U četvrtak, 2. lipnja u 20 sati u HDD galeriji otvara se izložba “Dizajn za društvene promjene”, prvi od dva izložbena postava objedinjena nazivom Dva primjera sa Studija dizajna. Riječ je o temeljitoj prezentaciji projekta realiziranog u suradnji Studija dizajna i Centra za mirovne studije 2014. i 2015. godine, a koji se na teorijski i praktični način bavio temama ksenofobije i rasne diskriminacije. Autori koncepcije izložbe su Ivana Fabrio, Petra Vrdoljak, Dorja Benussi, a izložbu zajednički organiziraju Hrvatsko dizajnersko društvo i Studij dizajna.
Mini ciklus Dva primjera sa Studija dizajna zamišljen je kao prezentacija primjera dobrih edukacijskih praksi u dizajnerskom obrazovanju, ovog puta s fokusom na projektima sa zagrebačkog Studija dizajna Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U tom smislu, riječ je o svojevrsnom nastavku sličnih izložbenih projekata koji su predstavili aktivnosti Odsjeka za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu (izložbe Interakcije, 2012.; Eutropija – Uvod u spekulativnu dizajnersku praksu, 2015.) i Sveučilišta Sjever (Život na Sjeveru, 2014.). Osim što ovaj mini-ciklus prikazuje visoke standarde i inovativne pristupe u obrazovanju mladih autora, on zapravo kroz teme koje povlače dva njime obuhvaćena projekta ukazuje i na važnost promišljanja dizajna u širem kontekstu. U ovom slučaju kontekstu društva, ideje ljudskih prava i društvene promjene, a u drugoj izložbi iz istog mini-ciklusa, koja se otvara sredinom lipnja – u kontekstu tehnologije.
Izložba Dizajn za društvene promjene nije fokusirana na artefakte ili finalne proizvode, koliko na pokušaj da se prikaže proces i dinamika suradnje između polaznika kolegija Socijalni dizajn na Studiju dizajna, polaznika Mirovnih studija CMS-a, njihovih mentora i suradnika te samih tražitelja azila. Isto tako, prikazane su i različite razine na kojima dizajneri mogu sudjelovati u ovakvim projektima, bilo da je riječ o cjelovitim programskim strategijama, komunikacijskim taktikama, participativnim i inkluzivnim scenarijima, aktivnostima i intervencijama, opremanju interijera zadruge za interkulturalnu razmjenu, ili osmišljavanju i realizaciji edukativnih materijala kojima se iz različitih rakursa i za različite ciljane skupine nastoji adresirati problem predrasuda, ksenofobije i rasizma.
Iz teksta Ivane Fabrio:
Ova izložba na konkretnom primjeru predstavlja neke od pristupa kroz koje dizajneri mogu aktivno sudjelovati u adresiranju složenih problema rasne diskriminacije i ksenofobije, a oslanja se na konkretne rezultate projekta realiziranog u suradnji Studija dizajna, Centra za mirovne studije (CMS) i azilanata u razdoblju od listopada 2014. do rujna 2015. godine. Suradnja se nadovezala na već postojeće inicijative Centra koje se realiziraju kroz programe Borbe protiv rasizma, ksenofobije i etničkog ekskluzivizma te programskog područja zagovaranja uvođenja Građanskog odgoja i mirovnog obrazovanja, sa fokusom na nekoliko značajnih tema poput ukazivanja opasnosti predrasuda prema vjerskim, etničkim i rasnim manjinama, te njihovo sustavno uklanjanje kroz obrazovanje na najnižim razinama školovanja, javne kampanje za suzbijanje rasizma i ksenofobije, komunikacijske strategije koje prate postupak traženja azila. Zanimalo nas je i na koji način dizajn može pomoći u stvaranju uvjeta za lakšu i bržu integraciju u novom okruženju. Suradnice na tom projektu bile su: Julija Kranjec, Emina Bužinkić i Tea Vidović (CMS). Julija Kranjec je organizacijska voditeljica CMS-a i članica programa Borba protiv rasizma, ksenofobije i etničkog ekskluzivizma. Emina Bužinkić je članica programa Borba protiv rasizma, ksenofobije i etničkog ekskluzivizma, koordinatorica programskog područja zagovaranja uvođenja Građanskog odgoja i mirovnog obrazovanja u škole, te predsjednica zadruge Okus doma. Tea Vidović je voditeljica programa Borba protiv rasizma, ksenofobije i etničkog ekskluzivizma.
