Osvanuo baš divni svibanjski dan, kad je sva narav u cvatu i mirisu. Eno tamo u čarobnoj Sumartinskoj uvali, u pjesničkom Lapadu pod glavicom Babin kuka, diže se novosagrađeni bijeli dvorac daleko poznate dobre Gospođe Flore.
Lina (Paulina) pl. Bogdan-Bijelić, 1923.
Grad Dubrovnik s bogatim umjetničkim fundusom gotičke, renesansne i barokne umjetnosti, povijesno je središte umjetnosti u Dalmaciji i uporište moderne hrvatske umjetnosti. Ekonomske prilike grada trgovaca, moreplovaca i brodara te posebno pravno stanje grada-državice s izvanrednom autonomijom naspram vanjskih sila koje su uvjetovale kompromitaciju i destrukciju umjetničkih ostvarenja u Dalmaciji, omogućile su umjetnički i kulturni cvat Dubrovnika u vrijeme dok je ostatak Dalmacije primoran svoja materijalna i ljudska dobra usmjeriti obrani od Turaka. Od XIV pa sve do kraja XVIII stoljeća brojni lokalni slikari, kipari, arhitekti, zlatari, lijevaoci i rezbari koji su obogaćivali uvezene stilove provincijskom rustičnosti, dokaz su neprekinutog slijeda naših likovnih dostignuća i kontinuiteta linije domaćih umjetnika jadranske obale. Turbulentne okolnosti druge polovice XVIII i prve polovice XIX stoljeća značajno mijenjaju dubrovački privredni, geografski, kulturni, politički i društveni horizont.* Prema pojedinim piscima gospodarske povijesti Dalmacije propadanje dubrovačkog pomorostva uvjetovalo je usmjeravanje jednog dijela pučanstva na intenzivniju proizvodnju vina i maslinova ulja, što će uz prodiranje renesansnog ideala ladanjske kuće kod drugog dijela pučanstva označiti urbano širenje Dubrovnika i naseljavanje uvale Lapad.
Godine 1923. gospođa Flora Jakšić (r. Marinović) uz sjevernu stranu šetališta u uvali Sumartin u Lapadu, na današnjoj adresi Šetalište kralja Zvonimira 32, gradi novu kuću i atelijer po nacrtima svoga obiteljskog prijatelja i mentora Vlaha Bukovca. Flora je bila ljubiteljica umjetnosti koja je u svom domu često organizirala izložbe i druženja sa slikarima, književnicima, intelektualcima, crkvenim velikodostojnicima i ostalim kulturnjacima svojega vremena te je htjela da njezin dom i nakon njezine smrti ostane utočište umjetnicima.
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik [HDLUDU] koje koristi i brine se o Florinom domu, 2017. godine započinje istraživački projekt Florin dom: Flora Jakšić i uloga njezina atelijera uključivanjem više povjesničarki i povjesničara umjetnosti (Antun Baće, Ivan Viđen, Lucija Vuković, Sanja Žaja Vrbica), koji su istražili pojedine segmente slikaričina života i rada te ulogu njezinog atelijera u kulturnom životu Dubrovnika tijekom proteklog stoljeća. Projekt je okrunjen izdavanjem publikacije u kojoj se, iz različitih perspektiva, govori o bogatoj i zanimljivoj biografiji umjetnice, o konceptu i konačnoj realizaciji Florina atelijera te naposljetku o umjetničkoj i kulturnoj klimi onodobnog Dubrovnika.
Knjiga obuhvaća sljedeća poglavlja – Ivan Viđen: Gospođa Flore iz vale od Lapada; Sanja Žaja Vrbica: Flora Jakšić – slikarica i čuvarica lapadske uvale; Antun Baće i Lucija Vuković: Florin dom – nastanak, arhitektura i značaj slikaričina atelijera; Dorinda Bulić Čotić: Florin dom – dom Hrvatskoga društva likovnih umjetnika Dubrovnik; Ivana Pegan Baće: Moja oporuka – Ja Flora. Recentno djelovanje Galerije Flora (2014. – 2021.) te će krajem rujna biti promovirana u Florinom domu.
