U galeriji Studija dizajna u Zagrebu trenutno se može pogledati izložba pod naslovom Dizajn u kontekstu tehnologije: elektromagnetizmi – vidjeti nevidljivo. Kroz inovativne pristupe i interdisciplinarni rad, studentice Korana Mileusnić, Darija Barbarić, Ema Čimbur i Lucija Kurtović, pod mentorstvom Ivane Fabrio i Andree Hercog, te uz podršku asistentica Nike Pavlinek i Nine Bačun te u suradnji sa znanstvenom suradnicom Jasminom Isaković i suradnikom Goranom Ferčecom, predstavile su četiri projekta koja istražuju granice dizajna u svjetlu tehnoloških mogućnosti.
Svakodnevno svjedočimo promjenama uvjetovanim tehnološkim razvojem. One bitno utječu na čovjekov život i okoliš te staništa svih živih bića. U povijesti čovječanstva razvoj tehnologije još nije u tolikoj mjeri, takvim tempom i snagom utjecao na promjene uvjeta života kao što je to danas. Ubrzano se razvijaju nove mogućnosti razvoja, ali i nova shvaćanja života, rada, interakcije i komunikacije općenito. Postajemo sve više ovisni o “artificijelnom” okruženju koje podrazumijeva ispravno funkcioniranje predmetne okoline, njezinih sustava i komunikacijskih tehnologija.
Zadatak studentica bio je kritički analizirati tehnologiju elektromagnetizma te (pret)postaviti moguće smjerove razvoja i njezine posljedice na društvo i okoliš. Istraživanje znanstvenih spoznaja o elektromagnetizmu iskoristiti kao podlogu za spekuliranje i eksperimentiranje s idejama njegove primjene u dizajnu.
Izrada realnog ili fiktivnog scenarija, i njemu pripadajućih prototipa (predmetne okoline / prostora / usluga / doživljaja) ima za funkciju propitati moguće vizije života, korištenjem dizajnerske metodologije. Pri čemu se (novo) nastali scenariji trebaju moći sagledati u odnosu na svakodnevni život (aktivnost/i, odnos/e, prostor/e, predmetnu okolinu) te kroz interakciju i harmonični suživot čovjeka sa ostalim živim bićima. Scenariji odgovaraju na pitanja “što ako” i “kako dizajnom”. A osnovna uloga im je da ilustriraju potencijale promišljanja teme elektromagnetizma u okviru kritičke dizajnerske prakse, a u odnosu na širi kontekst.
Odgovornost struke je neprestano ispitivanje etičnosti tehnološki uvjetovanoga razvoja, propitujući stavove i uvjerenja, nadilaženjem tradicionalnih okvira vlastitog djelovanja. Intelektualna i etička transformacija u pristupu dizajnu, prije svega, zahtijeva prepoznavanje krhkosti prirode i preuzimanje odgovornosti za njezino očuvanje. Istražujući metode opstanka u živom svijetu u kojemu sustavi postižu gotovo savršenu ekonomičnost i distribuciju resursa, dizajneri postavljaju ‘moguće’ scenarije i rješenja, mijenjajući istovremeno postojeće paradigme – (status quo) – u odnosu na proizvodnju i potrošnju. Spekulativne stvaralačke prakse podrazumijevaju novu vrstu pismenosti, procesa i metoda rada te svijest o različitim motivima i poticajima s kojima se ulazi u projekt (bio on naručen ili samoiniciran). Spekulativni projekti zahtijevaju i visoku razinu razumijevanja konteksta.
Elektromagnetizam je grana klasične fizike koja se bavi proučavanjem uzroka i međusobne povezanosti električnih i magnetskih pojava i objašnjava fenomene kao što su svjetlosne pojave i zakoni optike. Povijest razvoja elektromagnetizma seže u 19. stoljeće, započevši s eksperimentima H. C. Ørsteda i M. Faradaya. Teorijski radovi J. C. Maxwella, koji je sažeo sve zakonitosti elektromagnetizma u četiri jednadžbe (poznate kao Maxwellove jednadžbe), te radovi H. A. Lorentza i H. R. Hertza, nadograđivali su razumijevanje ovog fenomena. Vrhunac razvoja elektromagnetizma dosegnut je u specijalnoj teoriji relativnosti A. Einsteina. Elektromagnetizam obuhvaća širok spektar pojava, uključujući elektromagnetska polja, elektromagnetsko zračenje i valove. Ova grana fizike pruža izvanredan okvir za istraživanje suptilnih veza između dizajna i tehnologije. Potiče kreativne i inovativne pristupe u njihovom sučeljavanju jer omogućuje dizajnerima da razumiju fundamentalne zakonitosti prirode i koriste ih u stvaranju novih dizajnerskih rješenja. Elektromagnetizam tako postaje ključan element suvremenog razumijevanja tehnologije, otvarajući put za napredak i inovacije u različitim područjima dizajna i tehnologije.