Mnoga domaća i međunarodna izvješća pokazuju da je u Hrvatskoj etnička, rasna i vjerska diskriminacija velik problem. Rezultati istraživanja koje je naručio Centar za mirovne studije pokazuju da građani Hrvatske deklarativno ne podržavaju diskriminaciju stranaca i u prosjeku nemaju izrazite ksenofobne stavove. S obzirom da se većina ispitanika načelno afirmativno izjasnila prema ideji multikulturalnog društva, postoji potencijal za uspješnu borbu protiv diskriminacije i upravo je sad pravo vrijeme da se institucije i društvo u cjelini ozbiljno posvete rješavanju problema ksenofobije u Hrvatskoj. S druge strane, u uvjetima teške ekonomske situacije u zemlji, visoke stope nezaposlenosti i egzistencijalne nesigurnosti građana te sve izraženije ekonomske nejednakosti, stvara se atmosfera netrpeljivosti prema pripadnicima nacionalnih manjina i strancima koji žive u našoj zemlji. Stoga je izuzetno važno kontinuirano raditi na afirmiranju vrijednosti multikulturalnog društva, kao i upozoravati na pojave koje vode segregaciji, nepovjerenju, diskriminaciji i isključivanju.
U pojedinim temama projekta naglasak uloge dizajnera u okviru suradnje sa Centrom za mirovne studije stavljen je na definiranje zajedničke vizije i komunikacijske strategije, pojednostavljivanje složenih i nerazumljivih informacija, komunikaciju podataka vizualima koji doprinose stvaranju razumijevanja, te unapređenje društvenog kapitala kroz kvalitetnije društvene poveznice, mreže i podršku. Studenti dizajna aktivno su sudjelovali u svim fazama procesa, od promišljanja i definiranja strategije i pristupa komunikaciji, do njegove konačne realizacije. Takav vid suradnje stvara podlogu za aktivno angažiranje dizajnera u kontekstu definiranja društvenih, kulturnih i javnih politika. Dugoročni je cilj, osim edukacije kreativnog i humanistički odgojenog dizajnerskog kadra posljedično i to da društvo u potpunosti prihvati stav koji dizajnera sagledava kao aktera koji je sposoban sudjelovati u rješavanju složenih društvenih problema. Izložba prikazuje ukupan proces realizacije projekta kroz dokumentirane faze rada, od istraživanja konteksta i tema, do iznalaženja specifičnih rješenja i njihovu provedbu. ‘Scenarij’ izložbe osmišljen je tako da je kroz nju moguće pratiti razinu participacije svih involviranih aktera, kao i specifičnu ulogu dizajnera u samom projektu.
Autori koncepcije izložbe: Ivana Fabrio, Petra Vrdoljak, Dorja Benussi
Grafički dizajn: Dorja Benussi
Dizajn postava: Petra Vrdoljak
Suradnice Centra za mirovne studije: Julija Kranjec, Emina Bužinkić i Tea Vidović
Organizacija projekta: Studij dizajna, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Centar za mirovne studije
Studenti kolegija Emancipacija kulturnog pluralizma u vrijeme izbjeglištva neformalnog obrazovnog programa Mirovnih studija Centra za mirovne studije: Lana Pavić, Zinka Mujkić, Katarina Peroković, Maja Valentić, Ivan Lipanović, Ana Mišerić, Vlatka Lacmanović, Kristina Mavar, Ana Marija Mileusnić.
Studenti kolegija Socijalni dizajn Studija dizajna: Niko Crnčević, Lucija Nićeno, Ana Šolić, Matija Špoljar, Zrinka Horvat, Stanislav Kostić, Franka Spetić, Adriana Pavelić, Mario Jekić, Katarina Ratkaj, Slavica Farkaš, Iris Klarić, Petra Vrdoljak, Mario Jekić, Anta Bučević, Ana Somek, Luka Borčić, Sanja Kuzmanović, Antonio Karača, Igor Kolar, Marta Birkić, Maja Bošković, Kristina Crnek Vidović, Janja Roškar, Dora Lugarić, Dorja Benussi, Matea Brkić, Tihomir Filipec, Ena Priselec, Ivona Miloš, Alma Šavar, Lana Grahek, Tea Pavić, Martin Peranović, Dorotea Kutleša, Hrvoje Dominko, Matija Gulič, Karlo Pavičić, Luka Perić.
Izvor: HDD
