U četvrtak, 26. listopada u prostorima Ilirskog sjemeništa, točnije nove Galerije AZ, otvorit će se izložba pod nazivom Post pismenost koju organizira Centar za kulturu Omiš. Na izložbi sudjeluje deset eminentnih likovnih i konceptualnih umjetnika koje je pozvao kustoski par Vice Tomasović i Julija Tomasović. Svi radovi analiziraju intrigantnu temu nove pismenosti i formata knjige koje su pod utjecajem digitalnog razvoja preobličile svoju iskonsku svrhu i oblik.
Tema pismenosti u skladu je s povijesnom važnošću Glagoljaškog sjemeništa u kojem je danas smještena Galerija AZ. Glagoljaško sjemenište bilo je centralno mjesto pismenosti i jezika ovog područja. U njemu se školuju glagoljaški svećenici od samog otvorenja 1750. godine pa do 1885., a sjemenište je značajno utjecalo na porast pismenosti puka jer su polaznici širili svoja znanja po selima. Osim toga, sjemenište je nedvojbeno zaslužno za čuvanje brojnih spisa, među ostalima i prvog cjelovitog rukopisnog prijevoda Biblije s latinskoga na hrvatski jezik i Poljičkog statuta na ćirilici. Zbog važnosti za kulturu i jezik, izložbom se naglašava neotklonjiva važnost korištenja ovog prostora za analizu društva kroz njegovu pismenost i način komunikacije i edukacije.
*Rad Momčila Goluba
Ovom izložbom obuhvaćeni su različiti načini iskaza ideja i misli, s naglaskom na komunikaciju u 21. stoljeću i neposrednu komunikaciju putem umjetničkih likovnih i konceptualnih elemenata.
Projekt Post pismenost je u Omišu najavljivan kroz tzv. vizualne postere (teasere) koji su se sastojali od alfabetskog (slovo A), binarnog (0100 0001) i glagoljaškog prvog slova (AZ), a koji su tijekom deset dana postavljani na plakatnim prostorima grada. Takav način najave izložbe predstavlja nov oblik komunikacije za Omiš, a podsjeća na marketinške metode provokacije. Kroz radove u različitim medijima, od video instalacija do minijaturnih ilustracija, umjetnici su problematizirati pismenost suvremenog čovjeka, nove komunikacijske mogućnosti posredstvom tehnologije, digitalno urotništvo i vizualni jezik / vizualnu kulturu, novih generacija.
*Rad Glorie Oreb
Tako će Momčilo Golub, dobitnik brojnih nagrada 80-ih godina, od kojih je jedna iz New Yorka (Equitable gallery), izložiti tri konceptualna objekta kojima u svom prepoznatljivom stilu tematizira fizički i duhovni prostor knjige. Trima knjigama bavi se i autorica Gloria Oreb, umjetnica i profesorica na Umjetničkoj akademiji u Splitu, koja fotografijom, poezijom i crtežima u svoje knjige bilježi umjetničko istraživanje svijeta koji je okružuje. Na zaboravljeni format knjige, drevne pergamente, referira se rad uspješnog kipara mlađe generacije Luke Mimice koji u reinterpretaciji svojeg starijeg rada uspješno reagira na naslov izložbe. Na vizualizirani sadržaj unutar knjige referira se autor Luka Duplančić ilustracijama Regoča iz bajke Ivane Brlić Mažuranić. Od izuma pisma ilustracija je bila pratitelj teksta opisujući ono što piše, a ujedno namijenjena onima koji ne umiju čitati, zbog čega je bila i ostala liberalnija od tekstualnog iskaza. Duplančić je široj javnosti poznat kao autor oblikovanog omota TBF-a za koji su dobili nagradu PORIN.
*Rad Luke Duplančića
Dino Bićanić, dobitnik nagrade 39. Splitskog salona, predstavit će prostornu instalaciju inspiriranu njegovim hvarskim životnim uvjetima, s naglaskom na geografsku izoliranost otoka koja ga prisiljava na alternativne modele komunikacije posredstvom društvenih mreža. Novom vrstom virtualne komunikacije bavi se Marija Ančić, koja u svojim u radovima najčešće koristi repetirajuću GIF animaciju. Takva vrsta komunikacije nerazumljiva je nekim prijašnjim generacijama čiji socijalni diskurs nije oblikovalo digitalno okruženje. Marija je prošlogodišnja finalistica Nagrade Radoslav Putar, a za svoje video radove osvojila je 1. mjesto na Gifest festivalu.
Na izložbi sudjeluje i Miro Župa, majstor stripa koji svojim stvaralaštvom destabilizira samu definiciju stripa te na prepoznatljiv način demantira svaku njegovu logičku definiciju. U sklopu izložbe sudjelovat će strip-triptihom. Zbog narativne forme strip se povezuje s književnošću pa se često naziva “crtani roman”, što nije slučaj u Župinom stripu koji je crtan u maniri groteske te pripada antikomercijalnoj tradiciji, prepun semantičkih i sintaktičkih akrobacija.
*Rad Mira Župe
Vedran Perkov je kao polazište svojeg rada koristio tekst Deklaracije o ljudskim pravima koju kodira u vizualne smetnje, one nalik nekadašnjim televizijskim. Upravo cijeli proces umjetnikovog vizualno-slušnog kodiranja podsjeća na manipulacije subliminalnim porukama putem masovnih medija. Vedran je diplomirao slikarstvo u Milanu, nakon čega aktivno izlaže na brojnim skupnim i samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je Nagrade Radoslav Putar i nagrade na Splitskom salonu.
Tina Vukasović, uspješna mlada multimedijalna umjetnica temi pismenosti, odnosno umijeću iščitavanja oblika pristupa izloživši preslike 300-tinjak ključeva profesora s Akademije. Preslici ključeva nanizani su tako da tvore kriptotekstualni zapis koji otvara tristotinjak privatnih prostora onima koji ga umiju koristiti. Carolyn Boyd Tomasović, sudjeluje u brojnim inozemnim izložbama i rezidencijama, a u sklopu ove izložbe predstavit će se ready madeom od fragmenata svakodnevnih predmeta, niza fotografija koje podsjećaju na svetačke sličice, poštanskih i kupovnih administrativnih obrazaca te tipografskih elemenata koji grade narativ o nekoj nama nepoznatoj komunikaciji između dva kolaža i dvije blizanke na njima.
Umjetnički radovi predstavljeni na izložbi zasnovani su na principima metaforičkih vizualnih interpretacija različitih ideja i promišljanja, od motiva društvene participacije do poruka temeljenih na eksperimentiranju u digitalnim medijima.