Korana Mileusnić
Naziv rada: 00/00/0000
Mentorica: doc. art. Andrea Hercog
Asistentica: Nika Pavlinek
Semestar II, ak. godina: 2022./23.
Suradnici: znan.sur. dr.sc. Jasmina Isaković, doc. art. Goran Ferčec
00/00/0000 je dan posljednje heklarice, lončarice, kovača, stolara i ostalih zanatlija, prouzrokovan nedostatkom njihovih nasljednika i želje za održavanjem baštine. Hrvatska kao pretežno ruralna zemlja, bogata je tradicijom njegovanja zanata, finoće izrade ručnim radom i primjene takvih proizvoda u svakodnevnom životu.
Mrtve arhitekture industrija postaju područja za otvaranje praktikuma za rad i život čitavih novih generacija šegrta nasljednika preostalih majstora. Zajedno s njima, u praktikumima žive i majstori iz lokalnog područja koji ih podučavaju i svojoj regiji služe kao donori znanja. Prikupljanje znanja odvija se pomoću TMS tehnologije koja stimulira sjećanja te EMNG uređaja koji kodira aktivne mišiće prilikom izvođenja radnje iz sjećanja. Kodirani podaci prikupljaju se od donora, a replicirani su preprogramiranim elektrodama za pokretanje ruke.
Svaki centar posjeduje i interaktivni postav etnografskog muzeja za obične posjetitelje. Ulaskom u postave, posjetitelji dobivaju hands on iskustvo koristeći uređaje za replikaciju i stimulaciju ruku kako bi one izvodile kretnje određenog znanja.
Identiteska oznaka i dokument potvrde razine znanja, postaje tetovaža bazirana na vizualnom jeziku specifičnih uzoraka prisutnim u svakom od zanata. Tradicijsko sicanje je oživljeni obredni moment koji označavaosobu i njeno znanje.
Ema Čimbur
Naziv rada: NeverLost
Mentorica: doc. art. Andrea Hercog
Asistentica: Nika Pavlinek
Semestar II, ak. godina: 2022./23.
Suradnici: znan.sur. dr.sc. Jasmina Isaković, doc. art. Goran Ferčec
Spekulativna usluga NeverLost proizašla je iz osobnog iskustva lošeg snalaženja i orijentacije u složenim gradskim strukturama. Inspirirana je osjetom magnetorecepcije prisutnim kod mnogih životinjskih vrsta, koji im omogućuje navigaciju pomoću Zemljinog magnetskog polja. NeverLost koristi tehnologiju integriranu u ljudsko tijelo kako bi korisnicima pružio sličan osjet, omogućujući im da osjete silu koja ih usmjerava prema željenim lokacijama putem magnetskih silnica.
Projekt je prikazan parodijski uporabom komercijalnog brenda budućnosti koji koristi promotivne materijale poput brošura i reklama. Ovi materijali kontrastiraju s novinskim člancima iz moguće distopijske budućnosti koji istražuju stvarne implikacije ovakve tehnologije. Kroz video su prikazane suptilne promjene u ljudskom kretanju koje bi se događale pri korištenju ove tehnologije, pružajući nam pomalo jeziv uvid u to kako tehnologija mijenja naše svakodnevne geste.
Projekt propituje etičke i filozofske implikacije tehnološkog napretka, postavljajući ključno pitanje: što se događa kada tehnologija postane neposredno povezana s ljudskim tijelom? Kretanje postaje olakšano do te mjere da više ne moramo razmišljati o tome kamo idemo. Gubimo li time poetičnost i ljudskost u procesu kretanja? Je li integracija tehnologije u naša tijela humana, čak i ako je njena svrha olakšavanje svakodnevnog života?
Darija Barbarić
Naziv rada: Mesmerica
Mentorica: izv. prof. mr. sc. Ivana Fabrio
Asistentica: Nina Bačun
Semestar II, ak. godina: 2022./23.
