Autorica: Đana Džafić
“Za sve je kriv skejt”, kažu uz osmijeh volonteri i volonterke novoformiranog Društveno-kulturnog centra (DKC) u Sarajevu. Potraga za objektom koji bi se mogao revitalizirati za potrebe mladih i lokalne zajednice trajala je više od godinu dana i svoj je epilog dobila unutar zidina zapuštenog dijela Kampusa Univerziteta u Sarajevu (UNSA). Ondje se već više od tri mjeseca radi na adaptaciji prostora i organizaciji različitih društvenih i kulturnih aktivnosti. Ideja za DKC niknula je nakon ostvarivanja kontakta između lokalaca i grupe mladih iz Belgije, okupljenih oko organizacije Toestand. Radi se o kolektivu posvećenom ideji revitalizacije napuštenih prostora, koji već godinama posjećuje razne europske gradove, gdje uz partnerstvo s lokalnim grupama uspostavlja društvene centre. Na Balkanu su prisutni posljednjih pet godina i u tom razdoblju podržali su uspostavljanje centra za mlade Termokiss u Prištini, Social Cultural Space Tetova u Tetovu i centra Uzina u Tirani.
Realizacija zajedničke ideje u Sarajevu trebala se dogoditi tijekom 2020. godine, no pandemija je utjecala na njeno odlaganje za ljeto 2021., kada je krajem kolovoza pristiglo stotinjak volontera i volonterki iz Albanije, Belgije, Kosova i Sjeverne Makedonije, koji su zajedno s lokalcima radili na izgradnji skate parka na otvorenom, na Ilidži, nadomak Sarajeva. S obzirom da konkretan objekt za obnovu nije bio na vidiku, potaknuti sinergijom i kreativnošću grupe, volonteri su odlučili raspoložive ruke i lopate prebaciti na Kampus UNSA u centralnom dijelu grada. “Dugo smo tražili odgovarajući prostor, pisali velik broj mailova, zivkali, održali puno sastanaka s raznim akterima, ali bezuspješno”, kaže Alisa, jedna od lokalnih volonterki. “Svi s kojima smo razgovarali, od predstavnika opštinskih vlasti do privatnih kompanija, prepoznali su potrebu i važnost projekta, ali mi i dalje nismo imali prostor. Tada smo se odlučili da na svoju inicijativu očistimo dio napuštenog objekta na Kampusu, i evo nas sada tu.” Na području Sarajeva postoji veći broj neuređenih i napuštenih javnih objekata, čiji je status neriješen. Iako potaknuto ratnim događanjima, ovakvo se stanje može pripisati lošim politikama te nedostatku angažmana nadležnih organa. U takvoj atmosferi u gradu sve češće dolazi do direktnih intervencija građana*ki koji se samoorganiziraju, kako bi uspostavili ili očuvali lokacije koje odražavaju njihove potrebe i želje. Ako na ovu temu razgovarate s nekim tko živi u Sarajevu, sigurno ćete čuti o višegodišnjoj borbi za održanje parka Hastahana ili o intervenciji građana za očuvanje Trga oslobođenja u Starom Gradu. U tom smislu, ni nedavna okupacija devastiranog dijela Kampusa, koji grupa aktivista*kinja nastoji pretvoriti u društveno-kulturni centar s pratećim (besplatnim) sadržajima i aktivnostima, nije drugačija. Njome se žele zadovoljiti realne društvene i kulturne potrebe stanovništva grada, naročito mlađe populacije; potaknuti razmjena ideja i pozitivnih vizija te otvoriti prostor za kritičko promišljanje urbanih prostora i života u gradu, kao i graditi i promovirati nezavisnu i alternativnu kulturu.
Osmišljavanje zajedničkog prostora
Od kraja kolovoza, kada je DKC otvorio svoja vrata, u prostoru su se odvijale mnoge aktivnosti. “Ono što nas naročito raduje je različitost profila ljudi koji posjećuju prostor – mlađe i starije generacije, lokalno stanovništvo i stranci, inžinjeri*ke, umjetnici*e, aktivisti*kinje, studenti*ce, osobe u pokretu – svi su dobrodošli*e i svi pronalaze nešto za sebe”, kaže Mahir koji u DKC-u volontira posljednjih mjeseci, pa nastavlja:
“Uz mnogo truda i rada, zajedno s našim prijateljima iz inostranstva, uspjeli smo da preobratimo napuštenu zgradu na Kampusu u funkcionalan javni prostor namijenjen za različite tipove okupljanja. Uklonili smo veliku količinu smeća, uradili statičke proračune, popravili krov, osigurali prostor, pozvali umjetnice i umjetnike da ukrase zidove muralima… Naš cilj je da stvorimo inkluzivni prostor za susret različitih ideja, namijenjen svima.”