Sama zgrada Florina doma okružena je vrtnom terasom omeđenom niskim ogradnim zidom koji ju dijele od šetališta. Dvorištve je s istočne i zapadne strane zgrade opremljeno s eksterijerom pogodnim za odmor, kontemplaciju i druženja obasjana suncem ili pod zelenim krošnjama bogate vegetacije Florina vrta. Vanjština zgrade decentno je dekorirana jednostavnim vijencem na ožbukanim fasadama. Visoki podrum podiže podest kuće građen grubim kamenom do kojeg kroz manju terasu vodi pristupno stubište. Predsoblje prizemlja prema istoku vodi u dominantni prostor Galerije Flora, improvizirani ured s arhivom HDLUDU, kuhinju i zatim hodnik uzduž galerije kojim se dolazi do rezidencijalnog prostora za smještaj gostujućih umjetnika u prizemnom prostoru južnog pročelja. Predsoblje prema sjeveru vodi spiralnom stubištu kojim se uspinje do atelijera Flore Jakšić na katu, koji preko pedeset godina koristi dubrovački umjetnik Josip Pino Trostmann i terase koja se prostire iznad južnog pročelja, dok sa zapadne strane predsoblja dolazimo do prostora Medijateke Flora u prizemnom krilu nadsvođenom trovodnim krovom.
Dubrovački umjetnici već punih sedamdeset i pet godina upravljaju zgradom Florin dom, a formalno pravno od 1974. godine čime je i konačno ostvarena Florina oporučna želja (nakon rasformiranja HDLU-a u jednakopravna teritorijalna društva). U ovom razdoblju HDLUDU unutar Florina doma okuplja umjetnike, priređuje izložbe, radionice, edukacije i rezidencijalno ugošćuje umjetnike i brine o cijelom korpusu zgrade oplemenjujući tako kulturnu scenu Lapada i Dubrovnika i potvrđujući povijesnu poziciju Dubrovnika kao kulturnog regionalnog središta. Godine 2021. HDLUDU napokon uspijeva uknjižiti svoja vlasnička prava na Florin dom. Danas im ta stečena vlasnička prava pokušava pravno osporiti HDLU iz Zagreba, koji nemogavši dokazati svoje sljedništvo nad nekadašnjim krovnim HDLU-om u već dva pravna postupka, ne odustaje od svoje neutemeljene nakane. Prvi pokušaj knjiženja HDLU-a iz Zagreba na Florin dom bio je 2008. godine, kad su dubrovački umjetnici i građani organizirali peticiju u Dubrovniku protiv tog neosnovanog jednostranog akta. Državno odvjetništvo zatim je poništilo nekorektan upis na nekretninu zbog nemogućnosti HDLU-a u Zagrebu da dokaže pravno sljedništvo nad HDLU-om iz 1868.
Osim pravnim putem, dubrovački umjetnici i svojim strukovnim djelovanjem nastoje ukazati na neregularne pojave u ustanovama u kulturi. Zagrebački salon odbijenih bila je kumulativna izložba radova izvedena 2022. za vrijeme 57. zagrebačkog salona u suradnji s Atelijerima Žitnjak s kojima HDLUDU njeguje već višegodišnju suradnju u obliku izlagačkih i rezidencijalnih razmjena. Izloženi radovi umjetnika Dorinde Bulić Čotić, Slavena Tolja, Viktora Daldona i ostalih odbijenih umjetnika za izlaganje na 57. zagrebačkom salonu bavili su se tako anomalijama i nepravilnostima u radu kulturnih ustanova, dok je osnovna namjera ove manifestacije bila ukazivanje na pokušaj institucionalne akvizicije jedne udruge od strane druge. Pravnu zavrzlamu najbolje sumiraju radovi Vice Tomasovića Ovo nije HDLU koji forenzički prikazuje kronologiju međuodnosa Društava i video rad Platforma za umjetnika aktivistu koji nastoji rasvijetliti prirodu odnosa moći unutar suvremenog društva skrivenu pod šifrom P.12X / 2021. Dorinde Bulić Čotić koji problematizira odnos dubrovačkog strukovnog udruženja likovnih umjetnika i zagrebačke strukovne udruge o čijem će razrješenju na koncu odlučiti sudsko tijelo. Danas je HDLUDU kao vlasnik zgrade i vrta Florina doma u postupku ispunjavanja poreznih obveza, što su jedinstveno poduprli umjetnici članovi donacijom svojih djela namjenjenih prodaji. HDLUDU je, u koncepciji voditelja Medijateke Slavena Tolja, priredio niz skupnih izložbi prodajnog karaktera koje upućuju na solidarnost umjetnika i lokalne zajednice u sakupljanju financijskih sredstava za otplatu troškova vlasništva kao i na nužnost pronalaska novih načina financiranja održavanja zgrade Florina doma.