Suradnici: znan.sur. dr.sc. Jasmina Isaković, doc. art. Goran Ferčec
Mesmerica je spekulativni projekt koji istražuje koncept mesmerizma u suvremenom kontekstu. Inspiriran povijesnom praksom mesmerizma i fenomenom magnetskog privlačenja i odbijanja. Projekt reinterpretira suvremenu verziju Mesmerova baqueta izrađenu od komada punog drveta i prozirnog akrila. Baquet je opremljen LED svjetlima, a uključuje par rukavica. Rukavice su dizajnirane s ugrađenim magnetima i magnetskim senzorom koji je povezan s elektronikom unutar baqueta.
Osnovni cilj projekta je istražiti utjecaj magnetskih sila na dinamiku međuljudskih odnosa. Vizualizirajući nevidljive magnetske sile, projekt generira grafiku koja odgovara interakciji magneta unutar rukavica. Vizualizacija služi kao prikaz plesa magnetskih sila privlačenja i odbijanja i njihovog utjecaja na odnos između dvije osobe. Projekt se može primijeniti u različitim scenarijima; interakciji između dvije osobe, osobnoj introspekciji ili u kontekstu mesmerista i pacijenta.
Kao spekulativno nastojanje, Mesmerica ima cilj predvidjeti budućnost magnetske povezanosti među ljudima u svakodnevnom životu. Također, potiče pitanja o relevantnosti tehnike mesmerizma u današnjem vremenu. Spajajući tehnologiju, umjetnost i psihologiju, projekt nudi istraživanje potencijalnih budućih razvoja u ljudskoj povezanosti i ulozi magnetskih sila unutar tih interakcija.
Lucija Kurtović
Naziv rada: Electrification 101
Mentorica: izv. prof. mr. sc. Ivana Fabrio
Asistentica: Nina Bačun
Semestar II, ak. godina: 2022./23.
Suradnici: znan.sur.dr.sc. Jasmina Isaković, doc. art. Goran Ferčec
Dizajn vizualnih komunikacija: Ines Kocijan
Electrification 101 projekt je koji nudi spekulativno rješenje za svakodnevni problem nepoštivanja privatnog prostora pojedinca putem razvijanja “super moći”, odnosno kontrolom statičkog elektriciteta u našem tijelu s ciljem vraćanja autonomije nad vlastitim tijelom.
Statički elektricitet neravnoteža je između negativnih i pozitivnih naboja u objektima.
Slobodni su radikali nestabilne molekule s nesparenim elektronom koji uzimaju ili daju elektrone drugim molekulama u tijelu. Kako bi tijelo spriječilo štetu koju uzrokuju slobodni radikali ono proizvodi antioksidanse. Međutim, uneseni u prevelikim količinama, antioksidansi i sami postaju slobodni radikali s prevelikim brojem negativnog električnog naboja.
Unošenjem velikih količina antioksidansa putem hrane, pretjeranog vježbanja, pretjeranog pušenja te ostalih radnji prikazanih u video radu povećavamo broj elektrona u našem organizmu te postajemo nestabilniji. Povećava se statički elektricitet i negativni naboj te razvijamo supermoći električnog Zap-a (struje).
Pozadina projekta referira se na Foucaultovu teoriju biopolitike, ideje feminizma, aktualne trendove i pokušaje kontroliranja tuđih tijela. “Supermoći statičkog elektriciteta” dobivaju
se putem niza koraka iznesenih u formatu tik tok videa, koji sugeriraju da se radi o lifestyle programu, možda čak i kultu. Rad se sastoji od tik tok videa, instagram profila i Wikihow stranice na kojoj su detaljno raspisani koraci za radikalan način života putem kojeg razvijamo supermoći i time vraćamo autonomiju i slobodu nad vlastitim tijelom.
Riječ je o ironičnom video radu popraćenom sadržajem na društvenim mrežama i internetskim stranicama koji funkcionira kao komentar današnjeg društva, odnos društva prema pojedincu i prema privatnom prostoru kao i vlastitom tijelu.
Problematizira voajeristički pristup tijelima u virtualnom svijetu te nelagodnim kadrovima kritizira male gaze, prikazivanje žene iz heteroseksualne perspektive kao objekt za zadovoljstvo heteroseksualnog muškog gledatelja.
Autorice radova / dizajn izložbe: Darija Barbarić, Ema Čimbur, Lucija Kurtović, Korana Mileusnić
Suradnica / mentorica: Nina Bačun
Grafički dizajn / prijelom teksta: Lucija Burić, Ines Kocijan
Mentorice: Ivana Fabrio, Andrea Hercog
Suradnica: Jasmina Isaković
Asistentice: Nina Bačun, Nika Pavlinek
Gost kritičar: Goran Ferčec
Tehnička podrška: Vedran Kasap
