Na izbornoj skupštini splitskog HULU-a održanoj krajem siječnja ove godine na mandat od četiri godine izabrana je povjesničarka umjetnosti i kustosica Ana Bratić. Ona je po mnogočemu zanimljiv izbor koji je izazvao interes struke i javnosti, jer Ana dolazi na ovu funkciju kao prva žena u dugoj povijesti djelovanja ove udruge te kao prva koja nije ujedno i umjetnica. Unatoč tome što spada u mlađu generaciju povjesničarki umjetnosti, krasi je jako dobro poznavanje domaće kulturno-umjetničke scene, ali i situacije u HULU-u, čiji je rad prije ove funkcije bila uključena preko tri godine. Kontaktirali smo je za ovaj članak s namjerom da doznamo kako se osjeća na novoj poziciji, koji su joj bili prvi koraci te koje će novosti i planove provesti HULU pod njenim vodstvom u izazovnoj godini u kojoj spremaju poseban sadržaj; organizaciju Splitskog salona te 100 godina splitske galerije Salon Galić. Također, kroz razgovor smo se upoznali s poteškoćama i izazovima s kojima se susreću umjetnici, članovi HULU-a te na koji način im ova udruga u tome pomaže. Ana Bratić naslijedila je na ovoj funkciji likovnog umjetnika Vicu Tomasovića – koji je udrugu vodio u dva mandata, od 2015. godine – ističući kako je njegovo vođenje bilo obilježeno iznimnim aktivnostima, na čijim će temeljima, uz potrebne i dodatne promjene koje su uočili i koje planiraju implementirati, nastaviti raditi.
HULU postoji preko 70 godina, te broji više od 500 članova koji se bave raznim vrstama umjetničkog djelovanja što predstavlja značajan upravljački izazov. Ana Bratić tu ulogu preuzima s kapitalom od trogodišnjeg iskustva rada u HULU-u, te će se, kako kaže, upravo zato u svom poslu u velikoj mjeri pouzdati u stečeno znanje i kompetencije koje je stekla upravo u tom periodu svog rada. Osvrćući se na činjenicu što je u povijest ušla kao prva žena na predsjedničkoj funkciji te udruge zaključuje kako je ipak primjetna promjena u tom smislu na široj razini i kako su žene u posljednje vrijeme zauzele značajnije upravljačke pozicije kulturno-umjetničkih institucija. Zadovoljna je što je došlo do te promjene te zaključuje kako je ranije to bila rijetkost ili čak nemoguća pojava najčešće zbog manjka interesa za rukovoditeljske pozicije. U tom smislu, Bratić ističe kako joj je veliko zadovoljstvo i privilegija što je u isto vrijeme na čelu HULU-a kada je i Jasminka Babić na čelu Galerije umjetnina, tim više što su s Galerijom umjetnina uvijek imali prisnu suradnju koja se ogledala na kvalitetnom razvoju kulturnog života grada. (Vizkulturin intervju s Jasminkom Babić potražite ovdje).
Prvi koraci koje je Bratić poduzela bili su usmjereni na stabilizaciju poslovanja udruge, što je uključivalo pregled financijske situacije i postavljanje prioriteta u budućem djelovanju. Sama pozicija zahtjeva sposobnost koja se proteže na razna područja djelovanja i koja mora pokriti sva moguća traženja. U tom je smislu od izuzetne važnosti suradnja s kolegama u kojima nalazi veliku podršku i potporu, bez kojih bi obiman posao bio teško provediv. Zaključuje kako se u prvoj godini njenog djelovanja planovi uglavnom baziraju na nastavku kvalitetnih projekata započetih ranije u HULU-u, ali i na aktivnom radu na daljnjem razvoju i širenju prisutnosti kako na lokalnoj razini, tako i šire. Budući planovi HULU-a u mandatu Ane Bratić usmjereni su na nastavak uspješnih suradnji i praksi, ali uz opću nadgradnju u smislu novih tehnoloških i organizacijskih standarda, kao i kroz formuliranje nove strategije udruge za naredni period od pet godina. Bratić ističe kako je jedna od najvažnijih djelatnosti udruge konstantno i aktivno zalaganje za prava umjetnika, te poziv na transparentnost u zakonodavstvu, pogotovo u kontekstu zaštite prava svih profesionalnih umjetnika. Također, važan cilj je unaprijediti digitalne platforme u svrhu povećanja vidljivosti udruge kroz digitalni marketing te ostvarenje financijske stabilnosti, stavke koja u kulturi uvijek predstavlja poseban izazov. Postoji i aktivan rad na uspostavljanju novih projekata i suradnji, što su potencijalne mogućnosti za prevladavanje postojećih ograničenja u radu, a u cilju nastavka predane misije podrške i promocije umjetnika te doprinosa kulturnoj i umjetničkoj sceni na lokalnoj i nacionalnoj razini.