Djelovanje Medijateke suvremenih umjetničkih praksi Flora započinje 2021. godine s primarnim ciljem stvaranja relevantne arhive suvremenih umjetničkih praksi, edukacija, razvoja umjetničke kritike i kritičkog razmišljanja o zajedničkoj kulturi i društvu te razvoja nove publike, prvenstveno mlade publike zainteresirane za suvremenu umjetnost. Prostor Medijateke otvoren je javnosti u obliku knjižnice, čitaonice, slušaonice, produkcijskog centra, video i audio arhive i prostora eksperimenta, radionica, suradnji, razgovora i druženja te kao nova programska jedinica gdje je do sada predstavljeno tridesetak autorskih projekata. Samo preuređenje zapadnog krila zgrade iz skladišta u funkcionalni prostor za rad, druženje i arhiviranje materijala, kao i obnova i uređenje fasade zgrade Florina doma u formi participativnog projekta i site specific intervencije Moja oporuka: Ja Flora dokaz je kreativne otpornosti uprave Florina doma te nepokolebljivog ethosa članova HDLUDU tijekom relativno nesklonog vremena isprekidanog različitim teškoćama i restrikcijama, od onih standardnih internih, pravnih, lokalnih i nacionalnih, do onih globalnih poput pandemije virusa COVID-19.
Godina 2023. ispunjena je već s ostvarenih jedanaest pojedinačnih ili grupnih izložbi domaćih i stranih autora. My brother is watching me autora Stanislava Habjana interaktivna je i multimedijska izložba izvedena između 13. i 25. svibnja 2023. koja reflektira važnost dijaloga kao primordijalnog načela, dijaloga unutar i s zajednicom koji počiva u samom modus operandi Florina doma. Dijalog uživo tema je i motiv izložbe koja je ujedno i cjelodnevni radni prostor autora – od predstavljanja nove knjige, izvođenja novih pjesama, preko upoznavanja i dokumentiranja, do razmjene i druženja – tokom trinaestodnevne ambijentalne instalacije.
Joie de Vivre 2 autorice Ksenije Turčić i izvedene između 7. i 18. srpnja 2023. izložba je koja osvijetljava Moloh** modernosti sastavljen od kontradiktornosti i dijalektičnosti ljudskog postojanja. Niz starih fotografija portreta osoba premazanih bijelom bojom svjedoči prošlost, “prošlost koja nije naša”, naglašava umjetnica. Transformacijom figura u bijele praznine umjetnica na senzibilan način pokušava očuvati intimu nepoznatih individua i integritet njihova života kao naznake nekog drugog vremena. Refleksivno se koncept ove izložbe doima integralnim lokaciji izvedbe koja na zrcalan način predstavlja živopisan opozit blokovima replicirajućih besadržajnih smještajnih jedinica turističke zone uvale Lapad. Izložba The Robinson Effect čiji su autori Jiří Černický, Lukáš Jasanský i Martin Polák, Zdena Kolečková, Jiří Kovanda i Michaela Thelenová izvedena je neposredno nakon Joie de Vivre 2, između 22. srpnja i 4. kolovoza 2023., i kao logičan sljedbenik nastavlja problematizirati proturiječnosti moderne civilizacijske usamljenosti i intimnih formi aktivizma koji se suprostavljaju usamljenosti kao što se na slikovit i metaforičan način Florin dom kao jedno identitetski snažno nabijeno mjesto susreta, sraza, ispreplitanja, prožimanja i formiranja ideja na autentičan način suprostavlja uravnilovki sveopće komodifikacije koja dominira neposrednim okolišem.
