prisutno četvero ljudi. Sam prostor izložbe je od velike važnosti, prvenstveno zbog samog vizualnog doživljaja, mirisa i okusa te sam stava da sam se tako, barem na kratko, odužio tim, uvjetno rečeno, beživotnim prostorima.

11-to-all-of-those-people-who-destroyed-my-city

7-to-all-of-those-people-who-destroyed-my-city 8-to-all-of-those-people-who-destroyed-my-city 10-to-all-of-those-people-who-destroyed-my-city 9-to-all-of-those-people-who-destroyed-my-city

12-to-all-of-those-people-who-destroyed-my-city

13to-all-of-those-people-who-destroyed-my-city

 

Fusnote:
1 „Materijal: 65% bakra (Cu), 23,2% nikla (Ni) i 11,8% cinka (Zn) Promjer i masa: 22,5 mm, 5g; Autor: Kuzma Kovačić, akademski kipar.
U gornjem polukrugu prikazana je kuna zlatica u trku nadesno. Preko ispružena kunina tijela uspravno je ispisana brojčana vrijednost „1”. Ispod brojčane vrijednosti je natpis „KUNA”. Uz rub gornjeg polukruga ispisan je natpis „REPUBLIKA HRVATSKA”. U donjem polukrugu, uz rub, postavljen je u središtu grb Republike Hrvatske. Desno od grba polukružno je položeno stilizirano pšenično klasje, a lijevo, također polukružno, stilizirana maslinova grančica s plodom. Obod ima 86 ureza.“

2 Osijek je početkom 1990. godina brojao 26 371 radnika u 30 velikih tvornica (Analit, Opeka, Mio Standard, Svilana, Kožara, Šibicara, OLT, Mobilia, Croatia, Lio, Saponia, Kandit…). Osijek 2011. godine broji 4606 radnika i velika većina radi u jedine dvije tvornice koje su preživjele privatizaciju – Saponia i Kandit. Sve se odrazilo i na broj stanovnika Osijeka koji je unazad desetak godina neprestano u velikom padu.
Jedna od važnih stavki u ovom radu štitnici su za koljena istesani od drveta u kojemu je utisnuto tridesetak kovanica od jedne kune- simbolu devastacije privatizacijama koje, u većini slučajeva, nisu provođene za opće dobro i napredak zajednice. Performativnim činom klečanja koji prelazi u kretanje, uz pomoć ugrađenih kovanica ostavljam trag na metalnim pločama – trag ljudi koji su dali svoj doprinos zajednici radeći u i za istu dok ih je Jedna kuna nije dovela do stanja neizvjesnosti. Naglašen je i uspravni stav tijela kao poštovanje prema monumentalnosti građevine – metafori stabilnosti i čvrstoće. Krvavi tragovi u kontrastu s bjelinom papira nastaju otiskivanjem metalnih ploča te sama monumentalnost otiska rada projicira vlastito viđenje bitnosti problematike nestajanja grada.

 

 

O autoru:
Mario Matoković rođen je u Osijeku 1985. godine. Diplomirao je 2010. na Umjetničkoj akademiji u Osijeku, Odsjek likovne umjetnosti. Izlagao je na brojnim domaćim te nekoliko međunarodnih izložbi. Dobitnik je Rektorove nagrade Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Od 2010. član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Osijeku, a od 2013. do 2016. vrši funkciju predsjednika HDLU Osijek. Jedan je od osnivača Umjetničke organizacije POPUP. Zaposlen na Umjetničkoj akademiji u Osijeku kao asistent na diplomskom studiju Likovne kulture. 2016. godine finalist Nagrade Radoslav Putar, nagrada za mlade umjetnike do 35 godina u organizaciji Instituta za suvremenu umjetnost, Zagreb (intervju za Vizkulturu pročitajte ovdje). Živi i radi u Osijeku.

Više o autoru:
https://mariomatokovic.com/

 

Screen Shot 2013-04-19 at 12.04.10 AM
Kategorija ARTODROM otvorena je za prijave vaših autorskih radova, koje primamo na naš mail [email protected]. Više informacija saznajte klikom na tirkizni prikaz iznad

 

+ 34 Preporuka