Stalno prisutan problem HULU-a vezan je uz dostupnost prostora u kojima umjetnici mogu izlagati svoje radove. U pravilu se na natječaje HULU-a svake godine prijavi preko 100 projekata, od kojih dosta mora biti odbijeno zbog ograničenih izlagačkih kapaciteta i prostornih resursa. Ovaj problem nastojat će prevladati, kaže Bratić, putem suradničkih izložbi i kolaboracija s drugim kulturno-umjetničkim institucijama u Hrvatskoj, te će na taj način pokušati omogućiti većem broju članova udruge izlagačke prostore. Situacija će biti takva sve dok se ne donese novi Pravilnik o zakupu koji se očekuje od strane grada Splita. Osvrćući se na izazovnost umjetničkog rada vidljivo je kako je ovo samo jedan aspekt problema s kojima se umjetnici susreću. Niski budžeti gotovo su pravilo što je povezano i s nedostatkom tržišta za umjetnine na koje bi mogli plasirati svoje radove. Takva situacija njihov rad i egzistenciju dodatno stavlja na kocku, pa je upravo cilj HULU-a da pruži dodatnu podršku članovima u edukaciji, pisanju projekata, te da u njihovo ime zagovara bolje uvjete. Bratić to ilustrira videći udrugu kao most između umjetnika i institucija koji ih povezuje pružajući podršku i zalažući se za prava i promicanje njihovih interesa.
U idućoj godini Bratić ističe dva značajna projekta, a to su; 42. Splitski salon, te obilježavanje 100 godina Salona Galić, dok se također nastavlja i domaćinstvo Nagrade Radoslav Putar. U sklopu obilježavanja 100 godina Salona Galić predviđena je i monografija autorice koncepta i glavne urednice dr. sc. Sandi Bulimbašić s konzervatorskog odjela u Splitu sa suradnicima dr. sc. Daliborom Prančevićem s Filozofskog fakulteta u Splitu, dr. sc. Lovorkom Magaš Bilandžić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, te s dr. sc. Darijom Alujević. Uz izradu monografije kreće se i u dogovore oko izložbenog dijela i popratnih sadržaja koji se planiraju provoditi tijekom cijele godine. Centralni dio manifestacije održat će se u svibnju kada je Salon Galić i otvoren davne 1924. godine. Organizacija programa 42. Splitskog salona zahtjeva veliku suradnju i dogovor tijela udruge i članova, pogotovo uzevši u obzir da će se odvijati na više lokacija. Valja spomenuti kako je kustostvo 42. Splitskog salona pripalo Jasmini Šarić čiji je idejni koncept usvojen. Od ostalih suradnji, ističu se one vezane uz izlagačku praksu u Dioklecijanovim podrumima što se ostvaruje u suradnji s Muzejom Grada Splita i njegovom novom ravnateljicom Vesnom Bulić Baketić. U podrumima će gostovati i Tomo Savić Gecan, hrvatski predstavnik na prošlogodišnjem Venecijanskom Biennalu. Također, posebno valja naglasiti nastavak intersektorskih suradnji s KBC-om Split (Galerijom Zoja Dumengjić) i Filozofskim fakultetom u Splitu.
Autor: Dario Dunatov / sve tekstove ovog autora čitajte na linku