Ova autentična umjetnička oaza nemjerljive je povijesne i suvremene, društvene i kulturne važnosti s nesagledivim potencijalom i sa slojevima tragova ne tako davnih vremena pitoresknog arkadijskog lapadskog krajobraza još naivno slijepog na fado sveprožimajuće turistifikacije i simulacije života i stvarnosti kojima se Florin dom ustrajno opire. Razvoj lokalne umjetničke scene i njezino pozicioniranje i pozicioniranje Dubrovnika kao kulturne meke unutar širih društvenih tijela, privlačenje i razvoj proaktivne i kritične publike, posebno mlade publike, otvaranje dijaloga unutar i sa zajednicom, očuvanje i razvoj autentičnosti i povijesne uloge i funkcije Florina doma kao kulturne institucije – od sadržajne, gestualne, financijske i narativne, do institucionalne borbe za očuvanje autonomije i održivosti Florina doma – neki su od napora koji ilustriraju neugasiv žar članova HDLUDU i svih prijatelja koji su u duhu dosljednom svojih prethodnika uključeni u djelovanje Florina doma i Galerije Flora čija se otvorenost i credo može prepoznati u riječima voditeljice Galerije Flora Ivane Pegan Baće – “Dođite, dođite, dođite!”.
Ovaj tekst napisan je na temelju podataka iz arhivske građe Galerije Flora i Medijateke Flora, preglednih letaka izložbi i kritičkih osvrta autorice Helene Puhare, dvodnevnog boravka u rezidencijalnom prostoru Florina doma i razgovorima s voditeljicom Galerije Flora Ivanom Pegan Baće, voditeljem Medijateke Flora Slavenom Toljom, predsjednicom HDLUDU Dorindom Bulić Čotić i pojedinim članovima HDLUDU, stoga se srčano zahvaljujemo svima uključenim u suradnji i zaslužnim za realizaciju ovog teksta i na ustupljenim vizualnim materijalima te cijelom korpusu HDLUDU.
*To je razdoblje obilježeno emergencijom nacionalno-integracijskih ideja i začetkom kulturnog preporoda što će u Dubrovniku započeti raspadom Republike i zatiranjem simbola i tradicije starog poretka Dubrovačke Republike od strane Francuske i Austrijske vlasti, uplivom ideja iz europskih intelektualnih krugova, intenziviranjem veza Dubrovnika s ostatkom Dalmacije te otporom sve jačoj talijanizaciji u Dalmaciji (Vokal, 2020).
**Giddens Molohom naziva motor modernosti sastavljen od više proturječnih, kontradiktornih utjecaja, što govori o sveprisutnoj dijalektičnosti specifičnoj za modernost.
LITERATURA
Crnčević L (2022). KRAJ PRAVNE BITKE: Florin dom u Uvali konačno pripada dubrovačkim umjetnicima, oduprli su se Zagrebu kad ga je htio zamijenit za apartmane u Gradu. Dubrovniknet.hr. Dostupno na: https://www.dubrovniknet.hr/florin-dom-pripada-dubrovniku/
Dedo I (2022). Za Florin dom imamo velike planove. Ljudi, dođite!. JutarnjiList.
Kiš Terbovac P (2022). ‘ŽELE JU OTETI!‘ Oporuka slavne slikarice izazvala pobunu u Dalmaciji: Zbog vile zaratili dubrovački i zagrebački umjetnici. JutarnjiList. Dostupno na: https://www.jutarnji.hr/kultura/art/oporuka-slavne-slikarice-izazvala-pobunu-u-dalmaciji-zbog-vile-zaratili-dubrovacki-i-zagrebacki-umjetnici-15250597
Lucić B (2023). Ivan Viđen održao predavanje o Lapadu: Ovaj dio grada nekad je bio poput ‘kraja vila‘, mjesto ugode, osame, kontemplacije, umjetničkog poriva, ladanja…‘. Dubrovački vjesnik. Dostupno na: https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/kultura/ivan-viden-odrzao-predavanje-o-lapadu-ovaj-dio-grada-nekad-je-bio-poput-kraja-vila-mjesto-ugode-osame-kontemplacije-umjetnickog-poriva-ladanja-1285038
Lupis V B i Žaja Vrbica S (2014). Prilog poznavanju prvih dubrovačkih slikarica. Anali Dubrovnik 52/2 (521-548).
Vokal T (2020). Kultura Dubrovnika u prvoj polovici 19. stoljeća. Pro Tempore No. 15 (205-214).
Autor: Zvonimir Duka / tekstove ovog autora potražite na linku
Aktivnosti Galerije Flora i Florina doma možete pratiti na njihovom službenom Facebook profilu.