Princip i slogan pod kojim kolektiv operira – od svih, za sve – jednostavan je odraz ovih nastojanja. “Redovno pozivamo naše sugrađane*ke da zajedno organiziramo radionice, predavanja, diskusije, izložbe, muzičke nastupe i slične događaje u DKC-u. Iako postojimo samo par mjeseci, do sada smo na taj način uspješno realizirali niz aktivnosti”, zaključuje Mahir. U obilasku i upoznavanju s ovim nesvakidašnjim prostorom naići ćete na razne predmete koji govore o raznovrsnosti aktivnosti koje se ovdje održavaju: spisak potrepština za kuhinju; police s doniranim knjigama; lampice i društvene igre; sobu s alatom; skice i planove objekta. Jedna od prvih aktivnosti DKC-a bila je radionica SJJ2041 u organizaciji grupe mladih arhitekata, na kojoj se razgovaralo o generalnom urbanističkom planu Sarajeva s fokusom na javne površine. Na kraju radionice, prisutni su pozvani da podijele svoje vizije i ideje za prostor. “Dobili smo dosta kvalitetnih prijedloga o tome kako bi dalje mogli prilagoditi i upotpuniti objekat. Njih ćemo timski analizirati i formulisati konkretne projekte za realizaciju u narednom periodu. Planiramo nastavak radionica”, kaže Nikola, arhitekt koji također volontira u DKC-u. “Puno je ideja, od nadogradnje galerije, kreiranja muzejsko-arhivskog dijela o historijatu objekta, pa do planova za modnu pistu!”, kaže uz osmijeh.
U okviru aktivnosti koje organiziraju, volonteri*ke DKC-a nastoje prije svega podizati svijest o važnosti očuvanja javnih površina koje trebaju odgovarati na potrebe građana i građanki svih uzrasta i generacija. Pored obrazovnih sadržaja, takav je slučaj i s događajima zabavnog karaktera. Naprimjer, obilježavanje Noći vještica krajem listopada bila je prilika za realizaciju izložbe kojom se nastojala podići svijest o zapuštenim javnim prostorima i neadekvatnom odlaganju otpada u urbanim sredinama. Putem društvenih mreža objavljen je poziv za dostavljanje fotografija nepropisno odloženog smeća u sarajevskim kvartovima koje su potom izložene u prostoru. Istovremeno, zajedno s volonterkama Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT, organizirani su predavanje i javna diskusija o štetnosti prouzrokovanoj izgradnjom malih hidroelektrana na rijekama širom Bosne i Hercegovine. Inicijativa za njihovu zabranu vrlo je aktualna tema u javnosti, koja će svoj epilog uskoro imati i u zakonodavnim institucijama. Prilikom planiranja aktivnosti kolektiv se, zbog lokacije objekta, prvenstveno fokusira na studentsku populaciju i mještane*ke u obližnjim kvartovima, koji su pozitivno reagirali na pojavu centra i njegovih aktivnosti. S druge strane, centar pruža siguran i slobodan prostor u kojem neafirmirani mladi umjetnici i umjetnice imaju priliku predstaviti svoj rad i ostvariti neposrednu komunikaciju s publikom. “DKC je bitna platforma za mlade jer je pristupačan prostor u kojem možemo da nastupamo i dijelimo svoju muziku, svoj rap. Ovakvi prostori su prije svega bitni za održavanje kulture”, pojašnjava Zlatan, mladi lokalni hip-hop umjetnik.
Planovi za budućnost
Iako su održavanje prostora i zajednička organizacija aktivnosti tek prva faza u razvoju društveno-kulturnog centra, njegova je budućnost neizvjesna. Lokacija na kojoj se objekt nalazi uvrštena je u posljednji u nizu planova restauracije Kampusa, za koji još nije poznato kad će se realizirati. Spomenuti plan pretpostavlja rušenje postojećih objekata, što je najavljivano još od kraja devedesetih, a do sada nije ostvareno. Zbog toga volonteri*ke DKC-a inzistiraju da ostanu u prostoru te ga nastavljaju koristiti sve dok to bude moguće. Ukoliko do rušenja dođe, uslijedit će potraga za novim zanemarenim objektom, kojem će se udahnuti život. “Želimo da nastavimo da pružamo našim sugrađanima*kama društveno-kulturni prostor, gdje će korisno trošiti svoje vrijeme. Kao građanke i građani Sarajeva, znamo da je našem gradu upravo potreban ovakav tip nekomercijalnog centra gdje mogu realizirati svoje ideje i stvarati dijalog o različitim aspektima našeg društva”, poručuju iz DKC-a. Volonter Boris, pripadnik starije generacije aktivista u gradu, kaže da motivaciju za rad pronalazi u potrebama lokalne zajednice i nedostatku adekvatnih prostora, ali i prakticiranju aktivnog društvenog djelovanja. U tom smislu, DKC je mjesto za akciju, doprinos i povezivanje, koji ima društvenu, ali i emocionalnu i kulturološku ulogu. “To je mjesto koje nas tjera da iskoračimo iz naših individualnosti i da se fokusiramo na ono što možemo uraditi za druge. Da pomjeramo i rušimo granice. To je mjesto zacjeljenja i mjesto koje pruža nadu”, zaključuje Boris.
Biografija autorice
Đana Džafić živi u Sarajevu gdje je studirala pravo i filozofiju. Zaposlena je na projektima u oblasti obrazovanja i zaštite ljudskih prava. Područja njezina interesa su politička filozofija, društveni pokreti i urbana sociologija. U slobodno vrijeme podržava rad lokalnih nevladinih i kulturnih organizacija.
Kontakt: [email protected]
Autorski projekt Đane Džafić Društveno-kulturni centar u Sarajevu nastao je u sklopu dvomjesečnog istraživačko-obrazovnog programa Kako misliti urbanizam i javni prostor?, u organizaciji povjesničarke umjetnosti Petre Šarin, koji 2021. godine provodi Udruga za promicanje vizualnih umjetnosti i kulturnu djelatnost – Vizkultura, uz potporu Ministarstva kulture i medija RH i Grada Zagreba.
